{"id":1000,"date":"2022-02-02T09:07:00","date_gmt":"2022-02-02T09:07:00","guid":{"rendered":"https:\/\/adriadapt.eu\/?post_type=adaptation_option&#038;p=1000"},"modified":"2022-10-12T09:44:16","modified_gmt":"2022-10-12T08:44:16","slug":"dohranjivanje-plaze","status":"publish","type":"adaptation_option","link":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/dohranjivanje-plaze\/","title":{"rendered":"Dohranjivanje pla\u017ee"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Opis<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Dohranjivanje pla\u017ee umjetno je postavljanje pijeska\/\u0161ljunka na erodiranu obalu kako bi se materijal zadr\u017eao na obali, ubla\u017eile posljedice erozije, a podru\u010dje za\u0161titilo od olujnih udara. Osim borbe protiv erozije i poplava, cilj dohranjivanja naj\u010de\u0161\u0107e je odr\u017eavanje pla\u017ee. Dohranjivanje pla\u017ee (eng.&nbsp;<em>nourishment<\/em>) ne bi trebalo mije\u0161ati s nasipavanjem pla\u017ee  (eng.<em>&nbsp;beach extension<\/em>), odnosno  njenim pro\u0161irenjem van gabarita u turisti\u010dke i rekreacijske svrhe (za dodatne informacije, vidi odjeljak <em>Podizanje i pro\u0161irenje obale<\/em>).<\/p>\n\n\n\n<p>Dohranjivanje pla\u017ee standardna je praksa koja se kontinuirano provodi u Hrvatskoj i Italiji, ali i diljem svijeta (tehnika se koristi u Sjedinjenim Dr\u017eavama od dvadesetih godina 20. stolje\u0107a, a u Europi od ranih pedesetih godina 20. stolje\u0107a). \u010cesto se smatrala tzv. <em>soft<\/em> metodom upravljanja obalom, u odnosu na tzv. <em>hard<\/em> metode upravljanja.<\/p>\n\n\n\n<p>Postupak uklju\u010duje iskapanje materijala (pijeska, \u0161ljunka) s izvori\u0161nog podru\u010dja (more ili kopno) radi dohranjivanja pla\u017ee na kojoj se javlja erozija, naj\u010de\u0161\u0107e postavljanjem na suhu pla\u017eu ili na njen potopljeni dio. Iako se ponekad smatra (premda ne posve) zelenom mjerom za odredi\u0161no podru\u010dje, dohranjivanje zasigurno predstavlja sivu mjeru ukoliko se uzme u obzir lokalitet va\u0111enja materijala, transportnu rutu i potencijalni utjecaj novo unesenog materijala na obalna i morska stani\u0161ta <em>(<\/em>vidiodjeljak<em> Ograni\u010davaju\u0107i \u010dimbenici u Poglavlju 3.)<\/em>. Iz tog razloga, aktivnosti dohranjivanja potrebno je pa\u017eljivo planirati.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Pla\u017eni materijal koji \u0107e se nasipavati trebao bi s obzirom na ve\u0107inu svojih karakteristika (boja, mineralni sastav, veli\u010dina zrna i sl.)odgovarati lokalnim prirodnim zna\u010dajkama obale. O\u010dekuje se da sedimenti s jednakom raspodjelom veli\u010dine zrna, mineralnog sastava, boje itd. koje odgovaraju izvornom sedimentu ne\u0107e promijeniti kvalitetu pla\u017ee jer se materijal na isti na\u010din \u0161iri od obale i zadr\u017eava isti nagib. U slu\u010daju pla\u017ea sa izvorno <strong>sitnijim sedimentima<\/strong>, najve\u0107i dio pijeska talo\u017eit \u0107e se uz obalu, a koristi za suhi dio pla\u017ee bit \u0107e ograni\u010dene. U slu\u010daju dostupnosti takvog sitnijeg materijala, pove\u0107ana disperzija materijala u priobalju i na moru nadokna\u0111uje se \u010de\u0161\u0107im ispunama, \u0161to je relevantnije za talijansku stranu jadrana, s obzirom na tip tamo\u0161njih pla\u017ea. &nbsp;Ovakav postupak potrebno je provoditi pa\u017eljivo, s obzirom na to da sitniji sedimenti mogu dovesti do zagu\u0161enja morskih stani\u0161ta nanosima i pove\u0107ane zamu\u0107enosti. Me\u0111utim, ne\u0107e se sav materijal odlo\u017eiti uz samu obalu; dio \u0107e otplutati i &#8220;hraniti&#8221; susjedne pla\u017ee. S druge strane, <strong>krupniji sedimenti<\/strong> stabilniji su u srazu s energijom velikih valova i stvaraju strmiji nagib, tako da \u0107e ve\u0107i dio ispune ostati na kopnu. Zbog toga \u0107e, uz pretpostavku pariteta volumena, suha pla\u017ea imati ve\u0107u povr\u0161inu. Ovdje tako\u0111er treba uzeti u obzir odre\u0111ene specifi\u010dnosti zbog potencijalnih utjecaja na okoli\u0161, i to uglavnom na obalnom podru\u010dju (vidi odjeljak <em>Ograni\u010davaju\u0107i \u010dimbenici<\/em>).<\/p>\n\n\n\n<p>Veli\u010dine \u010destica sedimenta koje su sitnije ili krupnije od izvornih \u010destica ponekad se koriste ukoliko prikladnije \u010destice nisu dostupne ili su znatno skuplje.<\/p>\n\n\n\n<p>U pro\u0161losti se ve\u0107ina sedimenta za dohranjivanje pla\u017ea vadila na rije\u010dnim koritima, smanjuju\u0107i tako prirodni rije\u010dni donos sedimenata. Time se sna\u017eno utje\u010de na okoli\u0161, a u slu\u010daju da se na tr\u017ei\u0161tu tra\u017ee ve\u0107e koli\u010dine materijala (kao u nekim slu\u010dajevima u Italiji), njihova cijena \u0107e rasti i utjecati na cijene nekretnina. Osim toga, potrebno je uzeti u obzir utjecaj prijevoza tog materijala na okoli\u0161.<\/p>\n\n\n\n<p>Koriste se i agregati nastali usitnjavanjem stijena, premda u tom slu\u010daju posjetiteljima pla\u017ee mo\u017ee biti neugodno hodati i le\u017eati na pla\u017ei zbog nepravilnog oblika zrna. Me\u0111utim, ovisno o stupnju (ne)obra\u0111enosti, more \u0107e s vremenom zaobliti materijal i u\u010diniti ga prihvatljivijim.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" width=\"960\" height=\"441\" src=\"https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/image-1.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-1002\" srcset=\"https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/image-1.png 960w, https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/image-1-300x138.png 300w, https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/image-1-768x353.png 768w, https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2021\/04\/image-1-170x78.png 170w\" sizes=\"(max-width: 960px) 100vw, 960px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p>Dohranjivanje pla\u017ea na Jadranu provodi se na razli\u010ditim razinama, od velikih projekata pod pokroviteljstvom javnih tijela do manjih projekata koji se ponekad provode bez ikakvog slu\u017ebenog odobrenja: npr. projekt poduzimaju fizi\u010dke osobe koje \u017eele za\u0161tititi svoju imovinu ili pove\u0107ati povr\u0161inu pla\u017ee.<\/p>\n\n\n\n<p>Na zapadnoj strani Jadranskog mora, koju odlikuju duge pje\u0161\u010dane pla\u017ee i visoka stopa erozije, mogu\u0107e je realizirati velike projekte, koriste\u0107i pijesak i\/ili \u0161ljunak, budu\u0107i da su oba materijala tamo dostupna. U regiji Marche, zna\u010dajan dio dohranjivanja obavlja se pomo\u0107u \u0161ljunka, dok se u regijama Abruzzo, Emilia-Romagna i Veneto u ve\u0107ini slu\u010dajeva postavlja pijesak.<\/p>\n\n\n\n<p>Na isto\u010dnoj strani Jadrana, pla\u017ee su manje, njihovo povla\u010denje je sporije, a dubokomorski agregati radi prirodno manjeg donosa materijala rijekama u more nisu dostupni, osim ako se istovremeno ne izvede nekoliko manjih projekata, uz zahtjevnu tehni\u010dku i administrativnu koordinaciju. U tim se predjelima naj\u010de\u0161\u0107e rabi \u0161ljunak, tako\u0111er i zato \u0161to je sli\u010dniji izvornom sedimentu na pla\u017ei.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Tro\u0161kovi i koristi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Dohranjivanje pla\u017ee je naj\u010de\u0161\u0107e potrebno provoditi redovito. Porast razine mora i ekstremni vremenski doga\u0111aji mogu dovesti do kra\u0107eg o\u010dekivanog vijeka trajanja projekta dohrane. Savjetuje se razmatranje svih dru\u0161tvenih i ekolo\u0161kih aspekata dohranjivanja, ali i usporedba tro\u0161kova (koji tako\u0111er ovise o dostupnosti materijala) s tro\u0161kovima \u010dvrstih konstrukcija i njihovog odr\u017eavanja, kako bi se moglo odabrati optimalno rje\u0161enje. Jedini\u010dni tro\u0161ak (\u20ac\/m3) obrnuto je proporcionalan ukupnom volumenu jaru\u017eanog materijala, budu\u0107i da su tro\u0161kovi monta\u017ee\/demonta\u017ee u svim projektima pribli\u017eno jednaki. Kod dohranjivanja pla\u017ee postoje ograni\u010davaju\u0107i \u010dimbenici (\u201etro\u0161kovi\u201c) i \u010dimbenici uspjeha (\u201ekoristi\u201c).<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Ograni\u010davaju\u0107i \u010dimbenici:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul><li>Dohranjivanje pla\u017ee mo\u017ee imati razli\u010dite utjecaje na morske ekosustave, uzrokovati modifikacije zajednica organizama koji ih nastanjuju, od manjih intersticijskih do ve\u0107ih pokretnih organizama na razli\u010ditim trofi\u010dkim razinama. Negativni utjecaji na bentoske (makrobentos, meiobentos i mikrobentos) organizme mogu se manifestirati kao zna\u010dajne promjene u sastavu zajednice, brojnosti vrsta i biolo\u0161koj raznolikosti. \u0160tovi\u0161e, izravni i neizravni utjecaji dohranjivanja utje\u010du i na komercijalne vrste (poput \u0161koljka\u0161a, rakova, spu\u017evi, pridnenih riba, itd.).<\/li><li>O\u010dekuju se odre\u0111eni negativni u\u010dinci na priobalni ekosustav: mo\u017ee do\u0107i do zatrpavanja biote i gubitka stani\u0161ta na obli\u017enjim pje\u0161\u010danim sprudovima i morskome dnu. Potrebno je paziti i na sitnije sedimente zbog zamu\u0107enja vodenog stupca i zagu\u0161enja: za\u010depljenje ribljih \u0161krga, \u0161tetne utjecaje na li\u010dinke planktona, meku\u0161ce itd. Prema nekim istra\u017eivanjima zna\u010dajne \u0161tetne utjecaje imaju primjese \u010destica manjih od 0,063 mm koje plutaju i pokrivaju \u0161iroko podru\u010dje oko pla\u017ee.<\/li><li>Aktivnosti dohranjivanja potrebno je ograni\u010diti u podru\u010djima u kojima mogu imati ozbiljan utjecaj na za\u0161ti\u0107ene vrste (primjerice, <em>Pinna nobilis<\/em>) i va\u017ena morska stani\u0161ta (primjerice, livade vrste <em>Posidonia oceanica<\/em>).<\/li><li>Odabir odgovaraju\u0107eg vremenskog termina dohranjivanja tako\u0111er je va\u017ean &#8211; dohranjivanje se uobi\u010dajeno provodi u prolje\u0107e nakon zimskih oluja (koje erodiraju pla\u017eu), a prije ljetne sezone. Tako\u0111er, kada bi postojala mogu\u0107nost da se morske kornja\u010de u budu\u0107nosti gnijezde potrebno je izbjegavati razdoblje njihovog gnije\u017e\u0111enja.<\/li><li>Budu\u0107i da se radi o kontinuiranom procesu, dohranjivanje s vremenom dovodi do ve\u0107ih tro\u0161kova i ponavljaju\u0107ih poreme\u0107aja ekosustava. Dohranjivanje ne prekida eroziju, ve\u0107 samo osigurava dodatne sedimente na kojima \u0107e se erozija nastaviti.<\/li><li>Pronalazak izvori\u0161ta s dostatnom koli\u010dinom i kvalitetom materijala mo\u017ee predstavljati izazov. Materijal za nasipavanje trebao bi se podudarati s izvornim materijalom u pogledu veli\u010dine, boje i mineralnog sastava. U praksi se pokazalo da uporaba sitnijih sedimenata \u010desto dovodi do potrebe za \u010de\u0161\u0107im ispunama, \u0161to utje\u010de na ukupan tro\u0161ak. Uporaba sli\u010dne vrste materijala tako\u0111er je va\u017ena za osiguravanje prihva\u0107anja intervencija dohranjivanja pla\u017ee od strane javnosti. Osim toga, izvori\u0161no podru\u010dje trebalo bi biti \u0161to je mogu\u0107e bli\u017ee pla\u017ei koja se dohranjuje kako bi tro\u0161kovi bili \u0161to ni\u017ei, a utjecaj na okoli\u0161 \u0161to manji.<\/li><li>Dostupnost sedimenata mo\u017ee predstavljati problem u slu\u010daju porasta potra\u017enje za projektima dohranjivanja i nasipavanja pla\u017ea. Resursi podmorskih nanosa pijeska mogu biti ograni\u010deni, a to je, primjerice, posebice slu\u010daj s isto\u010dne strane Jadranskog mora. Dohranjivanje pla\u017ee dugoro\u010dno mora biti integrirano u \u0161iri pristup, primjerice, u organizirano povla\u010denje, definiranje obalnog odmaka, ponovno planiranje i zoniranje obalnih podru\u010dja, itd.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p><strong>\u010cimbenici uspjeha:<\/strong><\/p>\n\n\n\n<ul><li>Dohranjivanje pla\u017ee fleksibilna je i brza metoda za\u0161tite od erozije u usporedbi sa \u010dvrstim konstrukcijama, te se lako prilago\u0111ava promjenjivim uvjetima.<\/li><li>Radi se o mjeri \u010dija priprema ne iziskuje zna\u010dajna ulaganja, jer se naj\u010de\u0161\u0107e ne uzimaju u obzir dugoro\u010dni kriteriji planiranja (za razliku od postavljanja \u010dvrstih konstrukcija): ako se uvjeti pogor\u0161aju, pristupa se dodatnom dohranjivanju.<\/li><li>Mo\u017ee slu\u017eiti kao dopuna drugih sivih mjera, kao \u0161to su obalni zidovi ili pera, i zelenih mjera, kao \u0161to je oja\u010danje dina. Izgradnja\/oja\u010danje dina mo\u017ee djelovati \u010dak i kao spremnik pijeska, \u010dime se pobolj\u0161ava u\u010dinkovitost dohranjivanja pla\u017ee.<\/li><li>Uz za\u0161titu od poplave i erozije, dohranjivanje pla\u017ee donosi koristi za obalni turizam i rekreacijske aktivnosti.<\/li><li>U nekim slu\u010dajevima, kod dohranjivanja pla\u017ee mo\u017ee se rabiti materijal izva\u0111en za neku drugu svrhu, \u0161to omogu\u0107uje ponovnu uporabu materijala. Poseban oprez je potreban u tom slu\u010daju, jer je upotreba takvog materijala relativno \u010desta radi smanjenja tro\u0161kova, no \u010desto takav materijal zna biti one\u010di\u0161\u0107en ili neadekvatan na neki drugi na\u010din za dohranu i nasipavanje.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Te\u0161ko je procijeniti tro\u0161kove dohranjivanja pla\u017ea u Italiji i Hrvatskoj, jer ovise o brojnim \u010dimbenicima (npr. tro\u0161kovi izrade studije prije postupka dohranjivanja pla\u017ee, veli\u010dina podru\u010dja dohranjivanja, tro\u0161kovi prijevoza, itd.). Prema nekim procjenama, za nedavno realizirani veliki projekt dohranjivanja u regiji Emilia-Romagna, tro\u0161kovi su iznosili otprilike 10-15 \u20ac\/m<sup>3<\/sup>.<\/p>\n\n\n\n<p>U izvje\u0161\u0107u UK AVOID (2010.) tro\u0161kovi dohranjivanja pla\u017ea procjenjuju se na iznos od 4,6 do 46,4 USD (3,5-35 \u20ac)\/m<sup>3 <\/sup>za Ujedinjenu Kraljevinu. U Nizozemskoj, procijenjeni tro\u0161kovi su ni\u017ei i iznose otprilike 3 do 8 USD (2-6 \u20ac) po m<sup>3<\/sup>. Me\u0111utim, tamo\u0161nje su cijene nedavno porasle zbog nedostatka izvo\u0111a\u010da koji bi obavljali radove dohranjivanja pla\u017ea. Uz ostale tro\u0161kove, potrebno je uzeti u obzir tro\u0161kove prijevoza, istra\u017eivanja i u\u010destalosti dohranjivanja.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Vrijeme provedbe i vijek trajanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Vrijeme provedbe je 1-5 godina. Dohranjivanje pla\u017ea provodi se u intervalima koji mogu iznositi od 2 do 10 godina. Dohranjivanje pla\u017ee provodi se kontinuirano i ne\u0107e u potpunosti zaustaviti eroziju pla\u017ee. Porast razine mora i pove\u0107anje u\u010destalosti ekstremnih doga\u0111aja vjerojatno \u0107e skratiti vijek trajanja takvih projekata, odnosno pove\u0107ati potrebu i u\u010destalost provedbe dohranjivanja ukoliko se projekt oslanja isklju\u010divo na tu mjeru.<\/p>\n\n\n\n<p>Turisti\u010dki sektor \u201etra\u017ei\u201c dohranu pla\u017ea, ali treba imati na umu da je to strategija bez povratka, odnosno, kada se zapo\u010dne sa dohranom, treba ra\u010dunati na kontinuitet takve prakse.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Izvor dodatnih informacija<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/climate-adapt.eea.europa.eu\/metadata\/adaptation-options\/beach-and-shoreface-nourishment\">https:\/\/climate-adapt.eea.europa.eu\/metadata\/adaptation-options\/beach-and-shoreface-nourishment<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/grad.hr\/beachex\/\">http:\/\/grad.hr\/beachex\/<\/a> &#8211; znanstveni projekt o odr\u017eivoj gradnji pla\u017ea \u2013 gradnji novih i pove\u0107anje kapaciteta postoje\u0107ih pla\u017ea (2019. \u2013 2023.)<\/p>\n\n\n\n<p>Greene, K. (2002) <em>Beach Nourishment: A Review of the Biological and Physical Impacts<\/em>. Washington (DC): Atlantic States Marine Fisheries Commission. ASMFC Habitat Management Series no. 7.<\/p>\n\n\n\n<p>Linham, M.M. and Nicholls, R.J. (2010)&nbsp;<em>Technologies for climate change adaptation<\/em>:&nbsp;<em>coastal erosion and flooding<\/em>&nbsp;(TNA Guidebook Series) New Delhi, IN.Management Series no. 7.<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p>PAP\/RAC (2021) <em>Priru\u010dnik za ja\u010danje otpornosti obala Jadrana<\/em>, INTERREG AdriAdapt projekt, Split.<\/p>\n\n\n\n<p>MEASAURING THE BEACH TO MANAGE THE COAST &#8211; <a href=\"https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=lL4uvCtVGK0\">https:\/\/www.youtube.com\/watch?v=lL4uvCtVGK0<\/a> <\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"http:\/\/www.erosionecostiera.isprambiente.it\/files\/linee-guida-nazionali\/TNEC_LineeGuidaerosionecostiera_2018.pdf\">Tavolo Nazionale sull\u2019erosione costiera : Linee Guida Nazionali per la difesa della costa dai fenomeni di erosione e dagli effetti dei cambiamenti climatici (2018)<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><em>Srda\u010dno zahvaljujemo prof. Enzu Pranziniju sa Sveu\u010dili\u0161ta u Firenci, Beachex projektnom timu (Prof. Daliboru Carevi\u0107u i Tonku Bogovcu sa Gra\u0111evinskog fakulteta sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu, te Dr. Kristini Pikelj sa Prirodoslovno-matemati\u010dkog fakulteta sveu\u010dili\u0161ta u Zagrebu), te doktorici Maji Kr\u017eelj sa Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu, na svoj pomo\u0107i i podr\u0161ci u pripremi ovog teksta.<\/em><\/p>\n","protected":false},"featured_media":2330,"template":"","adaptation_option_category":[115],"adaptation_option_sector":[331,306,427,377],"adaptation_option_ipcc_category":[],"adaptation_option_climate_impact":[287,132,330],"adaptation_option_keyword":[424,425,420,419,422,421,423],"acf":[],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v19.14 - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<title>Dohranjivanje pla\u017ee - AdriAdapt<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/dohranjivanje-plaze\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Dohranjivanje pla\u017ee - AdriAdapt\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Opis Dohranjivanje pla\u017ee umjetno je postavljanje pijeska\/\u0161ljunka na erodiranu obalu kako bi se materijal zadr\u017eao na obali, ubla\u017eile posljedice erozije, a podru\u010dje za\u0161titilo od olujnih udara. Osim borbe protiv erozije i poplava, cilj dohranjivanja\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/dohranjivanje-plaze\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"AdriAdapt\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2022-10-12T08:44:16+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/www.adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Dohrana-plaza_slika.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"1188\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"589\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"8 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/dohranjivanje-plaze\/\",\"url\":\"https:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/dohranjivanje-plaze\/\",\"name\":\"Dohranjivanje pla\u017ee - AdriAdapt\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"http:\/\/www.adriadapt.eu\/it\/#website\"},\"datePublished\":\"2022-02-02T09:07:00+00:00\",\"dateModified\":\"2022-10-12T08:44:16+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/dohranjivanje-plaze\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/dohranjivanje-plaze\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/dohranjivanje-plaze\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Adaptation Options\",\"item\":\"https:\/\/adriadapt.eu\/adaptation-options\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"Dohranjivanje pla\u017ee\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"http:\/\/www.adriadapt.eu\/it\/#website\",\"url\":\"http:\/\/www.adriadapt.eu\/it\/\",\"name\":\"AdriAdapt\",\"description\":\"a Resilience information platform for Adriatic cities and towns\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"http:\/\/www.adriadapt.eu\/it\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Dohranjivanje pla\u017ee - AdriAdapt","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/dohranjivanje-plaze\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Dohranjivanje pla\u017ee - AdriAdapt","og_description":"Opis Dohranjivanje pla\u017ee umjetno je postavljanje pijeska\/\u0161ljunka na erodiranu obalu kako bi se materijal zadr\u017eao na obali, ubla\u017eile posljedice erozije, a podru\u010dje za\u0161titilo od olujnih udara. Osim borbe protiv erozije i poplava, cilj dohranjivanja","og_url":"https:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/dohranjivanje-plaze\/","og_site_name":"AdriAdapt","article_modified_time":"2022-10-12T08:44:16+00:00","og_image":[{"width":1188,"height":589,"url":"https:\/\/www.adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Dohrana-plaza_slika.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"8 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/dohranjivanje-plaze\/","url":"https:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/dohranjivanje-plaze\/","name":"Dohranjivanje pla\u017ee - AdriAdapt","isPartOf":{"@id":"http:\/\/www.adriadapt.eu\/it\/#website"},"datePublished":"2022-02-02T09:07:00+00:00","dateModified":"2022-10-12T08:44:16+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/dohranjivanje-plaze\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/dohranjivanje-plaze\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/dohranjivanje-plaze\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Adaptation Options","item":"https:\/\/adriadapt.eu\/adaptation-options\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"Dohranjivanje pla\u017ee"}]},{"@type":"WebSite","@id":"http:\/\/www.adriadapt.eu\/it\/#website","url":"http:\/\/www.adriadapt.eu\/it\/","name":"AdriAdapt","description":"a Resilience information platform for Adriatic cities and towns","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"http:\/\/www.adriadapt.eu\/it\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/adaptation_option\/1000"}],"collection":[{"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/adaptation_option"}],"about":[{"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/adaptation_option"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2330"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1000"}],"wp:term":[{"taxonomy":"adaptation_option_category","embeddable":true,"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/adaptation_option_category?post=1000"},{"taxonomy":"adaptation_option_sector","embeddable":true,"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/adaptation_option_sector?post=1000"},{"taxonomy":"adaptation_option_ipcc_category","embeddable":true,"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/adaptation_option_ipcc_category?post=1000"},{"taxonomy":"adaptation_option_climate_impact","embeddable":true,"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/adaptation_option_climate_impact?post=1000"},{"taxonomy":"adaptation_option_keyword","embeddable":true,"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/adaptation_option_keyword?post=1000"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}