Smanjenje rizika od katastrofa putem usluga ekosustava (eng. Eco-DRR)

Opis

Katastrofe, bilo one velikih ili manjih razmjera, uzrokuju velika razaranja te ljudske i ekonomske gubitke čime koče napredak prema održivom razvoju. Prema podacima Ureda UN-a za smanjenje rizika od katastrofa (UNDRR, 2019), zadnjih desetljeća broj katastrofa širom svijeta u stalnom je porastu, od čega je 90% katastrofa povezano s klimom i hidrometeorološkim događajima (UNISDR & CRED, 2015).  Međutim, katastrofe nisu prirodna posljedica postojanja prijetnji – uvjete za prerastanje prijetnje u katastrofu stvaramo sami, načinom na koji prijetnjama upravljamo. Katastrofe nisu ni jednokratni događaji kojima je dovoljno osigurati brz i učinkovit odgovor – one su proizvod društvenog, političkog i ekonomskog konteksta u kojem se događaju i često su posljedica izostanka sustavnih analiza rizika i djelovanja na njihovom smanjenju. 60% katastrofa događa se u siromašnim, izloženim i loše pripremljenim zajednicama u kojima broj žrtava može biti i do 300 puta veći nego u pripremljenim, otpornim zajednicama (UNDRR, 2019).

RIZIK = PRIJETNJA + RANJIVOST + IZLOŽENOST. Smanjenje rizika od katastrofa podrazumijeva djelovanje na svim elementima jednadžbe rizika od katastrofa: ublažavanje prijetnji smanjenjem ranjivosti ljudi, imovine i okoliša te njihove izloženosti identificiranim prijetnjama. Ovom međusektorskom mjerom izbjegavamo katastrofe ili u većoj mjeri ublažavamo njihove učinke (ulaganje u prevenciju je i do 15 puta jeftinije od troškova obnove; UNDRR, 2020.). Izvješće Svjetskog ekonomskog foruma iz 2020. o globalnim rizicima pokazalo je da su svi najvjerojatniji rizici s kojima se čovječanstvo danas suočava povezani s okolišem: ekstremne vremenske prilike uzrokovane klimatskim promjenama, gubitak biološke raznolikosti, ekološke katastrofe i pandemije.

Degradirani ekosustavi pogoršavaju negativne učinke klimatskih promjena, a klimatske promjene uzrokuju daljnju degradaciju ekosustava. Posljedica toga je i slabljenje sposobnosti ekosustava da ljudima pružaju važne usluge i koristi, čime se dodatno pojačava ranjivost stanovništva na katastrofe (UNEP, 2019). Gubitak zdravog tla i hranjivih tvari propadanjem šuma i zemljišta može dovesti do smanjenja globalne proizvodnje hrane za 12% i poskupljenja nekih prehrambenih proizvoda za čak 30% (IUCN, 2017).

Učinci klimatskih promjena stoga zahtijevaju holistički, integrirani pristup upravljanju rizicima koji sagledava i vrednuje mnogobrojne koristi zdravih ekosustava za jačanje otpornosti zajednica na katastrofe (vidi Jačanje upravljanja klimatskim djelovanjem/Integrirano upravljanje za prilagodbu). Smanjenje rizika od katastrofa putem usluga ekosustava(eng. Eco-DRR) uključuje održivo upravljanje, očuvanje i obnovu prirode i njenih ekosustava radi smanjenja rizika od katastrofa, s ciljem postizanja održivog i otpornog razvoja (UNEP, 2019).

U kontekstu upravljanja rizicima, globalna zajednica i EU decidirano zagovaraju rješenja koja se temelje na razumijevanju prednosti koje priroda pruža ljudskom društvu te potiču integraciju ‘zelenih’ rješenja u lokalne strategije smanjenja rizika od katastrofa i prilagodbe klimatskim promjenama. Prekretnica u valorizaciji rješenja temeljenih na prirodi u upravljanju rizicima je 2015. godina, odnosno donošenje globalnih sporazuma poput Okvira iz Sendaija za smanjenje rizika od katastrofa 2015-2030 (SFDRR), Okvirne konvencije Ujedinjenih naroda o klimatskim promjenama (UNFCCC) i Programa Ujedinjenih naroda o održivom razvoju do 2030. godine (Agenda 2030), koji prepoznaju da naša budućnost ovisi o zaštiti i obnovi prirodnih sustava koji nam osiguravaju hranu, čistu vodu, čisti zrak i stabilnu klimu.

Eco-DRR ispunjava i obveze prema Konvenciji o biološkoj raznolikosti, Ramsarskoj konvenciji o močvarama i Konvenciji UN-a o suzbijanju dezertifikacije, istovremeno doprinoseći planovima prilagodbe klimatskim promjenama. Prirodna rješenja dodatno će se potencirati u ovom desetljeću inicijativama za očuvanje biološke raznolikosti, obnovu ekosustava i prilagodbu klimatskim promjenama te drugim međunarodnim programima čiji je konačni cilj sklad s prirodom do 2050. godine.

Stoga je i RH preuzela brojne europske i međunarodne strategije koje ističu višestruke koristi prirodnih rješenja za dugoročnost rješavanja društvenih izazova poput klimatskih promjena. Ministarstvo graditeljstva i prostornoga uređenja RH priprema Program razvoja zelene infrastrukture u urbanim područjima za razdoblje 2021. do 2030., koji je u skladu s nacrtom Nacionalne razvojne strategije Republike Hrvatske do 2030. Primjena prirodnih rješenja bit će integrirana i u Nacionalnu strategiju smanjenja rizika od katastrofa, a ključan je dio Nacionalne strategije prilagodbe klimatskim promjenama RH.

Troškovi i koristi

Poznato je da su ‘zelena’ rješenja ekonomičnija i održivija, kako s ekonomske, tako i sa socijalne strane te da takvi projekti donose dugoročnu vrijednost koja se vremenom ne amortizira (EEA, 2014). Strateška ulaganja u mjere prevencije katastrofa putem usluga ekosustava rješavaju brojne društvene izazove i osiguravaju značajne dugoročne društvene koristi i uštede troškova. Stoga se Eco-DRR smatra „win-win“ i „no-regret” metodom koja je i jedan od rijetkih pristupa koji može utjecati na sve elemente jednadžbe rizika od katastrofa: zdravi ekosustavi mogu spriječiti ili ublažiti prijetnje, smanjiti ranjivost podržavanjem sredstava za život i smanjiti izloženost funkcionirajući kao prirodna zaštita. Upravljanje ekosustavima stoga treba činiti integralni dio upravljanja rizicima od katastrofa.

Radi višestrukih koristi usluga ekosustava, izrada kvantitativne procjene troškova i koristi može biti složena. Ipak, gospodarski učinci primjene zelene infrastrukture su itekako mjerljivi budući da ona doprinosi smanjenju javnih i privatnih rashoda, ali i konkretnom prihodu. Oni se očituju u uštedi u troškovima energije za hlađenje, kao i smanjenju negativnog utjecaja ekstremnih klimatskih pojava. Važna ekonomska korist proizlazi i iz utjecaja zelene infrastrukture na poboljšanje zdravlja ljudi i smanjenje ulaganja u liječenje bolesti. Gospodarska korist ostvaruje se i proizvodnjom hrane u urbanim vrtovima, a doprinos se očekuje i otvaranjem novih radnih mjesta za potrebe izgradnje i održavanja zelene infrastrukture. S druge strane, društvena korist zelene infrastrukture izravno će se zrcaliti na unapređenje kvalitete života u gradovima (MGIP, 2020). Očuvanje i obnavljanje kvalitete zraka, vode i tla je direktna korist zelene infrastrukture za okoliš budući da ona utječe na smanjenje visokih ljetnih temperatura i urbanih toplinskih otoka, na smanjenje buke i rizika od poplava te stakleničkih plinova, ali i na povećanje održivosti ekosustava i otpornosti na klimatske promjene.

Proširena analiza troškova i koristi primjene ovakvih rješenja (www.gggi.org) posebna je vrsta analize koja pažljivo promatra socijalne i ekološke utjecaje te skrivene i vanjske troškove koji se obično ne uzimaju u obzir pri donošenju odluka. Međutim, pitanje financiranja ‘zelenih’ rješenja ne odnosi se samo na pronalaženje resursa već i na preraspodjelu proračuna koji su u početku bili rezervirani za sivu infrastrukturu te preusmjeravanje tzv. ‘perverznih subvencija’ (one koje uzrokuju degradaciju ekosustava) prema rješenjima koja podržavaju ekosustave (UNDRR, 2020).

Vrijeme provedbe i vijek trajanja

Sve više primjera pokazuje da su tijekom 15 do 20 godina prirodna rješenja za smanjenje rizika od katastrofa daleko isplativija u usporedbi s rješenjima isključivo sive infrastrukture. Međutim, Eco-DRR nije nužno samostalna strategija već ju je često potrebno kombinirati s drugim strategijama smanjenja rizika, uključujući hibridna zeleno-siva rješenja, rano upozoravanje i druge mjere sprječavanja i pripravnosti za katastrofe. Točno koliku i koliko dugotrajnu zaštitu može pružiti ekosustav ovisi o zdravlju tog ekosustava i lokalnim specifičnostima.

U mnogim zemljama, Eco-DRR još je uvijek koncept u nastajanju koji treba dodatno oblikovati kako na razini politike tako i prakse. Iako su mnoga od ovih rješenja spremna za primjenu, daljnji razvoj politika, standarda i smjernica o ograničenjima i primjerima najbolje prakse, kao i poboljšana komunikacija i razmjena znanja, potaknut će bolje razumijevanje njihovog potencijala i rašireniju primjenu.

Širi prikaz različitih  politika i državnog djelovanja koje mogu pomoći u stvaranju povoljnog okruženja za integraciju usluga ekosustava u smanjenje rizika od katastrofa i druge razvojne strategije može se pronaći u publikaciji Smanjenje rizika od katastrofa putem usluga ekosustava.  

Izvor dodatnih informacija

EC (2015), Final Report of the Horizon 2020 Expert Group on ‘Nature-Based Solutions and Re-Naturing Cities, https://ec.europa.eu/programmes/horizon2020/en/news/towards-eu-research-and-innovation-policy-agenda-nature-based-solutions-re-naturing-cities , Eco-DRR

EEA (2014) Resource-efficient green economy and EU policies. doi:10.2800/18514, 107 pp.

EM-DAT, The International Disaster Database, https://www.emdat.be/

Green Infrastructure Foundation (2019), Green Infrastructure for Climate Adaptation Visualization, Economic Analysis, and Recommendations for Six Ontario Communities, https://static1.squarespace.com/static/588221e420099e47b8fe06d8/t/5eceae4495844040ae3d25bc/1590603358923/GI_for_Climate_Adaptation_WEB.pdf

IUCN, Forest Brief No. 21, December 2017, https://www.iucn.org/sites/dev/files/content/documents/20171213_ndcs_fbrief.pdf

IUCN, Commission on Ecosystem Management – Disaster Risk Reduction, https://www.iucn.org/commissions/commission-ecosystem-management/our-work/cems-thematic-groups/disaster-risk-reduction

MGIP (2020), O zelenoj infrastrukturi, https://korak.com.hr/mgipu-o-zelenoj-infrastrukturi/

Partnership for Environment and Disaster Risk Reduction – PEDRR, Ecosystem-based DRR, https://pedrr.org/about-us

Swiss Agency for Development and Cooperation, SDC (2018), Eco-DRR and valuation of ecosystem services, https://www.shareweb.ch/site/DRR/Documents/Types%20of%20activity/Risk%20Transfer/valuation%20of%20ecosystem%20eco%20drr%20%20nz.pdf

Swiss NGO DRR Platform, https://drrplatform.org/

Swiss NGO DRR Platform, From grey to green Nature-based solutions for disaster risk reduction and resilience building, https://www.shareweb.ch/site/DRR/Documents/Types%20of%20activity/Community-based%20DRR/DRR-Platform-NBS-F2F_Flyer_4p_28032018.pdf 

UNDRR (2019), Global Assessment Report on Disaster Risk Reduction, https://gar.unisdr.org 

UNDRR (2020), The human cost of disasters: an overview of the last 20 years (2000-2019), https://reliefweb.int/report/world/human-cost-disasters-overview-last-20-years-2000-2019

UNDRR (2015), Sendai Framework for Disaster Risk Reduction 2015- 2030, https://www.undrr.org/publication/sendai-framework-disaster-risk-reduction-2015-2030 

UNISDR & CRED (2015), The human cost of weather related disasters 1995 – 2015, http://www.unisdr.org/2015/docs/climatechange/COP21_WeatherDisastersReport_2015_FINAL.pdf

UN University Press, 2013, The role of ecosystems in disaster risk reduction, https://collections.unu.edu/eserv/UNU:1995/text_808710_9789280812213.pdf

UNEP (2019), Disasters and Ecosystems: Resilience in a Changing Climate, https://postconflict.unep.ch/DRR/EcoDRR_Source_Book.pdf

UNDRR (2021), Words into Action: Nature-based solutions for disaster risk reduction, https://www.preventionweb.net/publications/view/74082

World Economic Forum (2020), The Global Risks 2020 Report, https://www.weforum.org/reports/the-global-risks-report-2020

Tekst pripremila: Ana Mikačić, Regionalni nastavni centar civilne zaštite Split, Ravnateljstvo civilne zaštite