{"id":2098,"date":"2022-01-30T14:23:00","date_gmt":"2022-01-30T14:23:00","guid":{"rendered":"https:\/\/adriadapt.eu\/?post_type=adaptation_option&p=2098"},"modified":"2022-02-02T12:25:08","modified_gmt":"2022-02-02T12:25:08","slug":"organizirano-povlacenje","status":"publish","type":"adaptation_option","link":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/organizirano-povlacenje\/","title":{"rendered":"Organizirano povla\u010denje"},"content":{"rendered":"\n

Opis<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Podizanje razine mora danas je na\u0161a stvarnost. S porastom razine mora ni\u017ea obalna podru\u010dja u opasnosti su od plavljenja, obalne oluje doga\u0111aju se \u010de\u0161\u0107e, a erozija obale i prodiranje morske vode postaju sve sna\u017enije. Oluje i ciklone koje se javljaju u Sredozemnome moru ve\u0107 sada povremeno djeluju na na\u0161u obalu. S podizanjem razine mora, broj obalnih poplava za vrijeme olujnog nevremena izrazito \u0107e se pove\u0107ati (Slika 1). Jedan od na\u010dina za spa\u0161avanje ljudskih \u017eivota i smanjenje ekonomskih gubitaka u obalnim podru\u010djima jest provedba organiziranog povla\u010denja.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Slika 1: Ekstremi imaju najve\u0107i utjecaj na obalna podru\u010dja: Primjer projekcije plime i oseke za Veneciju (preuzeto iz Carbognin i sur., 2010).<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Organizirano povla\u010denje namjeran je proces koji dopu\u0161ta plavljenje trenutno branjenog podru\u010dja, \u010dime se smanjuju obalne poplave i erozija (Zhu i sur., 2010<\/a>). Tehni\u010dki gledano, uklju\u010duje premje\u0161tanje obrane obale prema unutra\u0161njosti kako bi se omogu\u0107ilo da me\u0111uplimna stani\u0161ta ponovno prinesu obalna podru\u010dja svrsi obrane od poplava (UNEP, 2016<\/a>). Korist od stvaranja me\u0111uplimnih stani\u0161ta le\u017ei u \u010dinjenici da su vrlo u\u010dinkovita u prigu\u0161ivanju energije valova. Time se poma\u017ee u smanjenju pronosa sedimenata, a time i erozije obala. Me\u0111uplimna stani\u0161ta tako\u0111er tvore pokrove gustog korijenja koje pove\u0107avaju stabilnost me\u0111uplimnih sedimenata, poma\u017eu\u0107i u smanjenju stopa erozije. U ve\u0107ini slu\u010dajeva, organizirano povla\u010denje tehni\u010dki se provodi stvaranjem obalnih mo\u010dvara. Dosad su stani\u0161ta ve\u0107inom kori\u0161tena za organizirano povla\u010denje bile slane mo\u010dvare, vrsta obalnih mo\u010dvarnih stani\u0161ta koja su prete\u017eno oblikovana procesima morskih mijena. To se uglavnom odnosi na Sjeverozapadnu Europu i Sjevernu Ameriku, me\u0111utim, povla\u010denjem mogu nastati i druga mo\u010dvarna stani\u0161ta. Neophodne uvjete za poduzimanje organiziranog povla\u010denja \u010dine prisutnost postoje\u0107e obrane i nizinskog zemlji\u0161ta koje treba napustiti zbog poplava, volja za pobolj\u0161anjem sustava za obranu od poplava, odabir upravljanja usmjerenog na odr\u017eivost i svijest o prednostima organiziranog povla\u010denja.<\/p>\n\n\n\n

Osim toga, va\u017eno je napomenuti da, u strogom smislu rije\u010di, mo\u017eemo imati sve sastojke za uspje\u0161no organizirano povla\u010denje. Me\u0111utim, organizirano povla\u010denje nije nimalo lak zadatak. Osobni, dru\u0161tveni i politi\u010dki razlozi imaju svoju ulogu<\/a> u ovoj opciji prilagodbe. Organizirano povla\u010denje zahtijeva povratak kopna moru, \u0161to iziskuje i financijske i nefinancijske tro\u0161kove. Lokalno stanovni\u0161tvo mo\u017ee osje\u0107ati privr\u017eenost sa svojim teritorijem, stjecati ga i \u010duvati stolje\u0107ima, a to se ne smije zanemariti. Stoga je pri odabiru lokacije organiziranog povla\u010denja klju\u010dno javno prihva\u0107anje i razumijevanje lokalnih dionika. Sukobi oko zemlji\u0161ta uglavnom nastaju u situacijama kada je zbog organiziranog povla\u010denja potrebno izmje\u0161tanje spomenika kulture ili melioracija poljoprivrednog zemlji\u0161ta (Fletcher i sur., 2013<\/a>). Iz tog razloga, klju\u010dni su participativni pristup i dijalog s vlasnicima zemlji\u0161ta i dionicima. Naknada za gubitak zemlji\u0161ta i provedbe politika va\u017ene su za smanjenje potencijalnih sukoba (Roca i Villares, 2012<\/a>).<\/p>\n\n\n\n

Sli\u010dna pouka proizlazi iz projekta u\u010denja kroz djelovanje za upravljanje obalnim rizikom iz Fairbournea<\/a> u Walesu. U ovom trenutku, Fairbourne ima organiziranu obranu od poplava na obalama sa strane estuarija i priobalja, me\u0111utim, podizanje razine mora zna\u010di da bi se ve\u0107i dio sela u sljede\u0107ih 50 godina nalazio ispod uobi\u010dajene plimne razine. Ova je zajednica u smislu politike prepoznata kao prva u Velikoj Britaniji koja nema odr\u017eivu budu\u0107nost, jer politike Plana upravljanja obalnim podru\u010djem za razdoblja od 2055. do 2105. mogu zahtijevati da dio, ako ne i cijelo selo, bude podvrgnuto povla\u010denju ili izmje\u0161tanju na drugu lokaciju. U\u010denje kroz djelovanje u velikoj je mjeri bilo neformalno, a projektni tim cijelo je vrijeme sura\u0111ivao s lokalnim dionicima. Sukladno zaklju\u010dcima, osje\u0107aj pripadnosti Masterplana klju\u010dno je za njegov uspjeh, jer plan mora pripadati zajednici. Lokalno stanovni\u0161tvo, kao i op\u0107insko vije\u0107e, \u017eestoko se protive povla\u010denju, a privr\u017eenost koju osje\u0107aju prema Fairbourneu<\/a> vi\u0161e je nego razumljiva, kako je i objasnio potpredsjednik vije\u0107a: \u201cZatvorite tvornicu ili ne\u0161to sli\u010dno. Mi nismo tvornica \u2013 selo je puno ljudi koji su potro\u0161ili svoju \u017eivotnu u\u0161te\u0111evinu da do\u0111u \u017eivjeti ovdje, u ovom prekrasnom mjestu\u201d.<\/em> Ipak, kad uzmemo u obzir dobrobit mladih, planirati njihovu budu\u0107nosti u Fairbourneu, kupiti ili graditi ku\u0107e u Fairbourneu ne bi bila najmudrija odluka. Moglo bi se re\u0107i da je za mlade u Fairbourneu ovakva odluka po\u0161tena i pravovremena. Organizirano povla\u010denje ne mo\u017ee se ostvariti bez uskog partnerstva s lokalnom zajednicom, potrebno je uklju\u010diti ili zastupati sve generacije te osigurati sna\u017enu politi\u010dku predanost. U pitanju su sna\u017ene emocije, ali to nije dovoljno, budu\u0107i da je potrebno osigurati i popratna sredstva za prilagodbu.<\/p>\n\n\n\n

Ipak, brojne su prednosti organiziranog povla\u010denja. Kao \u0161to je prethodno spomenuto, uspje\u0161no povla\u010denje poma\u017ee u rje\u0161avanju obalnih poplava i erozije. Tro\u0161kovi za\u0161tite mogu se zna\u010dajno smanjiti u usporedbi s projektiranom \u010dvrstom za\u0161titnom infrastrukturom. Osim toga, organizirano povla\u010denje i nova me\u0111uplimna podru\u010dja djeluju kao ponori uglji\u010dnog dioksida i metana u sedimentnim naslagama, \u010dime se ubla\u017eavaju utjecaji klimatskih promjena<\/strong>, pobolj\u0161avaju\u0107i odr\u017eivost i socijetalnu otpornost. Ova me\u0111uplimna podru\u010dja stvaraju potencijal za nova stani\u0161ta i bioraznolikost, promi\u010du\u0107i ekoturizam i rekreaciju. Posljednje, ali ne i najmanje va\u017eno, ova podru\u010dja tako\u0111er mogu pomo\u0107i u odr\u017eavanju kvalitete vode, kao i smanjenju opasnosti od salinizacije uzrokovane neodgovaraju\u0107im kori\u0161tenjem zemlji\u0161ta (Zhu i sur., 2010<\/a>). Kona\u010dno, organizirano povla\u010denje nije nu\u017eno primjenjivo i korisno u svim okru\u017eenjima, stoga je va\u017eno pa\u017eljivo procijeniti odre\u0111ene lokacije prije kona\u010dne odluke o povla\u010denju.<\/p>\n\n\n\n

Ho\u0107emo li \u010dekati novu oluju, Jadranka<\/em> ili Adriano<\/em>, koja \u0107e uzrokovati gubitak ljudskih \u017eivota samo zato \u0161to zanemarujemo priobalne rizike? Ili \u0107emo se, kad je to mogu\u0107e, povu\u0107i s obale i usmjeriti prema unutra\u0161njosti?<\/p>\n\n\n\n

Tro\u0161kovi i koristi<\/strong><\/p>\n\n\n\n

Iskustva organiziranog povla\u010denja najbogatija su u zemljama s visokim prihodima, a tamo su glavni tro\u0161kovi obi\u010dno tro\u0161kovi kupnje zemlji\u0161ta koje \u0107e biti poplavljena ili napu\u0161tena. Dodatni \u010dimbenici koji utje\u010du na jedini\u010dne tro\u0161kove organiziranog povla\u010denja su: naknada korisnicima zemlji\u0161ta, tro\u0161kovi ru\u0161enja human-made<\/em> gra\u0111evina na lokaciji, potrebna obrana za za\u0161titu zaobalja, ljudski resursi, uklju\u010duju\u0107i stru\u010dnost i u\u010destalost pra\u0107enja. Primjerice, prosje\u010dni tro\u0161ak organiziranog povla\u010denja u Velikoj Britaniji iznosio je pribli\u017eno 97.000 ameri\u010dkih dolara po hektaru, sukladno cijenama iz 2009. godine. 2002. godine provedeno je uspje\u0161no povla\u010denje na farmi Abbotts Hall u Essexu, UK, na ukupnoj povr\u0161ini od 0,84 km2. Kona\u010dni tro\u0161ak projekta iznosio je 7,7 milijuna dolara (Zhu i sur., 2010<\/a>). Na Mediteranu, recentniji primjer projekta i najve\u0107e operacije organiziranog povla\u010denja u regiji predstavlja lido S\u00e8te-Marseillan<\/a> u Okcitaniji u Francuskoj. Projekt je 2010. godine klasificiran kao veliki europski projekt, s ukupnim ulaganjem od 55 milijuna eura za pojas lida od 24 km2.<\/p>\n\n\n\n

Iako je pokrenuto iz razli\u010ditih razloga, u Sloveniji je provedeno organizirano povla\u010denje obalne ceste Koper \u2013 Izola. Sredstva za izgradnju brze ceste Koper-Izola osigurala je dr\u017eava, u okviru Nacionalnog programa za izgradnju autocesta. Privremeno ure\u0111enje ceste nakon njezina zatvaranja za promet stajalo je otprilike milijun eura. Sredstva su osigurale Op\u0107ina Koper (otprilike 800.000 \u20ac) i Op\u0107ina Izola. To\u010dna procjena tro\u0161kova dugoro\u010dnog ure\u0111enja nekada\u0161nje ceste u ovoj fazi nije mogu\u0107a, ali raspon tro\u0161kova prote\u017ee se na iznos od nekoliko milijuna eura. Procjena investicije, koja je prikazana u zavr\u0161enoj studiji izvodljivosti, iznosi ne\u0161to manje od 5 milijuna \u20ac i uklju\u010duje izradu prostorne i projektne dokumentacije, ure\u0111enje komunalne infrastrukture (vodovod, kanalizacija, regulacija prometa, biciklisti\u010dka staza, javna rasvjeta), ispunu terena, ure\u0111enje \u0161etnice i kupali\u0161ta te otvaranje podvodnog arheolo\u0161kog parka in situ<\/em>.<\/p>\n\n\n\n

Neki su oblici povla\u010denja primije\u0107eni i u zemljama s niskim prihodima. Prvi izgra\u0111eni objekti turisti\u010dke namjene u Varaderu na Kubi izgra\u0111eni su krajem 19. stolje\u0107a \u0161to bli\u017ee obali. Od 1987. do 2012. godine na obali Varadera provedeno je umjetno dohranjivanje postavljanjem pijeska iz kontinentalnog predjela; \u010dime je omogu\u0107eno odr\u017eavanje pla\u017ee bez \u010dvrstih obalnih struktura, bez obzira na eroziju koju je izazvalo nekoliko uragana. Istovremeno, zapo\u010delo je strate\u0161ko organizirano povla\u010denje, ru\u0161enje konstrukcija i njihova gradnja u unutra\u0161njosti, najmanje 40 metara iza obnovljene dine (Slika 2). Kad je 2017. uragan Irma te\u0161ko pogodio obalu u mjestu Varadero, sektori u kojima je provedeno organizirano povla\u010denje nisu do\u017eivjeli ve\u0107u ekolo\u0161ku i ekonomsku \u0161tetu.<\/p>\n\n\n\n

Kona\u010dno, organizirano povla\u010denje opcija je prilagodbe za izgra\u0111ene obale na kojima vrijednost nekretnina ekonomski ne opravdava izgradnju skupih za\u0161titnih struktura. Za o\u010dekivati je da \u0107e to biti ekonomski najisplativija opcija za linearni razvoj obale, kao i za pojedina\u010dne objekte na prirodnim obalama. Organizirano povla\u010denje mo\u017ee osigurati u\u0161tede i bolje uvjete \u017eivota generacijama koje dolaze. Smanjuje priobalne rizike izmje\u0161tanjem ugro\u017eenih osoba, imovine i ljudskih aktivnosti izvan rizi\u010dnog obalnog podru\u010dja.<\/p>\n\n\n\n

\"\"
Slika 2: Uspje\u0161no provedeno organizirano povla\u010denje na turisti\u010dkim objektima u Varaderu na Kubi.<\/figcaption><\/figure>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Vrijeme provedbe i vijek trajanja <\/strong><\/p>\n\n\n\n

Kako bi se od organiziranog povla\u010denja dobile najve\u0107e koristi, provedbu je potrebno pa\u017eljivo isplanirati. Pra\u0107enje i modeliranje u fazi koja prethodi provedbi pomo\u0107i \u0107e u maksimiziranju prednosti organiziranog povla\u010denja. Tako\u0111er, u\u010dinkovit anga\u017eman dionika i lokalne zajednice bitan je za njegovu uspje\u0161nu provedbu. Kona\u010dno, zna\u010dajne prepreke provedbi su dostupnost zemlji\u0161ta, kao i pravne i financijske pote\u0161ko\u0107e. Na primjeru Abbotts Hall Farm u Velikoj Britaniji, faza koja je prethodila provedbi trajala je tri godine, a neki su dijelovi lokacije bili podvrgnuti reguliranoj izmjeni mijena sedam godina prije probijanja obalnog zida. Pra\u0107enje na lokaciji nastavljeno je kao aktivnost nakon provedbe, kako bi se otkrio mogu\u0107i negativan utjecaj na okoli\u0161. 2002. godine do\u0161lo je do organiziranog povla\u010denja, a do 2010. lokacija prerasta u bogato stani\u0161te ptica i riba (Zhu i sur., 2010<\/a>). U slu\u010daju lida S\u00e8te-Marseillan<\/a>, provedba velikog projekta trajala je 12 godina, od 2003. do 2015., kako bi se pla\u017ea vratila u svoj prirodni ritam. Tamo bi provedbene mjere trebale trajati vi\u0161e od 30 godina.<\/p>\n\n\n\n

<\/p>\n\n\n\n

Izvor dodatnih informacija<\/strong><\/p>\n\n\n\n

UNEP (2016) Options for Ecosystem-based Adaptation (EBA) in Coastal Environments: A Guide for  environmental managers and planners. UNEP, Nairobi<\/a><\/p>\n\n\n\n

Zhu, X., Linham, M. and Nicholls, R. (2010) Technologies for Climate Change Adaptation: Coastal Erosion and Flooding. UNEP Ris\u00f8 Centre on Energy, Climate and Sustainable Development<\/a><\/p>\n\n\n\n

Fletcher, C.S., Taylor, B.M., Rambaldi, A.N., Harman, B.P., Heyenga, S., Ganegodage, K.R., Lipkin, F. and McAllister, R.R.J., 2013. Costs and coasts: an empirical assessment of physical and institutional climate adaptation pathways.<\/a><\/p>\n\n\n\n

Roca, E. and Villares, M., 2012. Public perceptions of managed realignment strategies: the case study of the Ebro Delta in the Mediterranean basin. Ocean & Coastal Management, 60, pp.38-47.<\/a><\/p>\n\n\n\n

Bennett-Lloyd, P., Brisley, R., Goddard, S. and Smith S.,2019. Fairbourne Coastal Risk Management Learning Project. Cardiff: Welsh Government.<\/a><\/p>\n\n\n\n

Guardian, \u010dlanak iz 2019. godine: https:\/\/www.theguardian.com\/environment\/2019\/may\/18\/this-is-a-wake-up-call-the-villagers-who-could-be-britains-first-climate-refugees<\/a><\/p>\n\n\n\n

Letak<\/a> S\u00e8te agglop\u00f4le m\u00e9diterran\u00e9e, Archipel de Thau.<\/p>\n\n\n\n

Carbognin, L., Teatini, P., Tomasin, A. and Tosi, L., 2010. Global change and relative sea level rise at Venice: what impact in term of flooding. Climate Dynamics, 35(6), pp.1039-1047.<\/p>\n","protected":false},"featured_media":2108,"template":"","adaptation_option_category":[116],"adaptation_option_sector":[305,377,205],"adaptation_option_ipcc_category":[],"adaptation_option_climate_impact":[132,330],"adaptation_option_keyword":[310,482,407,403,283],"acf":[],"yoast_head":"\nOrganizirano povla\u010denje - AdriAdapt<\/title>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/organizirano-povlacenje\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Organizirano povla\u010denje - AdriAdapt\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Opis Podizanje razine mora danas je na\u0161a stvarnost. S porastom razine mora ni\u017ea obalna podru\u010dja u opasnosti su od plavljenja, obalne oluje doga\u0111aju se \u010de\u0161\u0107e, a erozija obale i prodiranje morske vode postaju sve\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/organizirano-povlacenje\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"AdriAdapt\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2022-02-02T12:25:08+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/Managed-retreat2-3.jpg\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"688\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"513\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/jpeg\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"8 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/organizirano-povlacenje\/\",\"url\":\"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/organizirano-povlacenje\/\",\"name\":\"Organizirano povla\u010denje - AdriAdapt\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/adriadapt.eu\/#website\"},\"datePublished\":\"2022-01-30T14:23:00+00:00\",\"dateModified\":\"2022-02-02T12:25:08+00:00\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/organizirano-povlacenje\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/organizirano-povlacenje\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/organizirano-povlacenje\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"http:\/\/adriadapt.eu\/hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Opzioni di adattamento\",\"item\":\"http:\/\/adriadapt.eu\/it\/adaptation-options\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"Organizirano povla\u010denje\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/adriadapt.eu\/#website\",\"url\":\"https:\/\/adriadapt.eu\/\",\"name\":\"AdriAdapt\",\"description\":\"a Resilience information platform for Adriatic cities and towns\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/adriadapt.eu\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Organizirano povla\u010denje - AdriAdapt","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/organizirano-povlacenje\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Organizirano povla\u010denje - AdriAdapt","og_description":"Opis Podizanje razine mora danas je na\u0161a stvarnost. S porastom razine mora ni\u017ea obalna podru\u010dja u opasnosti su od plavljenja, obalne oluje doga\u0111aju se \u010de\u0161\u0107e, a erozija obale i prodiranje morske vode postaju sve","og_url":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/organizirano-povlacenje\/","og_site_name":"AdriAdapt","article_modified_time":"2022-02-02T12:25:08+00:00","og_image":[{"width":688,"height":513,"url":"https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2021\/12\/Managed-retreat2-3.jpg","type":"image\/jpeg"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"8 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/organizirano-povlacenje\/","url":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/organizirano-povlacenje\/","name":"Organizirano povla\u010denje - AdriAdapt","isPartOf":{"@id":"https:\/\/adriadapt.eu\/#website"},"datePublished":"2022-01-30T14:23:00+00:00","dateModified":"2022-02-02T12:25:08+00:00","breadcrumb":{"@id":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/organizirano-povlacenje\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/organizirano-povlacenje\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/adaptation-options\/organizirano-povlacenje\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"http:\/\/adriadapt.eu\/hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Opzioni di adattamento","item":"http:\/\/adriadapt.eu\/it\/adaptation-options\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"Organizirano povla\u010denje"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/adriadapt.eu\/#website","url":"https:\/\/adriadapt.eu\/","name":"AdriAdapt","description":"a Resilience information platform for Adriatic cities and towns","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/adriadapt.eu\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/adaptation_option\/2098"}],"collection":[{"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/adaptation_option"}],"about":[{"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/adaptation_option"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/2108"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=2098"}],"wp:term":[{"taxonomy":"adaptation_option_category","embeddable":true,"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/adaptation_option_category?post=2098"},{"taxonomy":"adaptation_option_sector","embeddable":true,"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/adaptation_option_sector?post=2098"},{"taxonomy":"adaptation_option_ipcc_category","embeddable":true,"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/adaptation_option_ipcc_category?post=2098"},{"taxonomy":"adaptation_option_climate_impact","embeddable":true,"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/adaptation_option_climate_impact?post=2098"},{"taxonomy":"adaptation_option_keyword","embeddable":true,"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/adaptation_option_keyword?post=2098"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}