{"id":1348,"date":"2022-01-25T13:34:00","date_gmt":"2022-01-25T13:34:00","guid":{"rendered":"https:\/\/adriadapt.eu\/?post_type=adaptation_option&#038;p=1348"},"modified":"2022-02-04T13:17:04","modified_gmt":"2022-02-04T13:17:04","slug":"prilagodba-putem-integriranog-upravljanja-pozarima","status":"publish","type":"adaptation_option","link":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/prilagodba-putem-integriranog-upravljanja-pozarima\/","title":{"rendered":"Prilagodba putem integriranog upravljanja po\u017earima"},"content":{"rendered":"\n<figure class=\"wp-block-embed is-type-video is-provider-youtube wp-block-embed-youtube wp-embed-aspect-4-3 wp-has-aspect-ratio\"><div class=\"wp-block-embed__wrapper\">\n<iframe loading=\"lazy\" title=\"\u0160umski po\u017eari - rastu\u0107a opasnost u svjetlu klimatskih promjena\" width=\"500\" height=\"375\" src=\"https:\/\/www.youtube.com\/embed\/uzbx2-fJjFY?feature=oembed&#038;enablejsapi=1&#038;origin=https:\/\/adriadapt.eu\" frameborder=\"0\" allow=\"accelerometer; autoplay; clipboard-write; encrypted-media; gyroscope; picture-in-picture\" allowfullscreen><\/iframe>\n<\/div><figcaption>Nikola Tramontana, Vatrogasna zajednica Primorsko-goranske \u017eupanije<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p><strong>Opis<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Projekcije klimatskih promjena (<a href=\"https:\/\/www.eea.europa.eu\/data-and-maps\/indicators\/forest-fire-danger-3\/assessment\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">EEA-Indicator Assessment on Forest Fire, 2019<\/a>) (EEA-Procjena pokazatelja \u0161umskih po\u017eara, 2019) ukazuju na zna\u010dajno zatopljenje i pove\u0107anje broja slu\u010dajeva toplinskih valova i su\u0161nih razdoblja u ve\u0107em dijelu mediteranskog podru\u010dja, ali i op\u0107enito u ju\u017enoj Europi. Ove promijene produljit \u0107e trajanje i pogor\u0161ati ozbiljnost sezone po\u017eara, dodatno pove\u0107ati podru\u010dja ugroze i vjerojatnost izbijanja velikih po\u017eara, kao i mogu\u0107nost \u0161irenja posljedi\u010dne erozije i dezertifikacije. Proces litoralizacije koji je ve\u0107 od druge polovine XX. stolje\u0107a ozna\u010dio napu\u0161tanje sela, poljoprivrede i sto\u010darstva te koncentraciju stanovni\u0161tva i aktivnosti u uskom obalnom pojasu diljem Mediterana, posebno je nagla\u0161en u Hrvatskoj. Napu\u0161teno zaobalje preuzimaju \u0161ume (dobrim dijelom visoko zapaljive \u0161ume borova), makija i garig.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Zemlje ju\u017ene Europe imaju najve\u0107u koncentraciju godi\u0161njih opo\u017earenih podru\u010dja u kojima se javlja ve\u0107i rizik od produljene sezone po\u017eara i u kojima po\u017ear predstavlja ozbiljniju prijetnju. Po\u017eari velikih razmjera koji ostavljaju ogromne \u0161tete predstavljaju izazov za kapacitete brojnih programa za\u0161tite od po\u017eara diljem Europe. Po\u017eari u prvom redu utje\u010du na \u0161umarstvo, bioraznolikost i sektore usluga ekosustava, ali mogu utjecati i na javno zdravstvo, poljoprivredu, proizvodnju energije i turizam, uzrokuju\u0107i \u0161tetu na imovini i gubitke \u017eivota.<\/p>\n\n\n\n<p>Interakciju klimatskih promjena s biljnim pokrovom i vrstama po\u017eara treba razumjeti i na odgovaraju\u0107i na\u010din razmotriti kroz sustav upravljanja po\u017earima. Potrebno je poznavati utjecaje regionalnih klimatskih promjena na svojstva ekosustava i po\u017eare kako bi se mogli prilagoditi planovi i politike upravljanja po\u017earima, uzimaju\u0107i u obzir promjene u vrsti goriva i vegetaciji, uvjetima gorenja ili dodatnom riziku od po\u017eara uslijed klimatskih promjena.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Upravljanje po\u017earima odnosi se na mogu\u0107nost upravljanja tlom koja je obuhva\u0107ena <a href=\"https:\/\/www.ipcc.ch\/srccl\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Posebnim izvje\u0161\u0107em IPCC-a o klimatskim promjenama i <\/a>tlu i usmjerena na za\u0161titu \u017eivota, imovine i resursa, i to putem prevencije, otkrivanja, nadzora, ograni\u010davanja i suzbijanja po\u017eara u podru\u010dju \u0161uma i druge vegetacije. Uklju\u010duje i kontrolirano gorenje koje se mo\u017ee primijeniti radi uklanjanja gorivog raslinja i izbjegavanja rizika od velikih, nekontroliranih i razaraju\u0107ih po\u017eara u \u0161umskim podru\u010djima. O ovoj praksi vode se \u017eestoke rasprave, a provodi se u nekoliko zemalja ju\u017ene Europe, me\u0111u kojima je i Italija koja je s ovom praksom me\u0111u prvima zapo\u010dela osamdesetih godina 20. stolje\u0107a. U Hrvatskoj oblik kontroliranog gorenja provodi se u sjevernim obalnim \u017eupanijama uz pru\u017eni pojas, dok je na jugu prvo kontrolirano gorenje provedeno u velja\u010di 2021. s ciljem restauracije travnjaka (<a href=\"https:\/\/dinarabacktolife.eu\/provedena-prva-restauracijska-aktivnost-kontroliranog-paljenja\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Dinara back to life, 2021<\/a>). Iako je zakonom o odr\u017eivom gospodarenju otpadom kao i pravilnikom o agrotehni\u010dkim mjerama zabranjeno spaljivanje biljnog otpada u poljoprivredi i \u0161umarstvu, u Hrvatskoj se ipak jo\u0161 uvijek provodi tradicionalno paljenje u poljoprivredi. Ovakve prakse \u010desto su uzrok po\u017eara u obalnim regijama Hrvatske.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Holisti\u010dka rje\u0161enja upravljanja rizikom od po\u017eara u podru\u010djima sklonim po\u017earima poti\u010de <a href=\"https:\/\/ec.europa.eu\/info\/publications\/forest-fires-sparking-firesmart-policies-eu_en\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Europska komisija (2018.)<\/a> predla\u017eu\u0107i vi\u0161enamjensku strategiju koja \u0107e na odgovaraju\u0107i na\u010din razmotriti suprotstavljene zahtjeve namjena \u0161uma i njihove potencijalne rizike. Potreban je holisti\u010dki i integrirani pristup jer \u0161umski po\u017eari utje\u010du na \u0161irok raspon sektora i sustava, kao \u0161to su \u0161umarstvo, poljoprivreda, sto\u010darstvo, turizam i javno zdravstvo. Posebno je negativan utjecaj na klimatske promjene, jer se funkcija \u0161ume u apsorpciji ugljika prekida i umjesto toga dobivamo nove emisije ugljika tijekom po\u017eara. Integrirana rje\u0161enja za upravljanje po\u017earima trebala bi uzeti u obzir razli\u010dite sektorske politike, kako bi se odr\u017eala ili pove\u0107ala sigurnost gra\u0111ana i osigurala ravnote\u017ea izme\u0111u gospodarskog rasta, usluga ekosustava i ciljeva bioraznolikosti. Ljudski, fizi\u010dki i ekolo\u0161ki elementi dio su integriranog pristupa upravljanja po\u017earom koji uklju\u010duje kombinaciju dru\u0161tvenih, ekonomskih, kulturnih i ekolo\u0161kih procjena. Tako\u0111er, potreban je pristup koji \u0107e obuhvatiti vi\u0161e rizika radi rje\u0161avanja problematike interakcija\/amplifikacija s uzro\u010dnicima klimatskih i neklimatskih pojava.<\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" width=\"901\" height=\"689\" src=\"https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Pozar2.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-2390\" srcset=\"https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Pozar2.png 901w, https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Pozar2-300x229.png 300w, https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Pozar2-768x587.png 768w, https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Pozar2-102x78.png 102w\" sizes=\"(max-width: 901px) 100vw, 901px\" \/><figcaption><em>Fotografiju ustupio: N. Tramontana<\/em><\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n<p>Integrirani pristup povezuje \u010detiri koraka upravljanja kriznim situacijama: ubla\u017eavanje, pripravnost, odgovor i oporavak. No, \u0161to se ti\u010de spremnosti na katastrofe, u Hrvatskoj se u preventivu ula\u017ee samo 2% sredstava, dok se 98% tro\u0161i na operativne kapacitete za reagiranje u katastrofama (Vlada RH, 2019). Isti\u010de se va\u017enost preusmjeravanja fokusa sa suzbijanja po\u017eara na prevenciju po\u017eara i oporavak terena, \u010dime se sugerira integracija upravljanja prije i poslije po\u017eara kako bi se smanjio rizik od po\u017eara i njegovi utjecaji. Kroz razli\u010dite projekte koji se financiraju iz sredstava EU-a, posebno na mediteranskom podru\u010dju, osigurana su odre\u0111ena znanja o ovoj temi (<a href=\"http:\/\/www.prefer-copernicus.eu\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">PREFER<\/a>, <a href=\"http:\/\/www.foresterra.eu\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">FORESTERRA<\/a>, <a href=\"https:\/\/climate-adapt.eea.europa.eu\/metadata\/projects\/forest-fire-under-climate-social-and-economic-changes\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">FUME<\/a>, <a href=\"https:\/\/cordis.europa.eu\/project\/id\/18505\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">FIRE PARADOX<\/a>, <a href=\"https:\/\/keep.eu\/projects\/15027\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">PROTECT<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.adriaholistic.eu\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">HOLISTIC<\/a>, <a href=\"https:\/\/www.italy-croatia.eu\/web\/readiness\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">READINESS<\/a>). U Hrvatskoj je u tijeku priprema Nacionalne strategije za smanjenje rizika od katastrofa. Ova strategija i lokalni planovi pru\u017eaju mogu\u0107nost me\u0111usektorskog djelovanja gdje bi od posebne va\u017enosti bilo stvaranje podloga za lak\u0161e uklju\u010denje protupo\u017earne prevencije u prostorne planove, u planove za\u0161tite krajobraza kao i u sektorske planove. Neki od primjera su revitalizacija starih maslinarskih putova ili npr. kombinacija novih biciklisti\u010dkih staza s protupo\u017earnim prosjecima i sli\u010dno.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Stoga, potrebne su prakse odr\u017eivog upravljanja \u0161umama, posebno u podru\u010djima sklonima po\u017earima, a one uklju\u010duju: (i) aktivnosti koje poti\u010du izdr\u017eljivost i otpornost \u0161uma na po\u017eare, (ii) uspostavljanje i odr\u017eavanje protupo\u017earnih prosjeka, \u0161umskih staza i mjesta za opskrbu vodom, (iii) odgovaraju\u0107i izbor drvenastih vrsta koje ne pokazuju toliku ranjivost na po\u017eare i klimatske promjene op\u0107enito, (iv) fiksna postrojenja za nadzor \u0161umskih po\u017eara i (v) komunikacijsku opremu za ranu detekciju po\u017eara. Primjerice, na dodirnim povr\u0161inama izme\u0111u \u0161uma i urbanih podru\u010dja istra\u017euju se inovativna rje\u0161enja za odr\u017eivo upravljanje po\u017earima u okviru projekta <a href=\"https:\/\/www.uia-initiative.eu\/en\/uia-cities\/ribaroja-de-turia\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">GUARDIAN<\/a> koji predla\u017ee uporabu reciklirane vode iz jednog od urbanih postrojenja za pro\u010di\u0161\u0107avanje otpadnih voda s ciljem ubla\u017eavanja i za\u0161tite od po\u017eara. Osiguravanje vode za ga\u0161enje po\u017eara u naseljenim mjestima koja nemaju izgra\u0111en vodoopskrbni sustav u Hrvatskoj predstavlja poseban izazov vatrogascima. Postojanje i odr\u017eavanje akumulacija, retencija i lokvi u tom bi smislu moglo pomo\u0107i.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Tehnologija za nadzor i otkrivanje po\u017eara zna\u010dajno je napredovala i sada su dostupni razli\u010diti alati koji upozoravaju na po\u017ear u \u201erealnom vremenu\u201c, kako na velikim podru\u010djima na temelju satelitskih snimaka i informacijskih sustava za po\u017eare (npr. <a href=\"https:\/\/effis.jrc.ec.europa.eu\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">EFFIS<\/a>, sastavni dio <a href=\"https:\/\/emergency.copernicus.eu\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">slu\u017ebe Copernicus za upravljanje hitnim situacijama<\/a>), tako i na lokalnoj razini, npr. pomo\u0107u kamera ili dronova. Potonji mogu pru\u017eiti informacije o strukturi \u0161uma, njihovu sastavu, volumenu ili rastu i biomasi te dati precizne informacije o mjestu po\u017eara, opsegu i razvoju kako bi se naju\u010dinkovitije pripremilo za suzbijanje po\u017eara i identificiralo podru\u010dja koja je potrebno evakuirati.<\/p>\n\n\n\n<p>Aktivnosti ja\u010danja svijesti u svrhu promicanja odgovornog pona\u0161anja u prevenciji po\u017eara i pravilnog reagiranja u slu\u010daju hitnih situacija mogu olak\u0161ati uspje\u0161no upravljanje po\u017earima. U tu svrhu, u sklopu mjere trebalo bi usvojiti inkluzivni pristup koji lokalnu zajednicu uklju\u010duje u proces osmi\u0161ljavanja i planiranja mjera prevencije (prilagodba u zajednici). Biti \u0107e potrebno staviti naglasak na prijenos tehnologije, edukaciju, osposobljavanje, znanstvenu suradnju i unapre\u0111enje sposobnosti radi ja\u010danja organizacija i mogu\u0107nosti odgovora u podru\u010dju upravljanja po\u017earima.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Tro\u0161kovi i koristi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Integrirano upravljanje po\u017earima poma\u017ee, posebno kroz aktivnosti odr\u017eivog upravljanja, u o\u010duvanju \u0161umskih ekosustava i srodnih usluga ekosustava. Aktivnosti prevencije po\u017eara poma\u017eu u spa\u0161avanju ljudskih \u017eivota, domova, infrastrukture i dobara. Tako\u0111er mogu smanjiti one\u010di\u0161\u0107enje maglicom, koje ima zna\u010dajne zdravstvene i ekonomske u\u010dinke. Isto tako, trebalo bi razmotriti sinergiju s tehnikama ubla\u017eavanja jer smanjenje nekontroliranih \u0161umskih po\u017eara smanjuje i s po\u017earima povezane emisije stakleni\u010dkih plinova. Osim toga, za\u0161tita zdravih \u0161uma od po\u017eara, kao i sadnja mladog brzorastu\u0107eg drve\u0107a predstavljaju va\u017ene strategije ubla\u017eavanja koje imaju za cilj zadr\u017eavanje razine skladi\u0161tenja ugljika i pospje\u0161ivanje sekvestracije.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Prevencija \u0161umskih po\u017eara integrirana u upravljanje tlom mo\u017ee pomo\u0107i u smanjenju zna\u010dajnih ekonomskih posljedica predvi\u0111enog pove\u0107anja rizika od po\u017eara na podru\u010dju Mediterana. Tro\u0161kovi ponovne sadnje i obnove o\u0161te\u0107enih \u0161uma daleko su ve\u0107i od ulaganja koja zahtijevaju inicijative za prevenciju po\u017eara. U tom smislu, iako programi prevencije raspola\u017eu s manjim prora\u010dunom u usporedbi s prora\u010dunom za suzbijanje po\u017eara, <a href=\"http:\/\/www.fao.org\/docrep\/pdf\/009\/j9255e\/j9255e00.pdf)\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">FAO<\/a> prevenciju \u0161umskih po\u017eara smatra \u201enajisplativijim i naju\u010dinkovitijim programom ubla\u017eavanja koji nadle\u017eno tijelo ili zajednica mogu provesti\u201c.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Tro\u0161kovi se odnose na ulaganje u nove pristupe i tehnologije, kao i obuku osoblja uklju\u010denog u vatrogasne aktivnosti.<\/p>\n\n\n\n<p>U Italiji su, nakon vrlo te\u0161kog ljeta 2017. godine, resursi Nacionalnog vatrogasnog zbora pove\u0107ani su kroz 10-godi\u0161nji plan ulaganja s ciljem pobolj\u0161anja odgovora dr\u017eave na po\u017eare. Nadalje, osnovano je nekoliko me\u0111uorganizacijskih radnih skupina s ciljem pobolj\u0161anja suradnje izme\u0111u razli\u010ditih dionika uklju\u010denih u aktivnosti ga\u0161enja \u0161umskih po\u017eara. Italija sudjeluje u projektu PREVAIL u okviru Mehanizma civilne za\u0161tite Europske unije kako bi pokazala da provedba aktivnosti prevencije aktivnosti suzbijanja velikih po\u017eara \u010dini u\u010dinkovitijima i povoljnijima (<a href=\"https:\/\/effis.jrc.ec.europa.eu\/media\/cms_page_media\/40\/Annual_Report_2018_final_pdf_06.11.2019_n208KFB.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">JRC, 2018<\/a>.).<\/p>\n\n\n\n<p>U Hrvatskoj, Zakon o za\u0161titi od po\u017eara i Zakon o vatrogastvu s pripadaju\u0107im podzakonskim aktima definiraju mjere prevencije u pogledu za\u0161tite od po\u017eara i operativnog funkcioniranja protupo\u017earnog sustava. Osim toga, Vlada svake godine organizira dodatne aktivnosti za\u0161tite od po\u017eara sukladno \u201eProgramu aktivnosti u provedbi posebnih mjera za\u0161tite od po\u017eara od interesa za Republiku Hrvatsku\u201c. U 2018. godini bilo je potrebno osigurati dodatna sredstva za provedbu Programa aktivnosti, \u0161to je dovelo do kvalitetnijeg nadzora teritorija putem stacionarnih kamera visoke razlu\u010divosti, letova radi provedbe protupo\u017earnih izvi\u0111anja i izvida koje obavljaju promatra\u010di, dronovi ili bespilotni zrakoplovni sustavi (<a href=\"https:\/\/effis.jrc.ec.europa.eu\/media\/cms_page_media\/40\/Annual_Report_2018_final_pdf_06.11.2019_n208KFB.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">JRC, 2018<\/a>.).&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>U okviru Obalnog plana za \u0160ibensko-Kninsku \u017eupaniju kroz integralni pristup prepoznata je va\u017enost uklju\u010divanja preventivnih mjera za\u0161tite od po\u017eara u prostorno planiranje kao i u planove i dokumente koji se bave krajobrazom. Uz niz preventivnih mjera preporu\u010duje se i izgradnja retencija te poticaji za sto\u010darstvo i ekolo\u0161ku poljoprivredu u zaobalju te na otocima, kao i na\u010dini uklju\u010denja raznih sektora (posebice turisti\u010dkog) u financiranje preventivnih aktivnosti za\u0161tite od po\u017eara (PAP\/RAC, 2015).<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Vrijeme provedbe i vijek trajanja<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Vrijeme provedbe mjera integriranog upravljanja uvelike ovisi o percepciji rizika i razumijevanju vlada, suradnji izme\u0111u tijela razli\u010ditih uklju\u010denih sektora, kao i o razini obrazovanja, osvije\u0161tenosti, sudjelovanja i suradnje izme\u0111u razli\u010ditih uklju\u010denih dionika. Izrada plana mo\u017ee trajati relativno kratko (1-2 godine), dok se njegova provedba op\u0107enito oslanja na ulaganje kontinuiranih napora.<\/p>\n\n\n\n<p>Aktivnosti upravljanja po\u017earima trebale bi postati dijelom lokalnih ili dr\u017eavnih planova o na\u010dinu uporabe zemlji\u0161ta i stoga bi op\u0107enito trebale imati dug \u017eivotni vijek (i vrijediti desetlje\u0107ima).<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Izvor dodatnih informacija<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/climate-adapt.eea.europa.eu\/metadata\/adaptation-options\/adaptation-of-fire-management-plans\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Climate Adapt<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.eea.europa.eu\/data-and-maps\/indicators\/forest-fire-danger-3\/assessment\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">EEA forest fire indicator assessment<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/ec.europa.eu\/info\/research-and-innovation\/research-area\/environment\/forest-fires_en\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">European Commission, forest fire research and innovation<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>European Commission (2018). <a href=\"https:\/\/ec.europa.eu\/info\/sites\/info\/files\/181116_booklet-forest-fire-hd.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Forest fires. Sparking fire smart policies in the EU<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>IPCC (2019). <a href=\"https:\/\/www.ipcc.ch\/srccl\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">IPCC special report on climate change and land<\/a><\/p>\n\n\n\n<p>FAO (2006). <a href=\"http:\/\/www.fao.org\/3\/j9255e\/j9255e00.htm\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Fire management: voluntary guidelines. Principles and strategic actions. Fire Management Working Paper 17<\/a>. Rome<\/p>\n\n\n\n<p>JRC (2018). <a href=\"https:\/\/effis.jrc.ec.europa.eu\/media\/cms_page_media\/40\/Annual_Report_2018_final_pdf_06.11.2019_n208KFB.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Forest fire in Europe, Middle East and North Africa<\/a>&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Vlada RH (2019). Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku<\/p>\n\n\n\n<p>Zahvale na doprinosu pri pripremi teksta Milovanu Kevi\u0107u iz Slu\u017ebe civilne za\u0161tite \u0160ibenik i Nikoli Tramontani iz Vatrogasne zajednice Primorsko-goranske \u017eupanije.<\/p>\n","protected":false},"featured_media":2390,"template":"","adaptation_option_category":[116],"adaptation_option_sector":[286,457,122,586,305,306,536,427,377,206,205,259],"adaptation_option_ipcc_category":[],"adaptation_option_climate_impact":[258,133,130],"adaptation_option_keyword":[627,626,625,267,629,628,283],"acf":[],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v19.14 - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<title>Prilagodba putem integriranog upravljanja po\u017earima - AdriAdapt<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/prilagodba-putem-integriranog-upravljanja-pozarima\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Prilagodba putem integriranog upravljanja po\u017earima - AdriAdapt\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Opis Projekcije klimatskih promjena (EEA-Indicator Assessment on Forest Fire, 2019) (EEA-Procjena pokazatelja \u0161umskih po\u017eara, 2019) ukazuju na zna\u010dajno zatopljenje i pove\u0107anje broja slu\u010dajeva toplinskih valova i su\u0161nih razdoblja u ve\u0107em dijelu mediteranskog podru\u010dja, ali\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/prilagodba-putem-integriranog-upravljanja-pozarima\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"AdriAdapt\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2022-02-04T13:17:04+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"http:\/\/www.adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Pozar2.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"901\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"689\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"8 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/prilagodba-putem-integriranog-upravljanja-pozarima\/\",\"url\":\"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/prilagodba-putem-integriranog-upravljanja-pozarima\/\",\"name\":\"Prilagodba putem integriranog upravljanja po\u017earima - AdriAdapt\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/#website\"},\"datePublished\":\"2022-01-25T13:34:00+00:00\",\"dateModified\":\"2022-02-04T13:17:04+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/prilagodba-putem-integriranog-upravljanja-pozarima\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/prilagodba-putem-integriranog-upravljanja-pozarima\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/prilagodba-putem-integriranog-upravljanja-pozarima\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Opzioni di adattamento\",\"item\":\"https:\/\/adriadapt.eu\/it\/adaptation-options\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"Prilagodba putem integriranog upravljanja po\u017earima\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/#website\",\"url\":\"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/\",\"name\":\"AdriAdapt\",\"description\":\"a Resilience information platform for Adriatic cities and towns\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Prilagodba putem integriranog upravljanja po\u017earima - AdriAdapt","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/prilagodba-putem-integriranog-upravljanja-pozarima\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Prilagodba putem integriranog upravljanja po\u017earima - AdriAdapt","og_description":"Opis Projekcije klimatskih promjena (EEA-Indicator Assessment on Forest Fire, 2019) (EEA-Procjena pokazatelja \u0161umskih po\u017eara, 2019) ukazuju na zna\u010dajno zatopljenje i pove\u0107anje broja slu\u010dajeva toplinskih valova i su\u0161nih razdoblja u ve\u0107em dijelu mediteranskog podru\u010dja, ali","og_url":"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/prilagodba-putem-integriranog-upravljanja-pozarima\/","og_site_name":"AdriAdapt","article_modified_time":"2022-02-04T13:17:04+00:00","og_image":[{"width":901,"height":689,"url":"http:\/\/www.adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Pozar2.png","type":"image\/png"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"8 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/prilagodba-putem-integriranog-upravljanja-pozarima\/","url":"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/prilagodba-putem-integriranog-upravljanja-pozarima\/","name":"Prilagodba putem integriranog upravljanja po\u017earima - AdriAdapt","isPartOf":{"@id":"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/#website"},"datePublished":"2022-01-25T13:34:00+00:00","dateModified":"2022-02-04T13:17:04+00:00","breadcrumb":{"@id":"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/prilagodba-putem-integriranog-upravljanja-pozarima\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/prilagodba-putem-integriranog-upravljanja-pozarima\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/prilagodba-putem-integriranog-upravljanja-pozarima\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Opzioni di adattamento","item":"https:\/\/adriadapt.eu\/it\/adaptation-options\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"Prilagodba putem integriranog upravljanja po\u017earima"}]},{"@type":"WebSite","@id":"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/#website","url":"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/","name":"AdriAdapt","description":"a Resilience information platform for Adriatic cities and towns","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/adaptation_option\/1348"}],"collection":[{"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/adaptation_option"}],"about":[{"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/adaptation_option"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2390"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1348"}],"wp:term":[{"taxonomy":"adaptation_option_category","embeddable":true,"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/adaptation_option_category?post=1348"},{"taxonomy":"adaptation_option_sector","embeddable":true,"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/adaptation_option_sector?post=1348"},{"taxonomy":"adaptation_option_ipcc_category","embeddable":true,"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/adaptation_option_ipcc_category?post=1348"},{"taxonomy":"adaptation_option_climate_impact","embeddable":true,"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/adaptation_option_climate_impact?post=1348"},{"taxonomy":"adaptation_option_keyword","embeddable":true,"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/adaptation_option_keyword?post=1348"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}