{"id":1371,"date":"2022-01-20T17:18:00","date_gmt":"2022-01-20T17:18:00","guid":{"rendered":"https:\/\/adriadapt.eu\/?post_type=case_study&#038;p=1371"},"modified":"2022-02-04T13:37:08","modified_gmt":"2022-02-04T13:37:08","slug":"skocjanski-zatok-obnovljeno-obalno-mocvarno-podrucje-koje-jaca-otpornost-grada-kopra","status":"publish","type":"case_study","link":"http:\/\/adriadapt.eu\/hr\/case-studies\/skocjanski-zatok-obnovljeno-obalno-mocvarno-podrucje-koje-jaca-otpornost-grada-kopra\/","title":{"rendered":"\u0160kocjanski zatok &#8211; obnovljeno obalno mo\u010dvarno podru\u010dje koje ja\u010da otpornost grada Kopra"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Geografski kontekst i klimatski izazovi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>\u0160kocjanski zatok ostatak je bo\u010date mo\u010dvare koja je nekada okru\u017eivala grad-otok Kopar. Danas je ovaj prirodni rezervat urbano mo\u010dvarno podru\u010dje koje predstavlja dobar primjer su\u017eivota prirodnog okoli\u0161a i urbanizacije, \u0161to \u010dini grad sigurnim, otpornim i odr\u017eivim. Izvori vode na tom mo\u010dvarnome podru\u010dju bile su rijeke Ri\u017eana i Bada\u0161evica, kao i morska voda Koparskog zaljeva. Povr\u0161ina mo\u010dvarnog podru\u010dja smanjivala se zbog postupnog isu\u0161ivanja mo\u010dvare i \u0161irenja urbanizacije, a time su nestajala i va\u017ena stani\u0161ta ptica i drugih \u017eivotinja i biljaka. Posljednji ostaci mo\u010dvare, izme\u0111u grada Kopra, luke, autoceste i \u017eeljeznice koja se vrlo brzo razvijala, trebali su biti u potpunosti isu\u0161eni, nasipani i prenamijenjeni u industrijsko podru\u010dje, u skladu s aktima prostornog planiranja iz ranih devedesetih godina pro\u0161loga stolje\u0107a. Zbog isu\u0161ivanja i nasipanja, vodena podru\u010dja \u0160kocjanskog zatoka smanjila su se s nekada\u0161njih 230 na 80 hektara. Nakon pretrpljenog potpunog uni\u0161tenja vi\u0161e od polovice teritorija i ozbiljne degradacije preostalih stani\u0161ta, \u0160kocjanski zatok 1993. godine na\u0161ao se na rubu opstanka.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Op\u0107inski prostorni planovi tada su izmijenjeni pod pritiskom organizacije DOPPS-BirdLife Slovenija. Nakon vi\u0161egodi\u0161njih napora koje je ulo\u017eila ta organizacija, podru\u010dje je ozna\u010deno kao prirodni rezervat. Prirodni rezervat \u0160kocjanski zatok danas je najve\u0107e bo\u010dato mo\u010dvarno podru\u010dje u Sloveniji. Sa svojom okolinom \u010dini ekosustav jedinstvenih stani\u0161ta koja se prote\u017eu preko vla\u017enih livada, pli\u0107aka i muljevitog dna, plimnih podru\u010dja, obala i bo\u010date mo\u010dvare do trske i slatkovodne mo\u010dvare, pru\u017eaju\u0107i visoku razinu bioraznolikosti. Nadalje, podru\u010dje rezervata vrlo je va\u017eno za za\u0161titu od poplave, jer je slu\u017eilo kao retencijsko podru\u010dje u vrijeme visokog vodostaja rijeke Ri\u017eane. \u0160tovi\u0161e, ova zelena povr\u0161ina osigurava povoljnije mikroklimatske uvjete u gradu Kopru, \u0161to je zna\u010dajna dodana vrijednost u doba sve sna\u017enijih negativnih utjecaja klimatskih promjena.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Modeli i simulacije klimatskih promjena u Sloveniji predvi\u0111aju zna\u010dajan porast prosje\u010dnih godi\u0161njih temperatura zraka do kraja 21. stolje\u0107a diljem Slovenije, bez obzira na godi\u0161nje doba. Opseg porasta ovisi o scenariju emisija stakleni\u010dkih plinova. Optimisti\u010dni scenarij predvi\u0111a prosje\u010dno pove\u0107anje temperature od 1,3\u00b0C do 2100. godine u odnosu na prosjek za razdoblje 1981.-2010. godine, umjereno optimisti\u010dni scenarij o\u010dekuje porast od 2\u00b0C, dok pesimisti\u010dni scenarij o\u010dekuje porast od oko 4,1 C.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>O\u010dekuju se \u010de\u0161\u0107i i izra\u017eeniji ekstremni vremenski doga\u0111aji, uklju\u010duju\u0107i oluje i jake oborine, osobito tijekom jeseni i zime. To \u0107e rezultirati i \u010de\u0161\u0107im poplavljivanjem, uglavnom zbog rijeka Ri\u017eane i Bada\u0161evice.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Ciljevi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ciljevi o\u010duvanja prirode u smislu za\u0161tite \u0160kocjanskog zatoka kao prirodnog rezervata uklju\u010duju o\u010duvanje bo\u010datih i slatkovodnih stani\u0161nih tipova, koji se posebno isti\u010du u slovenskom i me\u0111unarodnom kontekstu, kao i stani\u0161ta ptica koja imaju zna\u010dajnu ulogu u velikom broju gnije\u017e\u0111enja, zimovanja i seoba ptica. Za\u0161ti\u0107ene su i druge autohtone divlje \u017eivotinjske i biljne vrste.<\/p>\n\n\n\n<p>Razvojni cilj prirodnog rezervata ure\u0111enje je i funkcioniranje prirodnog rezervata otvorenog za javnost, \u0161to omogu\u0107ava edukaciju, do\u017eivljaj prirode i podizanje svijesti posjetitelja.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Cilj u smislu ubla\u017eavanja klimatskih promjena na ovome podru\u010dju uklju\u010duje regulaciju izlijevanja do kojeg dolazi uslijed visokog vodostaja rijeke Ri\u017eane koji uzrokuje poplavu, kao i ubla\u017eavanje ekstremnih temperatura u gradu Kopru.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Provedene mjere prilagodbe u konkretnom primjeru<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Revitalizacija i upravljanje obalnim mo\u010dvarnim podru\u010djima<br>Prilagodljivo upravljanje prirodnim stani\u0161tima<br>Unapre\u0111enje ekolo\u0161kih mre\u017ea i funkcionalne povezanosti<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Rje\u0161enja<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Prva faza vra\u0107anja podru\u010dja \u0160kocjanskog zatoka u prirodno stanje bila je usmjerena na pripremu temeljnih stru\u010dnih osvrta i podizanja svijesti o va\u017enosti tog podru\u010dja iz ornitolo\u0161ke perspektive. Me\u0111uop\u0107inski zavod za za\u0161titu prirodne i kulturne ba\u0161tine u Piranu pripremio je studiju za\u0161tite prirodne i kulturne ba\u0161tine u \u0160kocjanskom zatoku. Nevladina organizacija DOPPS-BirdLife Slovenija i njezino Povjerenstvo za za\u0161titu prirode predlo\u017eili su niz hitnih mjera za zaustavljanje degradacije podru\u010dja \u2013 trenutno zaustavljanje nasipavanja postoje\u0107ih vodnih podru\u010dja. Aktivnosti su dovele do projekta \u201e<em>Sanacija i renaturacija \u0160kocjanskog zatoka<\/em>\u201d u kojem je organizacija DOPPS-BirdLife Slovenija pokrenula veliku kampanju o\u010duvanja prirode radi o\u010duvanja i pravne za\u0161tite tog podru\u010dja.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Kao rezultat toga, \u0160kocjanski zatok privremeno je progla\u0161en prirodnim lokalitetom na temelju hitne uredbe Ministarstva kulture u studenome 1993. godine. Istovremeno, Ministarstvo okoli\u0161a je, u suradnji s organizacijom DOPPS-BirdLife Slovenija, pripremilo pravni okvir za trajnu za\u0161titu tog podru\u010dja.<\/p>\n\n\n\n<p>U sljede\u0107oj fazi usvojen je Zakon o rezervatu prirode \u0160kocjanski zatok (1998.). Slovenski parlament naredne je godine odobrio Akcijski plan za\u0161tite i razvoja podru\u010dja za narednih pet godina. U rujnu 1999. godine, nakon provedenog javnog natje\u010daja, organizacija DOPPS-BirdLife Slovenija dobiva dozvolu za upravljanje rezervatom s rokom valjanosti od deset godina. Bio je to prvi put da je za upravljanje za\u0161ti\u0107enim podru\u010djem u Sloveniji zadu\u017eena neka nevladina organizacija.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Prekretnicu u odr\u017eivom razvoju podru\u010dja predstavlja projekt iz programa LIFE Nature \u201e<em>Obnova i o\u010duvanje stani\u0161ta i ptica u prirodnom rezervatu \u0160kocjanski zatok<\/em>\u201d, koji su zajedni\u010dki financirali EU i Luka Kopar, a koji se provodio u razdoblju od 2001. do 2007. godine. U okviru tog projekta provedene su sljede\u0107e aktivnosti:<\/p>\n\n\n\n<ul><li>Predvi\u0111eno je \u010di\u0161\u0107enje i produbljivanje izlaza iz Are, lijevog izljevnog kanala rijeke Ri\u017eane i postavljanje sustava zapornica na morski kanal kako bi se pobolj\u0161ao dotok slatke i morske vode u lagunu;<\/li><li>Uklanjanje preko 180.000 kubi\u010dnih metara sedimenta (mulja) iz bo\u010date lagune i obnova stani\u0161ta du\u017e granica lagune (podru\u010dje pli\u0107aka, mulja razli\u010ditih visina i stvaranje oto\u010di\u0107a unutar lagune);<\/li><li>Stvaranje slatkovodne mo\u010dvare u Berto\u0161koj bonifiki &#8211; radi postavljanja uzgajali\u0161ta kako bi se nadomjestila sli\u010dna stani\u0161ta izgubljena prije 20 godina;<\/li><li>Kru\u017ena pje\u0161a\u010dka staza izgra\u0111ena je oko cijele slatkovodne mo\u010dvare, zajedno sa za\u0161titnim nasipima, kanalima i skrovi\u0161tima za promatranje ptica.&nbsp;<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>U sljede\u0107em razdoblju (2014. &#8211; 2016.) izgra\u0111en je centar za posjetitelje sa svim pripadaju\u0107im sadr\u017eajima i novim skrovi\u0161tima i promatra\u010dnicama za promatranje ptica.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Upravljanje za\u0161ti\u0107enim podru\u010djem poma\u017ee odr\u017eati dobro stanje okoli\u0161a podru\u010dja obnovljenih i novonastalih stani\u0161ta, koje je prvenstveno usmjereno na upravljanje vodnim re\u017eimima, kontrolu vegetacije ekstenzivnom ispa\u0161om i kasnom ko\u0161njom, uklanjanje i iskorjenjivanje alohtonih vrsta i \u0161irenje doma\u0107ih vrsta. Ostala bitna pitanja koja se odnose na upravljanje uklju\u010duju osiguravanje infrastrukture, upravljanje posjetiteljima, slu\u017ebu \u010duvara prirode, pra\u0107enje i istra\u017eivanje. 2019. godine koncesija za upravljanje prirodnim rezervatom produljena je i dodijeljena DOPPS-u za sljede\u0107ih 10 godina.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Funkcionalne prirodne povr\u0161ine pru\u017eaju neka od najboljih prirodnih rje\u0161enja za borbu protiv u\u010dinaka klimatskih promjena. Heterogene zelene povr\u0161ine smanjuju pojavu toplinskih otoka oko gradova, raspr\u0161uju dolazno zra\u010denje i tako pove\u0107avaju u\u010dinak albeda, kao i hvatanje i pohranjivanje zna\u010dajnih koli\u010dina ugljika. Nahlik i Fennessy (2016.) navode da mo\u010dvarna tla sadr\u017eavaju neke od najve\u0107ih zaliha ugljika u tlu u biosferi. O\u010duvana bioraznolikost dodatno podr\u017eava funkcioniranje \u0161irih ekosustava, ja\u010daju\u0107i na taj na\u010din otpornost regionalnog ekosustava i smanjuju\u0107i vjerojatnost pojave razorne petlje povratne veze i mogu\u0107eg uru\u0161avanja sustava potpore do kojih dolazi uslijed klimatskih promjena i drugih antropogenih utjecaja.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Voditelj inicijative i klju\u010dni partneri<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Bez svake sumnje, klju\u010dni je dionik DOPPS-BirdLife Slovenija. Ova je nevladina organizacija imala presudnu ulogu u komunikacijskoj kampanji o ornitolo\u0161koj va\u017enosti \u0160kocjanskog zatoka, bez odlaganja je upozorila na potrebu za zaustavljanjem daljnjeg uni\u0161tavanja stani\u0161ta i svojim nastojanjima uspje\u0161no uklju\u010dila \u0161iru javnost. Osim toga, organizacija DOPPS-BirdLife Slovenija tako\u0111er je lobirala na ministarskoj razini i kod drugih donositelja odluka, \u0161to je najprije dovelo do progla\u0161enja privremene za\u0161tite podru\u010dja, a kasnije i do progla\u0161enja prirodnog rezervata. Nakon dobivanja koncesije, organizacija DOPPS-BirdLife Slovenija uspje\u0161no upravlja za\u0161ti\u0107enim podru\u010djem i vodi razne programe za u\u010denike osnovnih i srednjih \u0161kola i \u0161iru javnost.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Me\u0111uop\u0107inski zavod za za\u0161titu prirodne i kulturne ba\u0161tine u Piranu pripremio je temeljne stru\u010dne osvrte u po\u010detnoj fazi, koji su poslu\u017eili kao temelj koji je doveo do rasprave o za\u0161titi podru\u010dja utemeljene na dokazima.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Ministarstvo kulture proglasilo je najprije privremeno za\u0161ti\u0107eno podru\u010dje, a potom je Ministarstvo okoli\u0161a i prostornog planiranja ovom podru\u010dju dodijelilo za\u0161titu sa statusom prirodnog rezervata. Ministarstvo okoli\u0161a i prostornog planiranja tako\u0111er financijski podupire upravljanje ovim podru\u010djem.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Op\u0107ina Kopar sura\u0111uje na provedbi dijela projekata u okviru programa rada rezervata.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160ira javnost tako\u0111er je izrazila potporu na samom po\u010detku i na taj na\u010din doprinijela neformalnom pritisku na donositelje odluka s ciljem odgovaraju\u0107eg o\u010duvanja ovog va\u017enog ornitolo\u0161kog podru\u010dja.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Sudjelovanje dionika<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Komunikacija s javno\u0161\u0107u vrlo je va\u017ena jo\u0161 od trenutka u kojem su ulo\u017eeni prvi napori za o\u010duvanje \u0160kocjanskog zatoka. U okviru projekta \u201eSanacija i renaturacija \u0160kocjanskog zatoka\u201c (1993.), organizacija DOPPS-BirdLife Slovenija pokrenula je opse\u017enu kampanju za\u0161tite prirode. Organizirana je izlo\u017eba s prezentacijom idejnog rje\u0161enja za ure\u0111enje podru\u010dja kao prirodnog rezervata otvorenog za javnost. Vi\u0161e od 7.000 gra\u0111ana potpisalo je peticiju u kojoj se tra\u017ei da vlasti \u017eurno zaustave nasipavanje i pristupe za\u0161titi lagune, \u010dime se dodatno podr\u017ealo napore za o\u010duvanjem prirode.<\/p>\n\n\n\n<p>Op\u0107ina Kopar u po\u010detku nije bila sklona za\u0161titi \u0160kocjanskog zatoka kao prirodnog rezervata. Zahvaljuju\u0107i \u0161irokoj potpori javnosti i kontinuiranoj suradnji upravitelja rezervata i nadle\u017enog Ministarstva tijekom radova na sanaciji podru\u010dja, Op\u0107ina je promijenila mi\u0161ljenje. Danas Op\u0107ina podupire prirodni rezervat i uspostavljeni su razli\u010diti oblici suradnje. Grad Kopar ostvaruje uspje\u0161an su\u017eivot s prirodnim rezervatom na grani\u010dnom podru\u010dju.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Uz podr\u0161ku programa LIFE III, organizacija DOPPS-BirdLife Slovenija sklopila je \u010dvrsto i uspje\u0161no partnerstvo s Ministarstvom okoli\u0161a i prostornog planiranja vezano za organizaciju i upravljanje \u0160kocjanskim zatokom. Takvi primjeri vrlo su rijetki kada je rije\u010d o suradnji vladinog i nevladinog sektora u Sloveniji.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>2002. godine uspostavljena je neformalna mre\u017ea upravitelja sjevernojadranskih mo\u010dvara radi razmjene iskustava i zajedni\u010dke promocije toga podru\u010dja, a ta suradnja nastavlja se i dalje.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u010cimbenici uspjeha i ograni\u010davaju\u0107i \u010dimbenici<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Aktivno i sna\u017eno anga\u017eiranje ljubitelja ptica (preko nevladine organizacije DOPPS-BirdLife Slovenija) bilo je od klju\u010dne va\u017enosti za za\u0161titu \u0160kocjanskog zatoka s ciljem spre\u010davanja potpunog isu\u0161ivanja i nasipavanja podru\u010dja, kao i stru\u010dne podr\u0161ke tada\u0161njeg Me\u0111uop\u0107inskog zavoda za za\u0161titu prirodne i kulturne ba\u0161tine. Nakon uspje\u0161no odr\u017eane izlo\u017ebe kojom je predstavljena ova tema, ove napore podr\u017eala je i \u0161ira javnost.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160ira javnost iskazala je podr\u0161ku peticiji za \u017eurnu za\u0161titu \u0160kocjanskog zatoka. Peticiju je u vrlo kratkom roku potpisalo 7.000 gra\u0111ana, a budu\u0107i da se radilo o zna\u010dajnom dijelu stanovni\u0161tva, lokalni politi\u010dki akteri nisu je mogli zanemariti.<\/p>\n\n\n\n<p>Uspostavljena je uspje\u0161na komunikacija i suradnja s ministarstvima, \u0161to je omogu\u0107ilo najprije privremenu za\u0161titu podru\u010dja, a kasnije i progla\u0161enje podru\u010dja prirodnim rezervatom 1998. godine. Tijekom narednih godina, Ministarstvo okoli\u0161a i prostornog planiranja tako\u0111er je financijski podr\u017ealo obnovu i odr\u017eavanje stani\u0161ta, iskazuju\u0107i uzornu suradnju koja traje i danas (dodjela i produljenje koncesije za upravljanje rezervatom organizaciji DOPPS-BirdLife Slovenija).&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Podru\u010dje prirodnog rezervata nalazi se na samoj granici jedine slovenske trgova\u010dke luke (Luka Koper). Unato\u010d po\u010detnom nepovjerenju, s vremenom je uspostavljena kvalitetna suradnja, koja mo\u017ee poslu\u017eiti kao putokaz za su\u017eivot velikog trgova\u010dkog dru\u0161tva i za\u0161ti\u0107enog podru\u010dja. Luka Koper tako\u0111er je financijski podr\u017eala provedbu odre\u0111enih projekata u rezervatu.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Gradska op\u0107ina Kopar u po\u010detku nije podr\u017eavala ni progla\u0161enje za\u0161ti\u0107enog podru\u010dja, s obzirom na planove za razvoj urbanih funkcija na tom podru\u010dju. Kasnije su prostorni planovi prilago\u0111eni prirodnom rezervatu, a danas grad i rezervat ostvaruju uspje\u0161an su\u017eivot i suradnju na razvojnim projektima.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Pomirenje suprotstavljenih interesa povezanih s razvojem podru\u010dja i uspostavljanje produktivnih odnosa ili su\u017eivota s klju\u010dnim lokalnim partnerima (Gradska op\u0107ina Kopar i Luka Koper) jedan je od najva\u017enijih \u010dimbenika za uspje\u0161an razvoj rezervata. To je zahtijevalo veliku pregovara\u010dku vje\u0161tinu inicijatora, kao i potporu ministarstava i \u0161ire javnosti. Podr\u0161ka \u0161ire javnosti, uz \u0161iroku potporu peticiji za za\u0161titu podru\u010dja, bila je presudna za ovakav razvoj doga\u0111aja.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Va\u017ean element je i uspje\u0161no upravljanje rezervatom, koje se ogleda u u\u010dinkovitom osiguravanju sredstava iz razli\u010ditih izvora (uklju\u010duju\u0107i fondove EU-a) za realizaciju razli\u010ditih projekata. Uprava tako\u0111er uspje\u0161no provodi razne programe koji privla\u010de sve ve\u0107i broj posjetitelja, \u0161to tako\u0111er osna\u017euje atraktivnost podru\u010dja.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Tro\u0161kovi i koristi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>OBNOVA I O\u010cUVANJE STANI\u0160TA I PTICA U PRIRODNOM REZERVATU \u0160KOCJANSKI ZATOK (LIFE00NAT\/SLO\/7226, Program LIFE III Nature): projektiranje stani\u0161ta u slatkovodnom dijelu rezervata i brane na Ari, ure\u0111en sustav brana na mjestima dotoka i istjecanja vode Are, skloni\u0161te kod nasipa i kru\u017ena pou\u010dna staza na rubu slatkovodnog dijela rezervata, uklanjanje vi\u0161e od 180.000 m<sup>3<\/sup> mulja iz bo\u010date lagune i ure\u0111enih stani\u0161ta laguna, postavljena brana na morskom kanalu. Financiranje: cca. 3,1 milijuna EUR (izvori financiranja: EU (290.935 EUR), Luka Koper (15.000 EUR), ostatak se financira iz dr\u017eavnog prora\u010duna).<\/p>\n\n\n\n<p>\u0160KOCJANSKI ZATOK &#8211; U\u010cIONICA U PRIRODI ZA SVE (Program Interreg SLO-ITA 2004-06) &#8211; uspje\u0161no je proveden javni natje\u010daj za projektiranje arhitektonskih objekata i dopunu krajobraznog dizajna u rezervatu, dovr\u0161ena je projektna dokumentacija za sve planirane objekte i predana je prijava za gra\u0111evinsku dozvolu, postignuta je funkcionalnost pou\u010dne staze pripremljene kroz projekt LIFE. Financiranje: vrijednost projekta: 263.340 EUR (83,07% sufinancirano kroz Interreg).<\/p>\n\n\n\n<p>OBJEKT U PRIRODNOM REZERVATU \u0160KOCJANSKI ZATOK (Operativni program ja\u010danja potencijala regionalnog razvoja za razdoblje 2007.-2013.) &#8211; ve\u0107inu sredstava osiguralo je Ministarstvo gospodarskog razvoja i tehnologije iz ERDF-a i nacionalnih izvora, PDV je sufinanciralo Ministarstvo okoli\u0161a i prostornog planiranja iz dr\u017eavnog prora\u010duna i vi\u0161ka sredstava Fonda poljoprivrednog zemlji\u0161ta i \u0161uma Republike Slovenije. Financiranje: vrijednost projekta: 263.340 EUR.<\/p>\n\n\n\n<p>Upravljanje izvorima financiranja rezervata: dr\u017eavni prora\u010dun, komercijalne aktivnosti rezervata (prihod od vo\u0111enih posjeta i raznih radionica, prodaje proizvoda i pi\u0107a u centru za posjetitelje, iznajmljivanja dvorana), lokalni, nacionalni i me\u0111unarodni fondovi, institucije ili organizacije, kao i me\u0111unarodni projekti i donacije.<\/p>\n\n\n\n<p>Koristi od za\u0161ti\u0107enog podru\u010dja &#8211; rezervat se uglavnom povezuje s o\u010duvanjem stani\u0161ta &#8211; bioraznoliko\u0161\u0107u i urbanim blagodatima, poput zelenih povr\u0161ina i rekreacijskih povr\u0161ina, dok istovremeno predstavlja prirodno rje\u0161enje za borbu protiv poplava, jer mo\u017ee apsorbirati velike koli\u010dine vode tijekom jakih ki\u0161a i poplava.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Kontakti<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Borut Mozeti\u010d<br>Naravni rezervat \u0160kocjanski zatok<br>Sermin 50, 6000 Koper<br>tel.: 05 626 03 70<br>info@skocjanski-zatok.org<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Izvor dodatnih informacija<\/strong><br><br><a href=\"https:\/\/www.skocjanski-zatok.org\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">https:\/\/www.skocjanski-zatok.org<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.skocjanski-zatok.org\/wp-content\/uploads\/2012\/01\/Poro%C4%8Dilo-za-%C5%A1ir%C5%A1o-javnost-obnova-projekt-LIFE.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">https:\/\/www.skocjanski-zatok.org\/wp-content\/uploads\/2012\/01\/Poro%C4%8Dilo-za-%C5%A1ir%C5%A1o-javnost-obnova-projekt-LIFE.pdf<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>Nahlik, A. M., i Fennessy, M. S. (2016.). Carbon storage in US wetlands. <em>Nature Communications<\/em>, <em>7<\/em>(1), 1-9.<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Zemljovid<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" width=\"660\" height=\"433\" src=\"https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Skocjanski-zatok_mapa.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-2206\" srcset=\"http:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Skocjanski-zatok_mapa.jpg 660w, http:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Skocjanski-zatok_mapa-300x197.jpg 300w, http:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Skocjanski-zatok_mapa-119x78.jpg 119w\" sizes=\"(max-width: 660px) 100vw, 660px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Slike<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" width=\"426\" height=\"284\" src=\"https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Skocjanski-zatok_slika1.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-2209\" srcset=\"http:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Skocjanski-zatok_slika1.jpg 426w, http:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Skocjanski-zatok_slika1-300x200.jpg 300w, http:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Skocjanski-zatok_slika1-117x78.jpg 117w\" sizes=\"(max-width: 426px) 100vw, 426px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p><em>Zra\u010dna snimka prirodnog rezervata \u0160kocjanski zatok<\/em><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" width=\"496\" height=\"280\" src=\"https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Skocjanski-zatok_slika2.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-2212\" srcset=\"http:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Skocjanski-zatok_slika2.jpg 496w, http:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Skocjanski-zatok_slika2-300x169.jpg 300w, http:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Skocjanski-zatok_slika2-138x78.jpg 138w\" sizes=\"(max-width: 496px) 100vw, 496px\" \/><figcaption>https:\/\/www.skocjanski-zatok.org\/galerija\/fotogalerija\/objekti<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" width=\"424\" height=\"318\" src=\"https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Skocjanski-zatok_slika3.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-2215\" srcset=\"http:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Skocjanski-zatok_slika3.jpg 424w, http:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Skocjanski-zatok_slika3-300x225.jpg 300w, http:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Skocjanski-zatok_slika3-104x78.jpg 104w\" sizes=\"(max-width: 424px) 100vw, 424px\" \/><figcaption>https:\/\/www.skocjanski-zatok.org\/galerija\/fotogalerija\/sladkovodna-okolja<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" width=\"436\" height=\"298\" src=\"https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Skocjanski-zatok_slika4.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-2218\" srcset=\"http:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Skocjanski-zatok_slika4.jpg 436w, http:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Skocjanski-zatok_slika4-300x205.jpg 300w, http:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/01\/Skocjanski-zatok_slika4-114x78.jpg 114w\" sizes=\"(max-width: 436px) 100vw, 436px\" \/><figcaption>https:\/\/www.skocjanski-zatok.org\/2-februar-svetovni-dan-mokrisc-mokrisca-ohranjajo-vodne-vire\/2012-12-30-09-25-13<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Dokumenti<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.skocjanski-zatok.org\/wp-content\/uploads\/2012\/01\/Poro%C4%8Dilo-za-%C5%A1ir%C5%A1o-javnost-obnova-projekt-LIFE.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">https:\/\/www.skocjanski-zatok.org\/wp-content\/uploads\/2012\/01\/Poro%C4%8Dilo-za-%C5%A1ir%C5%A1o-javnost-obnova-projekt-LIFE.pdf<\/a><\/p>\n","protected":false},"featured_media":1369,"template":"","case_study_category":[76],"case_study_sector":[87,644,90,611,613,614],"case_study_climate_impact":[99,101,175,100,161],"case_study_keyword":[643,641,639,642,640],"acf":[],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v19.14 - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<title>\u0160kocjanski zatok - obnovljeno obalno mo\u010dvarno podru\u010dje koje ja\u010da otpornost grada Kopra - AdriAdapt<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"Geografski kontekst i klimatski izazovi \u0160kocjanski zatok ostatak je bo\u010date mo\u010dvare koja je nekada okru\u017eivala grad-otok Kopar. Danas je ovaj prirodni\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/case-studies\/skocjanski-zatok-obnovljeno-obalno-mocvarno-podrucje-koje-jaca-otpornost-grada-kopra\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"\u0160kocjanski zatok - obnovljeno obalno mo\u010dvarno podru\u010dje koje ja\u010da otpornost grada Kopra - AdriAdapt\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Geografski kontekst i klimatski izazovi \u0160kocjanski zatok ostatak je bo\u010date mo\u010dvare koja je nekada okru\u017eivala grad-otok Kopar. Danas je ovaj prirodni\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/case-studies\/skocjanski-zatok-obnovljeno-obalno-mocvarno-podrucje-koje-jaca-otpornost-grada-kopra\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"AdriAdapt\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2022-02-04T13:37:08+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"http:\/\/www.adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/Skocjanski-zatok-restored-coastal-wetland-enhancing-resilience-of-the-city-of-Koper-1024x682.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1024\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"682\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"11 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/case-studies\/skocjanski-zatok-obnovljeno-obalno-mocvarno-podrucje-koje-jaca-otpornost-grada-kopra\/\",\"url\":\"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/case-studies\/skocjanski-zatok-obnovljeno-obalno-mocvarno-podrucje-koje-jaca-otpornost-grada-kopra\/\",\"name\":\"\u0160kocjanski zatok - obnovljeno obalno mo\u010dvarno podru\u010dje koje ja\u010da otpornost grada Kopra - AdriAdapt\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"http:\/\/adriadapt.eu\/hr\/#website\"},\"datePublished\":\"2022-01-20T17:18:00+00:00\",\"dateModified\":\"2022-02-04T13:37:08+00:00\",\"description\":\"Geografski kontekst i klimatski izazovi \u0160kocjanski zatok ostatak je bo\u010date mo\u010dvare koja je nekada okru\u017eivala grad-otok Kopar. Danas je ovaj prirodni\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/case-studies\/skocjanski-zatok-obnovljeno-obalno-mocvarno-podrucje-koje-jaca-otpornost-grada-kopra\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/case-studies\/skocjanski-zatok-obnovljeno-obalno-mocvarno-podrucje-koje-jaca-otpornost-grada-kopra\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/case-studies\/skocjanski-zatok-obnovljeno-obalno-mocvarno-podrucje-koje-jaca-otpornost-grada-kopra\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"http:\/\/adriadapt.eu\/hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Studije slu\u010daja\",\"item\":\"http:\/\/adriadapt.eu\/hr\/case-studies\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"\u0160kocjanski zatok &#8211; obnovljeno obalno mo\u010dvarno podru\u010dje koje ja\u010da otpornost grada Kopra\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"http:\/\/adriadapt.eu\/hr\/#website\",\"url\":\"http:\/\/adriadapt.eu\/hr\/\",\"name\":\"AdriAdapt\",\"description\":\"a Resilience information platform for Adriatic cities and towns\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"http:\/\/adriadapt.eu\/hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"\u0160kocjanski zatok - obnovljeno obalno mo\u010dvarno podru\u010dje koje ja\u010da otpornost grada Kopra - AdriAdapt","description":"Geografski kontekst i klimatski izazovi \u0160kocjanski zatok ostatak je bo\u010date mo\u010dvare koja je nekada okru\u017eivala grad-otok Kopar. Danas je ovaj prirodni","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/case-studies\/skocjanski-zatok-obnovljeno-obalno-mocvarno-podrucje-koje-jaca-otpornost-grada-kopra\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"\u0160kocjanski zatok - obnovljeno obalno mo\u010dvarno podru\u010dje koje ja\u010da otpornost grada Kopra - AdriAdapt","og_description":"Geografski kontekst i klimatski izazovi \u0160kocjanski zatok ostatak je bo\u010date mo\u010dvare koja je nekada okru\u017eivala grad-otok Kopar. Danas je ovaj prirodni","og_url":"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/case-studies\/skocjanski-zatok-obnovljeno-obalno-mocvarno-podrucje-koje-jaca-otpornost-grada-kopra\/","og_site_name":"AdriAdapt","article_modified_time":"2022-02-04T13:37:08+00:00","og_image":[{"width":1024,"height":682,"url":"http:\/\/www.adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2021\/05\/Skocjanski-zatok-restored-coastal-wetland-enhancing-resilience-of-the-city-of-Koper-1024x682.png","type":"image\/png"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"11 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/case-studies\/skocjanski-zatok-obnovljeno-obalno-mocvarno-podrucje-koje-jaca-otpornost-grada-kopra\/","url":"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/case-studies\/skocjanski-zatok-obnovljeno-obalno-mocvarno-podrucje-koje-jaca-otpornost-grada-kopra\/","name":"\u0160kocjanski zatok - obnovljeno obalno mo\u010dvarno podru\u010dje koje ja\u010da otpornost grada Kopra - AdriAdapt","isPartOf":{"@id":"http:\/\/adriadapt.eu\/hr\/#website"},"datePublished":"2022-01-20T17:18:00+00:00","dateModified":"2022-02-04T13:37:08+00:00","description":"Geografski kontekst i klimatski izazovi \u0160kocjanski zatok ostatak je bo\u010date mo\u010dvare koja je nekada okru\u017eivala grad-otok Kopar. Danas je ovaj prirodni","breadcrumb":{"@id":"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/case-studies\/skocjanski-zatok-obnovljeno-obalno-mocvarno-podrucje-koje-jaca-otpornost-grada-kopra\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/case-studies\/skocjanski-zatok-obnovljeno-obalno-mocvarno-podrucje-koje-jaca-otpornost-grada-kopra\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/case-studies\/skocjanski-zatok-obnovljeno-obalno-mocvarno-podrucje-koje-jaca-otpornost-grada-kopra\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"http:\/\/adriadapt.eu\/hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Studije slu\u010daja","item":"http:\/\/adriadapt.eu\/hr\/case-studies\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"\u0160kocjanski zatok &#8211; obnovljeno obalno mo\u010dvarno podru\u010dje koje ja\u010da otpornost grada Kopra"}]},{"@type":"WebSite","@id":"http:\/\/adriadapt.eu\/hr\/#website","url":"http:\/\/adriadapt.eu\/hr\/","name":"AdriAdapt","description":"a Resilience information platform for Adriatic cities and towns","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"http:\/\/adriadapt.eu\/hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"}]}},"_links":{"self":[{"href":"http:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/case_study\/1371"}],"collection":[{"href":"http:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/case_study"}],"about":[{"href":"http:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/case_study"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"http:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1369"}],"wp:attachment":[{"href":"http:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1371"}],"wp:term":[{"taxonomy":"case_study_category","embeddable":true,"href":"http:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/case_study_category?post=1371"},{"taxonomy":"case_study_sector","embeddable":true,"href":"http:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/case_study_sector?post=1371"},{"taxonomy":"case_study_climate_impact","embeddable":true,"href":"http:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/case_study_climate_impact?post=1371"},{"taxonomy":"case_study_keyword","embeddable":true,"href":"http:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/case_study_keyword?post=1371"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}