{"id":1273,"date":"2022-01-16T16:52:00","date_gmt":"2022-01-16T16:52:00","guid":{"rendered":"https:\/\/adriadapt.eu\/?post_type=adaptation_option&p=1273"},"modified":"2022-02-02T13:13:06","modified_gmt":"2022-02-02T13:13:06","slug":"zastita-revitalizacija-i-upravljanje-obalnim-mocvarnim-podrucjima","status":"publish","type":"adaptation_option","link":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/zastita-revitalizacija-i-upravljanje-obalnim-mocvarnim-podrucjima\/","title":{"rendered":"Za\u0161tita, revitalizacija i upravljanje obalnim mo\u010dvarnim podru\u010djima"},"content":{"rendered":"\n

Opis<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Obalna mo\u010dvarna podru\u010dja osiguravaju prirodnu obranu od obalnih poplava i olujnih uspora, prvenstveno rasipanjem energije valova. Slane mo\u010dvare (tj. obalne mo\u010dvare poplavljene plimama i isu\u0161ene osekama) naju\u010dinkovitija su prirodna obalna stani\u0161ta kada je u rije\u010d o smanjenju visine valova, zajedno s koraljnim grebenima (Seddon i sur., 2020.). Stabilizacijom obalnih sedimenata obalna mo\u010dvarna podru\u010dja tako\u0111er smanjuju obalnu eroziju, djeluju\u0107i kao retencijska podru\u010dja. Mogu se prilagoditi porastu razine mora pod odre\u0111enim uvjetima, kao \u0161to su uvjeti u kojima porast razine mora ne prelazi lokalne stope nakupljanja sedimenata.<\/p>\n\n\n\n

Zdrava mo\u010dvarna podru\u010dja pripadaju u skupinu naju\u010dinkovitijih ponora ugljika na planetu. Me\u0111utim, ovaj se potencijal \u010desto nedovoljno cijeni tijekom aktualnih rasprava o politikama (MedWet, 2019.). Mo\u010dvare sekvestriraju neke od najve\u0107ih zaliha ugljika na planetu, ali u slu\u010daju poreme\u0107aja ili zagrijavanja, osloba\u0111aju tri glavna stakleni\u010dka plina koji zadr\u017eavaju toplinu, a to su uglji\u010dni dioksid, metan i didu\u0161ikov oksid. Stoga, za\u0161tita mo\u010dvara od ljudskog utjecaja poma\u017ee u ograni\u010davanju pove\u0107anja koli\u010dine stakleni\u010dkih plinova u atmosferi i time ubla\u017eava klimatske promjene<\/strong>.<\/p>\n\n\n\n

Dosad se uloga mo\u010dvara u klimatskim promjenama uglavnom zapostavljala u planiranju o\u010duvanja mo\u010dvara u mediteranskoj regiji (MedWet, 2019.). Bio je to poticaj za pokretanje Inicijative mediteranskih mo\u010dvarnih podru\u010dja (MedWet) koja okuplja skupinu stru\u010dnjaka za klimatske promjene unutar vlastite znanstvene i tehni\u010dke mre\u017ee (MedWet STN\/SG\/Climate). Dva primjera dobre prakse u o\u010duvanju i obnavljanju mo\u010dvara na Mediteranu, pri \u010demu se uzimaju u obzir klimatske promjene, dostupna su na ovoj platformi: slovenski \u0160kocjanski zatok i gr\u010dka Atika.<\/p>\n\n\n\n

Obalna mo\u010dvarna podru\u010dja tako\u0111er su va\u017ena stani\u0161ta za raznoliku populaciju \u017eivotinja, primjerice ptice, \u0161koljke i ribe, koja zna\u010dajno doprinose pro\u010di\u0161\u0107avanju vode.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Pialassa della Baiona slana mo\u010dvara (laguna) na talijanskoj strani Jadrana (Fotografija: Beatrice Giambastiani)<\/em> <\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Stoga bi najprije preostala obalna mo\u010dvarna podru\u010dja trebalo za\u0161tititi od svih vrsta degradacije, posebno ako je poznato da su samo odvodnjavanje i prenamjena u poljoprivredno zemlji\u0161te povr\u0161inu mo\u010dvarnih podru\u010dja u Europi smanjili za otprilike 60% od 1950tih (EK, 2007.).<\/p>\n\n\n\n

S druge strane, revitalizacija ve\u0107 degradiranih obalnih mo\u010dvara ima za cilj ponovno uspostavljanje prirodnih funkcija mo\u010dvara degradiranih djelovanjem prirode i ljudi. Revitalizacija i o\u010duvanje obalnih mo\u010dvara tako\u0111er smanjuje eutrofikaciju i poma\u017ee u odr\u017eavanju kvalitete slatke vode smanjenjem prodora slane vode. <\/p>\n\n\n\n

Jedan od na\u010dina revitalizacije mo\u010dvara dodavanje je sedimenta kako bi se zemlji\u0161te podiglo iznad razine vode i omogu\u0107ilo kolonizaciju mo\u010dvarnih biljaka, ili kako bi se ubla\u017eili procesi erozije koji degradiraju mo\u010dvarna podru\u010dja. Integralni pristup upravljanju vodom, sedimentima i stani\u0161tima s vi\u0161estrukim ciljevima optimizacije visine tla, smanjenja obalne erozije, pove\u0107anja akumulacije ugljika u tlu, smanjenja emisije stakleni\u010dkih plinova i pobolj\u0161anja kvalitete vode nastojalo se primijeniti u sklopu projekta EU Life \u201eMjere ubla\u017eavanja i prilagodbe na klimatske promjene na podru\u010dju delte rijeke Ebro<\/a>\u201c. <\/p>\n\n\n\n

Drugi na\u010din je vra\u0107anje vla\u017enosti isu\u0161enim obalnim mo\u010dvarama zaustavljanjem odvodnje i smanjenjem crpljenja podzemne vode \u2013 radi se o u\u010dinkovitoj tehnici revitalizacije bo\u010datih mo\u010dvara. Ne\u0161to zahtjevnija tehnika u pogledu resursa bilo bi presa\u0111ivanje vegetacije iz zdravih mo\u010dvara ili specijaliziranih rasadnika. Organizirano povla\u010denje obalnih mo\u010dvara (koje se naziva i \u201edepolderizacija\u201c – vra\u0107anje isu\u0161enog kopna u more) tehnika je postavljanja \u010dvrste linije obrane od poplava na novi polo\u017eaj, dalje prema unutra\u0161njosti i\/ili na povi\u0161ene predjele tla, kako bi ponovno nastala me\u0111uplimna stani\u0161ta u prostoru izme\u0111u stare i nove linije obrane. Na taj \u0107e na\u010din mo\u010dvara imati funkciju za\u0161titne zone koja \u0107e ubla\u017eiti olujne uspore. Organizirano povla\u010denje mo\u017ee tako\u0111er uklju\u010divati namjerno izazivanje popu\u0161tanja, izmje\u0161tanje dalje u unutra\u0161njost ili potpuno uklanjanje obrane od poplava, primjerice nasipa. Organizirano povla\u010denje i revitalizacija mo\u010dvara smanjuju potrebu za \u010dvrstom linijom obrane od poplava (potrebu za pove\u0107anjem visine i pro\u0161irenjem nasipa). Organizirano povla\u010denje poma\u017ee u vra\u0107anju va\u017enih stani\u0161ta za o\u010duvanje bioraznolikosti, a mo\u017ee se koristiti i za rekreaciju i ekoturizam (Obalni odmak).<\/p>\n\n\n\n

Tro\u0161kovi i koristi<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Koristi<\/strong> od za\u0161tite i revitalizacije mo\u010dvarnih podru\u010dja su: za\u0161tita od olujnih uspora i erozije, pobolj\u0161anje kvalitete vode i pove\u0107anje bioraznolikosti i stani\u0161ta. Prema jednom istra\u017eivanju, temeljenom na opse\u017enoj bazi podataka o izlo\u017eenosti imovine, procjenjuje se da je zahvaljuju\u0107i mo\u010dvarama izbjegnuta izravna \u0161teta od poplava u iznosu od 625 milijuna dolara tijekom uragana Sandy (Narayan, 2017.). U drugoj se studiji na primjeru obalnih mo\u010dvara u jugoisto\u010dnoj Louisiani (USA) (Barbier, 2013.) procjenjuje utjecaj mo\u010dvarnih podru\u010dja na ubla\u017eavanje maksimalnih razina olujnih uspora i grani\u010dnih vrijednosti na mo\u010dvarnim podru\u010djima u smislu izbjegavanja \u0161tete na nekretninama za stanovanje (tablica 1.).<\/p>\n\n\n\n

Tablica 1. Procijenjeni utjecaji olujnih uspora i grani\u010dnih vrijednosti promjena kontinuiteta mo\u010dvara (WL<\/sub>) i hrapavost vegetacije (WR<\/sub>) (prilago\u0111eno prema Barbier, 2013.)<\/em><\/p>\n\n\n\n

\"\"<\/figure>\n\n\n\n

Za\u0161tita mo\u010dvara, u kombinaciji s drugim rje\u0161enjima temeljenima na prirodi, ponekad ima prednost u odnosu na sive mjere kao strategije prilagodbe. Primjerice, u ameri\u010dkom gradu Bostonu, sustav obalnih mo\u010dvara, obalnih parkova i kanala kroz koje voda protje\u010de gradom u kombinaciji s nadmorskom visinom podru\u010dja sklonih poplavama prepoznat je kao bolji na\u010din rje\u0161avanja podizanja razine mora od za\u0161tite isklju\u010divo obalnim zidovima. <\/p>\n\n\n\n

Tro\u0161kovi<\/strong> revitalizacije obalnih mo\u010dvarnih podru\u010dja mogu uklju\u010divati: <\/p>\n\n\n\n