{"id":1039,"date":"2022-01-29T14:54:00","date_gmt":"2022-01-29T14:54:00","guid":{"rendered":"https:\/\/adriadapt.eu\/?post_type=adaptation_option&p=1039"},"modified":"2022-02-11T13:32:03","modified_gmt":"2022-02-11T13:32:03","slug":"pera-valobrani-umjetni-grebeni-i-lukobrani","status":"publish","type":"adaptation_option","link":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/pera-valobrani-umjetni-grebeni-i-lukobrani\/","title":{"rendered":"Pera, valobrani, umjetni grebeni i lukobrani"},"content":{"rendered":"\n

Opis<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Pero <\/strong>(eng. groyne) je konstrukcija za za\u0161titu obale izgra\u0111ena okomito na obalnu liniju kako bi se smanjio pronos pla\u017enog materijala tj. kako bi se zadr\u017eao sediment (I, \u0393, Y, \u09f2 su konfiguracije koje se \u010desto koriste kod gradnje pera). Budu\u0107i da pera uzrokuju \u0161irenje pla\u017ee uzvodno, a poti\u010du eroziju nizvodno, uslijed tog domino-efekta pera je \u010desto potrebno graditi u nizovima koji djeluju sinergijski s ciljem za\u0161tite pla\u017ee (\u201esustav pera\u201c). U slu\u010daju postavljanja pera, po\u017eeljno je tome dodati aktivnosti dohranjivanja pla\u017ee, kako bi pozitivni u\u010dinci bili \u0161to ve\u0107i. <\/p>\n\n\n\n

Pera su \u010desto stjenovita (zbog trajnosti, popravljivosti i ve\u0107e sposobnosti smanjivanja intenziteta valova), ali se tako\u0111er mogu na\u0107i i drvena pera, \u010deli\u010dna pera, \u0161ljun\u010dana pera i pera od vre\u0107a punjenih pijeskom ili betonskih elemenata. U Hrvatskoj se \u010desto rabi prirodni materijal vapnenac.<\/p>\n\n\n\n

Pera se \u010de\u0161\u0107e postavljaju na zapadnoj nego na isto\u010dnoj obali Jadranskog mora, iako se u Hrvatskoj \u010de\u0161\u0107e pojavljuju odnedavno. Pera su me\u0111u najpopularnijim obalnim za\u0161titnim gra\u0111evinama me\u0111u dionicima, jer ne ometaju ribolov i sun\u010danje. Takve se funkcije mogu unaprijediti postavljanjem \u0161etnice na vrhu, koja se mo\u017ee ograditi za\u0161titnom ogradom ili kamenim oblogama (primjerice, Cavallino, Veneto i Pescara, Abruzzo), a zbog hidraulike, i manjim platformama na vrhu. Ipak, prilikom postavljanja pera, osobito onih ve\u0107ih, potreban je oprez, jer imaju dugoro\u010dan i \u010desto nedovoljno jasan \u0161iri utjecaj na obalne procese.<\/p>\n\n\n\n

Noviju alternativu klasi\u010dnim perima predstavljaju uronjena pera koja imaju manji utjecaj na krajolik i ne ometaju prijenos sedimenata nakon formiranja rampe. Ti se sedimenti talo\u017ee nizvodno, jer se brzina morske struje smanjuje nakon protjecanja preko pera. Du\u017e obale Jadranskog mora nije se pribjeglo takvom rje\u0161enju, ve\u0107 su dodani uronjeni segmenti kao produ\u017eetak tradicionalnih pera, primjerice ju\u017eno od Eraclea Mare na jugu. \u010cesto dopiru do uronjenog valobrana ili valobrana na povr\u0161ini, uslijed \u010dega nastaje svojevrsni \u201ebazen\u201c. Neki od primjera su Pellestrina (Veneto), Punta Marina (Emilia Romagna) i Fano (Marche). U izgradnji ovakvih, uronjenih pera, mogu\u0107e je rabiti iste materijale kao i za klasi\u010dna pera.<\/p>\n\n\n\n

\"\"

Obalna pera u Misanu, Italija (lijevo) i Supetru, Hrvatska (desno) (fotografije: Enzo Pranzini i Ivan Sekovski)<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Valobran <\/strong>(eng. breakwater)  je gra\u0111evina  koja \u0161titi obalno podru\u010dje smanjenjem energije valova , i \u010desto se gradi paralelno s obalom. Naj\u010de\u0161\u0107e je od kamena i \u0161ute. Odvojeni valobrani (na pu\u010dini, paralelno s obalom) naj\u010de\u0161\u0107e su za\u0161titne strukture du\u017e talijanske obale Jadranskog mora, dok se na hrvatskoj strani pojavljuju rijetko. U Hrvatskoj se odvojeni valobrani obi\u010dno rabe kao brodski vezovi. U nekim su dijelovima Italije odvojeni valobrani prili\u010dno \u010desti: primjerice, na sjeveru u Porta Garibaldi (Emilia Romagna) 74 odvojena valobrana nanizano je na 9 km obale, izme\u0111u Porto San Giorgio e Casabianca (Marche) 61 element \u0161titi 5,5 kilometara pla\u017ea, a apsolutni rekord nalazi se u Pescari (Abruzzo), u kojoj 243 lukobrana pokrivaju vi\u0161e od 23 kilometra obale.<\/p>\n\n\n\n

\"\"

Valobrani na pla\u017ei Torre Mucchia, Italija (Fotografija: Enzo Pranzini)<\/em><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

S obzirom na slabiji protok vode, valobrani ponekad dovode do slabije kvalitete morske vode. Osim toga, voda prodire kroz prostore izme\u0111u pukotina (odvojenih) valobrana, stvaraju\u0107i jake povratne struje. Te struje \u010dak mogu dovesti do ljudskih \u017ertava, iako su kupa\u010di i ronioci \u010desto uvjereni da je mediteranska obala posve sigurna od takvih pojava. Utjecaj na krajolik jo\u0161 je jedna negativna strana valobrana.<\/p>\n\n\n\n

Poput pera, novoizgra\u0111eni valobrani odnedavno se postavljaju ispod mora (potopljeni valobrani)  kako bi se smanjio njihov utjecaj na vizuru krajolika i pobolj\u0161ala kvaliteta vode. \u0160irina valobrana mora biti dovoljno velika kako bi se u\u010dinkovito umanjio intenzitet energije valova i kako nagomilavanje morske vode ne bi stvaralo tolike probleme. \u201ePotapanje\u201c ih \u010dini skupljim izborom, pogotovo ako su postavljeni u dubljoj vodi. Kao i umjetni grebeni, mogu stvarati probleme plovilima koja se kre\u0107u u blizini obale.<\/p>\n\n\n\n

U svakom slu\u010daju, morska struja u priobalju prolazi izme\u0111u pla\u017ee i odvojenih valobrana, \u0161to mo\u017ee dovesti do prijenosa pijeska izvan \u0161ti\u0107enog podru\u010dja. Iz tog se razloga \u010desto postavljaju i uronjena pera, s ciljem smanjenja utjecaja morskih struja. Na toj se postavci temelji 8 kilometara duga za\u0161titna konstrukcija kod Pellestrine (Veneto) koju odlikuju pera s potopljenim nastavkom na svakih 550 metara.<\/p>\n\n\n\n

I valobrani na povr\u0161ini i uronjeni valobrani mogu biti prirodno stjenoviti, izra\u0111eni od betonskih elemenata ili geotekstila. Ve\u0107e betonske strukture mogu se u urbanim sredinama povezati molovima s kopnom i prenamijeniti u \u0161etnice ili platforme za sun\u010danje.<\/p>\n\n\n\n

Smanjena energija valova nakon prolaska kroz valobran i pronos sedimenata potaknut difrakcijom valova na vrhovima valobrana mogu potaknuti stvaranje izbo\u010dina (malih rtova). Kod izduljenih struktura ili struktura u blizini obale uo\u010dava se stvaranje takvih izbo\u010dina i njihovo pretvaranje u tombolo, pje\u0161\u010danu prevlaku koja spaja valobran s kopnom.<\/p>\n\n\n\n

Umjetni grebeni<\/strong> (ili grebenski valobrani) predstavljaju valobrane od naslaganog \u010dvrstog materijala, uglavnom podjednake veli\u010dine, koji se odlikuju vrhom naj\u010de\u0161\u0107e ispod razine mora. Monta\u017eni propusni elementi \u010desto se koriste u funkciji uzgajali\u0161ta ribe. Postavljaju se na moru \u2013 off-shore i to kontinuirano ili segmentirano, \u010desto paralelno s obalom. Umjetni grebeni smanjuju energiju valova i time \u0161tite pla\u017eu od erozije. Smatra se da imaju slabo intruzivno djelovanje i, ovisno o orijentaciji, mogu imati manji utjecaj na obalne procese. Cilj projekta ADRIREEF<\/a> financiranog iz programa Interreg Italija-Hrvatska jest pripremiti Bijelu knjigu o ulozi  jadranskih umjetnih grebena u plavoj ekonomiji. Projekt tako\u0111er uklju\u010duje specifi\u010dan plan za budu\u0107e projekte koji \u0107e se financirati u predstoje\u0107em programskom razdoblju 2021.-2028.<\/p>\n\n\n\n

Lukobrani <\/strong>(eng. jetties)  se sastoje od drvenih, kamenih ili betonskih elemenata koji se prote\u017eu u more kako bi ograni\u010dili i za\u0161titili plovidbeni kanal i omogu\u0107ili pristajanje brodova. Lukobrani dovoljne duljine ograni\u010davaju zadr\u017eavanje nanosa (tj. siltaciju) na ulaznim ili plovidbenim kanalima, osiguravaju\u0107i na taj na\u010din dostatnu dubinu unutar kanala. Premda za\u0161tita obale naj\u010de\u0161\u0107e nije njihova glavna funkcija, utje\u010du na pronos materijala u priobalju i na ekolo\u0161ke procese: \u0161to je lukobran dulji, ima ve\u0107i utjecaj na susjedna podru\u010dja. Lukobrani sami po sebi ne predstavljaju mjeru prilagodbe, ve\u0107 se mogu kombinirati s obalnim zidovima ili drugom \u010dvrstom obalno-za\u0161titnom infrastrukturom. Na podru\u010djima rije\u010dnih u\u0161\u0107a mogu pogodovati \u0161irenju sedimenata u more, i time utje\u010du na koli\u010dinu sedimenta uz samu obalu.<\/p>\n\n\n\n

Tro\u0161kovi i koristi<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Tro\u0161kovi izgradnje u velikoj mjeri ovise o dimenzijama konstrukcije; dostupnosti prikladnog materijala; dubini mora na mjestu gdje se zahvat izvodi; i povezanim tro\u0161kovima dohranjivanja pla\u017ee, koji su \u010desto potrebni prilikom gradnje pera.<\/p>\n\n\n\n

Na jednom projektu izvedenom u Italiji, tro\u0161kovi kamenog materijala procijenjeni su na 35 EUR\/m3<\/sup>, dok je tro\u0161ak transporta procijenjen na 16 EUR\/100 km\/m3<\/sup>, premda ove brojke treba promatrati s dozom opreza, jer je kameni materijal ve\u0107ih dimenzija ujedno i skuplji s obzirom na paritet volumena.<\/p>\n\n\n\n

Vrijeme provedbe i vijek trajanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Vrijeme izrade ovih konstrukcija ovisi o dizajnu i sredstvima dostupnima za konkretni projekt. Njihov vijek trajanja mo\u017ee odgovarati uobi\u010dajenom projektnom vijeku trajanja od 30-50 godina (valobrani), 10-25 godina (drvena pera) ili 1-5 godina (gabionska pera). Stoga, vijek trajanja tih struktura uvelike ovisi o dizajnu i odabiru materijala.<\/p>\n\n\n\n

Izvor dodatnih informacija<\/strong><\/p>\n\n\n\n

https:\/\/climate-adapt.eea.europa.eu\/metadata\/adaptation-options\/groynes-breakwaters-and-artificial-reefs<\/a><\/p>\n\n\n\n

PAP\/RAC (2021) Priru\u010dnik za ja\u010danje otpornosti obala Jadrana<\/em>, INTERREG AdriAdapt projekt, Split.<\/p>\n\n\n\n

Srda\u010dno zahvaljujemo prof. Enzu Pranziniju sa Sveu\u010dili\u0161ta u Firenci i prof. emeritusu Juri Margeti sa Sveu\u010dili\u0161ta u Splitu, na svoj pomo\u0107i i podr\u0161ci u pripremi ovog tekst<\/em>a.<\/em><\/p>\n","protected":false},"featured_media":2324,"template":"","adaptation_option_category":[115],"adaptation_option_sector":[457,306,207,377],"adaptation_option_ipcc_category":[],"adaptation_option_climate_impact":[287,132,330],"adaptation_option_keyword":[425,467,468,422,466,469],"acf":[],"yoast_head":"\nPera, valobrani, umjetni grebeni i lukobrani - AdriAdapt<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/pera-valobrani-umjetni-grebeni-i-lukobrani\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Pera, valobrani, umjetni grebeni i lukobrani - AdriAdapt\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Opis Pero (eng. groyne) je konstrukcija za za\u0161titu obale izgra\u0111ena okomito na obalnu liniju kako bi se smanjio pronos pla\u017enog materijala tj. kako bi se zadr\u017eao sediment (I, \u0393, Y, \u09f2 su konfiguracije koje\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/pera-valobrani-umjetni-grebeni-i-lukobrani\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"AdriAdapt\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2022-02-11T13:32:03+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Misano_groynes-scaled.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"2560\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"1913\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"6 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/pera-valobrani-umjetni-grebeni-i-lukobrani\/\",\"url\":\"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/pera-valobrani-umjetni-grebeni-i-lukobrani\/\",\"name\":\"Pera, valobrani, umjetni grebeni i lukobrani - AdriAdapt\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/adriadapt.eu\/#website\"},\"datePublished\":\"2022-01-29T14:54:00+00:00\",\"dateModified\":\"2022-02-11T13:32:03+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/pera-valobrani-umjetni-grebeni-i-lukobrani\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/pera-valobrani-umjetni-grebeni-i-lukobrani\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/pera-valobrani-umjetni-grebeni-i-lukobrani\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Adaptation Options\",\"item\":\"https:\/\/adriadapt.eu\/adaptation-options\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"Pera, valobrani, umjetni grebeni i lukobrani\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/adriadapt.eu\/#website\",\"url\":\"https:\/\/adriadapt.eu\/\",\"name\":\"AdriAdapt\",\"description\":\"a Resilience information platform for Adriatic cities and towns\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/adriadapt.eu\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Pera, valobrani, umjetni grebeni i lukobrani - AdriAdapt","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/pera-valobrani-umjetni-grebeni-i-lukobrani\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Pera, valobrani, umjetni grebeni i lukobrani - AdriAdapt","og_description":"Opis Pero (eng. groyne) je konstrukcija za za\u0161titu obale izgra\u0111ena okomito na obalnu liniju kako bi se smanjio pronos pla\u017enog materijala tj. kako bi se zadr\u017eao sediment (I, \u0393, Y, \u09f2 su konfiguracije koje","og_url":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/pera-valobrani-umjetni-grebeni-i-lukobrani\/","og_site_name":"AdriAdapt","article_modified_time":"2022-02-11T13:32:03+00:00","og_image":[{"width":2560,"height":1913,"url":"https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Misano_groynes-scaled.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"6 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/pera-valobrani-umjetni-grebeni-i-lukobrani\/","url":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/pera-valobrani-umjetni-grebeni-i-lukobrani\/","name":"Pera, valobrani, umjetni grebeni i lukobrani - AdriAdapt","isPartOf":{"@id":"https:\/\/adriadapt.eu\/#website"},"datePublished":"2022-01-29T14:54:00+00:00","dateModified":"2022-02-11T13:32:03+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/pera-valobrani-umjetni-grebeni-i-lukobrani\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/pera-valobrani-umjetni-grebeni-i-lukobrani\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/pera-valobrani-umjetni-grebeni-i-lukobrani\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Adaptation Options","item":"https:\/\/adriadapt.eu\/adaptation-options\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"Pera, valobrani, umjetni grebeni i lukobrani"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/adriadapt.eu\/#website","url":"https:\/\/adriadapt.eu\/","name":"AdriAdapt","description":"a Resilience information platform for Adriatic cities and towns","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/adriadapt.eu\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/adaptation_option\/1039"}],"collection":[{"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/adaptation_option"}],"about":[{"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/adaptation_option"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2324"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1039"}],"wp:term":[{"taxonomy":"adaptation_option_category","embeddable":true,"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/adaptation_option_category?post=1039"},{"taxonomy":"adaptation_option_sector","embeddable":true,"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/adaptation_option_sector?post=1039"},{"taxonomy":"adaptation_option_ipcc_category","embeddable":true,"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/adaptation_option_ipcc_category?post=1039"},{"taxonomy":"adaptation_option_climate_impact","embeddable":true,"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/adaptation_option_climate_impact?post=1039"},{"taxonomy":"adaptation_option_keyword","embeddable":true,"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/adaptation_option_keyword?post=1039"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}