{"id":1495,"date":"2022-01-27T15:14:00","date_gmt":"2022-01-27T15:14:00","guid":{"rendered":"https:\/\/adriadapt.eu\/?post_type=case_study&#038;p=1495"},"modified":"2022-02-01T13:39:42","modified_gmt":"2022-02-01T13:39:42","slug":"integralni-sustav-za-zastitu-venecije-i-njezine-lagune-od-poplava","status":"publish","type":"case_study","link":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/case-studies\/integralni-sustav-za-zastitu-venecije-i-njezine-lagune-od-poplava\/","title":{"rendered":"Integralni sustav za za\u0161titu Venecije i njezine lagune od poplava"},"content":{"rendered":"\n<p><strong>Geografski kontekst i klimatski izazovi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Smje\u0161tena uzdu\u017e najsjevernijeg dijela talijanske jadranske obale, Venecijanska laguna prostrani (550 km<sup>2<\/sup>) je plitkovodni sustav (prosje\u010dne dubine oko 1 m) povezan s morem kroz tri prolaza (od sjevera prema jugu, to su Lido, Malamocco i Chioggia). Unutar lagune nalaze se dva glavna urbana podru\u010dja: povijesni grad Venecija, smje\u0161ten usred lagune, i grad Chioggia koji se nalazi na njezinom ju\u017enom kraju. Manja naselja ra\u0161trkana su po ostalim otocima u laguni (npr. Burano i Murano) i du\u017e \u010ditavog priobalja (dva barijerna otoka Lido i Pellestrina te priobalna podru\u010dja Cavallino i Sottomarina povezana s kopnom) koja odvajaju lagunu od mora. Na podru\u010dju lagune svoje mjesto prona\u0161la su raznolika stani\u0161ta, uklju\u010duju\u0107i 40 km<sup>2<\/sup> slanih mo\u010dvara (tj. nizinska podru\u010dja prekrivena halofitskom vegetacijom), plimne zaravni, sublitoralni pli\u0107aci i 1500 km kanalske mre\u017ee. Ovaj izrazito morfolo\u0161ki sustav poti\u010de \u0161irenje plimnih struja kroz lagunu i osigurava stani\u0161ta bogate bioraznolikosti.<\/p>\n\n\n\n<p>Gibanje vode unutar lagune ovisi o poludnevnoj plimi, raspona do 1 metra; radi se ujedno i o najve\u0107em rasponu u cijelom Sredozemnom moru. Podru\u010dja niskog tlaka i jaki vjetrovi koji pu\u0161u nad Jadranom (posebno Scirocco s jugoistoka) rezultiraju olujnim udarima koji uzrokuju poplavljenost (posebno ako se olujni udari javljaju u kombinaciji s najvi\u0161om astronomskom plimom) grada Venecije i drugih urbanih naselja na podru\u010dju lagune.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Tijekom dvadesetog stolje\u0107a grad Venecija i cijela laguna postajali su sve izlo\u017eeniji poplavama, jer su na to podru\u010dje kombinirano djelovali sljede\u0107i \u010dimbenici:<\/p>\n\n\n\n<ul><li>Slijeganje tla: trenutno iznosi oko 1 mm\/godi\u0161nje u povijesnom sredi\u0161tu Venecije i do 3-4 mm\/godi\u0161nje u sjevernom dijelu lagune (<a href=\"https:\/\/www.mdpi.com\/2072-4292\/10\/8\/1191\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Tosi i sur., 2018.<\/a>). U razdoblju od 1950.-1970., Venecija gubi oko 12 cm zbog slijeganja tla nastalog ljudskim djelovanjem, uzrokovanog povla\u010denjem podzemnih voda u industrijske svrhe, koje je zaustavljeno nakon sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a.<\/li><li>Eustazija: iznosi oko 8-10 cm od sedamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a do danas.<\/li><li>Progresivna erozija i izmjena tipi\u010dnih morfolo\u0161kih zna\u010dajki lagune.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p>Kombinirani u\u010dinak eustazije i slijeganja doveo je do pove\u0107anja relativne srednje razine mora koja je trenutno oko 31 cm (prosjek posljednjih 15 godina) ve\u0107a od razine iz 1897. godine. Slijedom toga, u\u010destalost iznimnih doga\u0111aja visokog vodostaja u proteklih deset godina (definiranih kao plimni doga\u0111aj koji dose\u017ee najmanje razinu od 110 cm iznad lokalne nulte razine) pokazuje nagli porast od druge polovice 20. stolje\u0107a: od 13 takvih doga\u0111aja u razdoblju 1950.-59., preko njih 44 u razdoblju 1990.-1999., sve do \u010dak 95 u razdoblju 2010.-2019. (pojedinosti o gore navedenim doga\u0111ajima nalaze se na mre\u017enoj stranici Centra za prognozu morskih mijena i ranog upozorenja op\u0107ine Venecija, <a href=\"https:\/\/www.comune.venezia.it\/it\/content\/il-centro-maree\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">ICPSM<\/a> ).<\/p>\n\n\n\n<p>Razli\u010dita podru\u010dja grada Venecije karakteriziraju razli\u010dite nadmorske visine tla iznad lokalne nulte razine plime. Najni\u017ea to\u010dka u gradu (+64 cm) nalazi se ispred crkve svetog Marka, a cijeli Trg svetoga Marka karakterizira niska nadmorska visina (na razini od otprilike 80\/90 cm). Plimni doga\u0111aj koji dosegne 110 cm poplavljuje oko 12% grada Venecije, dok \u0107e 70% grada biti poplavljeno u slu\u010daju plimnog doga\u0111aja na razini 150 cm, odnosno 88% kada visoki vodostaj dosegne 190 cm (<a href=\"https:\/\/www.comune.venezia.it\/it\/content\/le-percentuali-allagamento\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">ICPSM<\/a>).<\/p>\n\n\n\n<p>Najgora zabilje\u017eena poplava dogodila se 4. studenog 1966. kada je voda dosegla rekordnu razinu od 194 cm i 22 sata zadr\u017eala se na razini iznad 110 cm. Nakon tog doga\u0111aja, cijeli svijet saznao je za veliku ranjivost Venecije, \u0161to je Italiju navelo na dono\u0161enje posebnih zakona s ciljem za\u0161tite toga grada. Stoga je po\u010dela obrana Venecije od poplava kroz studije i projekte, \u0161to je 1981. dovelo do prvog preliminarnog projekta koji je po prvi put uklju\u010divao ideju izgradnje mobilne brane na tri ulaza u kanal. Nakon dulje faze detaljnih studija, planiranja i dizajna, ovo je rje\u0161enje stiglo do faze provedbe tek 2003. godine. Godina 2019. dugo \u0107e se pamtiti po izrazito velikom broju izvanrednih morskih doga\u0111aja i s njima povezanih poplava koje su se dogodile izme\u0111u studenog i prosinca: 12. studenog voda je dosegnula zna\u010dajnu razinu od 187 cm (druga najvi\u0161a zabilje\u017eena razina), dok je u istom tjednu plima tri puta prema\u0161ila razinu od 140 cm. Slike i video zapisi olujnog udara koji je pogodili grad u no\u0107i 12. studenog obi\u0161li su svijet i pridonijeli rje\u0161avanju zastoja radova za obranu grada od poplava.<\/p>\n\n\n\n<p>O\u010dekuje se da \u0107e porast razine mora izazvan klimatskim promjenama dodatno pogor\u0161ati rizik od poplava. Autori <a href=\"https:\/\/www.mdpi.com\/2073-4441\/12\/8\/2173\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Antonioli i sur. (2017.)<\/a> navode da se projekcije relativnog porasta razine mora do 2100. godine za Sjeverni Jadran (podru\u010dje Venecije) kre\u0107u u rasponu od 58 do 101 cm. Takve procjene uklju\u010duju doprinos lokalnih vertikalnih kretanja (kopnene tektonske i glacioizostati\u010dke stope) i globalne projekcije eustazije (prema najcrnjem scenariju iz Petog izvje\u0161taja o procjeni IPCC-a (AR5) RCP8.5). Suprotno tome, nekoliko modela u scenarijima umjerenih do ozbiljnih emisija projicira trend smanjenja pojave olujnog nevremena na Jadranu (<a href=\"https:\/\/core.ac.uk\/download\/pdf\/212457935.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Bonaldo i sur., 2017<\/a>; <a href=\"https:\/\/www.sciencedirect.com\/science\/article\/abs\/pii\/S0921818116302375\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Lionello i sur., 2017.<\/a>), iako se ove projekcije smatraju vrlo nesigurnima i potrebno ih je promatrati s dozom opreza. U nedostatku mjera za\u0161tite, porast razine mora ne\u0107e samo izravno utjecati na broj i intenzitet poplavnih doga\u0111aja, ve\u0107 \u0107e imati i druge posljedice. Pove\u0107avat \u0107e se dubina vode u laguni, koja je protekom vremena ionako porasla, posebno zbog erozije tipi\u010dnih prirodnih stani\u0161ta lagune, a vjerojatno \u0107e pove\u0107ati eroziju i nestajanje plimnih zaravni i mo\u010dvara. O\u010dekuje se da \u0107e porast razine mora priobalje izlo\u017eiti pove\u0107anoj eroziji i poplavama i time postati prijetnja za funkciju za\u0161tite koju pru\u017ea cijeloj laguni, kao i predstavljati ozbiljniji rizik za priobalna naselja i zajednice.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Ciljevi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Kako bi se grad Venecija i njezina laguna za\u0161titile od poplava, provodi se integralni sustav intervencija. Ovo je dio jo\u0161 \u0161ireg okvira definiranog takozvanim &#8220;Op\u0107im planom intervencija&#8221; koji je prvi put uspostavljen 1986. godine u skladu s posebnim zakonodavstvom koje ure\u0111uje mjere za\u0161tite Venecije. Op\u0107i plan uklju\u010duje tri me\u0111usobno povezana glavna cilja: obrana grada u slu\u010daju visokog vodostaja, obrana primorja i lagune od morskih oluja i za\u0161tita okoli\u0161a lagune.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Provedene mjere prilagodbe u konkretnom primjeru<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Prilago\u0111avanje ili pobolj\u0161anje nasipa i brana<br>Dohranjivanje pla\u017ee<br>Gradnja i u\u010dvr\u0161\u0107ivanje pje\u0161\u010danih dina (sipina)<br>Podizanje\/\u0161irenje priobalnog zemlji\u0161ta<br>Revitalizacija i upravljanje obalnim mo\u010dvarnim podru\u010djima<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Rje\u0161enja<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Integralni sustav za\u0161tite Venecije i njezine lagune od poplava \u010dine tri glavna bloka intervencija: sustav mobilnih barijera postavljen na tri prolaza koji vode u lagunu, lokalne mjere za obranu urbanih podru\u010dja od poplava i za\u0161tita lagunske obale.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Sustav mobilnih barijera, poznat kao sustav MOSE (eksperimentalni elektromehani\u010dki modul) sastoji se od niza mobilnih brana postavljenih na sve ulaze u lagunu. Za\u0161titni sustav na uvali Malamocco sastoji se od 19 brana, a na uvali Chioggia postavljeno je 18 brana. Zbog svoje \u0161irine i prisutnosti dvaju kanala (Treporti na sjeveru i San Nicol\u00f2 na jugu), prolaz Lido ima dvije barijere koje se sastoje od 21, odnosno 20 mobilnih brana. U redovnim uvjetima plime i oseke, barijere le\u017ee na dnu kanala (kao specijalne komore na samome dnu), potpuno neprimjetne i bez utjecaja na razmjenu vode izme\u0111u mora i lagune. Uslijed prognozirane plime koja bi prelazila definiranu sigurnu razinu vodostaja, komprimirani zrak pumpa se u komore brana izbacuju\u0107i iz njih vodu, uslijed \u010dega one plutaju, rotiraju se oko svoje osi i tvore barijeru koja se podi\u017ee prema povr\u0161ini vode. Na taj na\u010din, ulaz u lagunu iz mora privremeno se zatvara i blokira prodor vode u lagunu. Prolazi ostaju zatvoreni tijekom visokog vodostaja i odgovaraju\u0107ih logisti\u010dkih operacija. Nakon toga \u0107e se barijere napuniti vodom i vratiti u prvobitni polo\u017eaj unutar komore. Manevar podizanja i spu\u0161tanja barijera slijedi preciznu proceduru i temelji se na modelu potpore odlu\u010divanju. U slu\u010daju izvanrednih doga\u0111aja visokog vodostaja, barijere se podi\u017eu, pri \u010demu ostaje dovoljno slobodnog prostora zbog mogu\u0107eg rasta vodostaja u laguni zbog prodora vode iz rijeka, padalina i vode koja prolazi izme\u0111u brana (rije\u010d je o vrlo uskom prostoru), kao i lokalnog vodostaja pod utjecajem vjetrova koji pu\u0161u na podru\u010dju lagune (tj. bure koja pu\u0161e sa sjeveroistoka nastoje\u0107i potisnuti vodu prema jugozapadnom dijelu lagune u kojem se nalazi Chioggia, pove\u0107avaju\u0107i tako rizik od poplave na tom podru\u010dju).<\/p>\n\n\n\n<p>Projekt mobilnih barijera uglavnom je dovr\u0161en (vi\u0161e od 95% radova privedeno je kraju). Iako neke radove na sustavima barijera jo\u0161 treba dovr\u0161iti, sustav MOSE aktiviran je, premda jo\u0161 uvijek u fazi testiranja, nekoliko puta tijekom jeseni 2020. godine, \u010dime se Veneciju i Venecijansku lagunu obranilo od jakih plima. Kada sustav MOSE bude u cijelosti operativan, aktivirat \u0107e se kada vodostaj prije\u0111e prag od 110 cm. To zna\u010di da \u0107e plime izme\u0111u 80 cm (nadmorska visina najni\u017eeg podru\u010dja u Veneciji koja odgovara Trgu svetog Marka) i 110 cm i dalje uzrokovati poplave u nekim dijelovima grada.<\/p>\n\n\n\n<p>Iz tog je razloga projekt mobilnih barijera integriran s lokalnim mjerama obrane od poplava, koje se uglavnom sastoje od povi\u0161enja riva i nogostupa na podru\u010djima ni\u017ee nadmorske visine (mogu\u0107e i do 110 cm) u urbanim naseljima smje\u0161tenima na podru\u010dju lagune i priobalja. Ostale lokalne mjere obrane od poplava (primjerice, manje brane du\u017e urbanih kanala i obrambeni zidovi) provode se na odre\u0111enim podru\u010djima u kojima nije mogu\u0107e podi\u0107i razinu javnih urbanih povr\u0161ina. Takvi su zahvati privedeni kraju na nekoliko javnih povr\u0161ina, ali ne i na svim, i te se mjere ne odnose na privatne urbane prostore. Kada plima dosegne razinu od 110 cm, 12% Venecije i dalje \u0107e biti poplavljeno, a mobilne brane ne\u0107e se aktivirati. Zbog svoje posebno niske nadmorske visine, Trg svetog Marka predstavlja najkriti\u010dnije podru\u010dje u gradu: plima od 90 cm poplavi gotovo 2\/3 trga, a uslijed porasta vodostaja od 100 cm, trg \u0107e biti u potpunosti poplavljen. Na ovom podru\u010dju trenutno se provodi samo nekoliko mjera lokalne obrane od poplava, posebno kako bi se za\u0161titilo ulazni vestibul crkve svetog Marka do razine od otprilike 88 cm. Osmi\u0161ljen je mnogo \u0161iri i jasniji sustav za\u0161tite cijelog trga i okolice sve do razine od 110 cm (uklju\u010duju\u0107i povi\u0161enje riva i urbanih kolnika i plo\u010dnika ni\u017ee nadmorske visine, kao i reorganizaciju cijele kanalizacije i odvodnog sustava) koji \u0107e se provoditi u narednim godinama.<\/p>\n\n\n\n<p>Za\u0161tita priobalnog podru\u010dja od olujnih udara i erozije predstavlja tre\u0107i stup intervencija s ciljem obrane Venecije i njezine lagune od poplava. Priobalni pojas koji se prostire na 60 km (od sjevera prema jugu, to su redom Cavallino, Lido, Pellestrina i Sottomarina) oja\u010dan je opse\u017enom dohranom pla\u017ea pri \u010demu se koristilo oko 9 milijuna kubnih metara pijeska. Dohranjivanje pla\u017ea bilo je integrirano sa sivim mjerama, uklju\u010duju\u0107i ja\u010danje drevnih sustava obrane od poplava (tzv. \u201emurazzi\u201c, morski zidovi od kamenih blokova du\u017e dijela otoka Lido i Pellestrina postavljeni u zale\u0111u pje\u0161\u010dane pla\u017ee), ja\u010danje postoje\u0107ih pera i \u0161est lukobrana koji razgrani\u010davaju ulaze u lagune i izgradnju potopljenih grebena ispred dohranjenih pla\u017ea radi disipacije valova. Na kraju, oja\u010dano je ili rekonstruirano 8 kilometara dina, posebno uz priobalni pojas Cavallina, s dvostrukim ciljem pru\u017eanja kvalitetnije za\u0161tite obalnih podru\u010dja od poplava i vra\u0107anja dragocjenih obalnih stani\u0161ta. Opisane intervencije na priobalnom podru\u010dju laguna zavr\u0161ene su i redovito se prate i odr\u017eavaju.<\/p>\n\n\n\n<p>Kao odgovor na postupak zbog povrede prava koje je utvrdila Europska komisija 2003. godine zbog nesukladnosti izgradnje sustava MOSE s direktivama koje su pravni temelj za mre\u017eu Natura 2000, razvijen je Plan mjera za\u0161tite okoli\u0161a, \u010diji je cilj ne samo osigurati naknadu, ve\u0107 op\u0107enito obnoviti i prenamijeniti ekosustav lagune. Plan uklju\u010duje nekoliko vrsta mjera, kao \u0161to su obnova slanih mo\u010dvara i plimnih zaravni, presa\u0111ivanje morske trave, stvaranje novih priobalnih stani\u0161ta (npr. dina), ekolo\u0161ka prekvalifikacija gradili\u0161ta sustava MOSE postavljenom na trima ulazima i druge intervencije usmjerene na pobolj\u0161anje okoli\u0161ne vrijednosti podru\u010dja od posebnog zna\u010daja za zajednicu (SCI \u2013 Sites of Community Importance) i podru\u010dja posebne za\u0161tite (SPA &#8211; Special Protection Areas). Ovaj ambiciozni plan proveden je samo djelomi\u010dno i morat \u0107e se dovr\u0161iti u godinama koje slijede, u bliskoj koordinaciji sa svim intervencijama usmjerenim na suzbijanje erozije, koja predstavlja jo\u0161 uvijek nerije\u0161eni, kriti\u010dni problem koji utje\u010de na Veneciju i istoimenu lagunu.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Voditelj inicijative i klju\u010dni partneri<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ministarstvo infrastrukture i javnih radova, posredstvom me\u0111uregionalne Slu\u017ebe za javne radove u Venetu, regije Friuli \u2013 Giulia i Trentino Alto Adige (nekada\u0161nja nadle\u017ena uprava za upravljanje vodama u Veneciji), nadle\u017eno je za prostornu i ekolo\u0161ku za\u0161titu Venecije i istoimene lagune, u \u0161to ulazi i obrana od poplave. Putem koncesionara, konzorcija Venezia Nuova, ovo tijelo provodi sve aktivnosti predvi\u0111ene &#8220;Op\u0107im planom intervencija&#8221;. Provedbu ovog plana nadgleda Zajedni\u010dki odbor za upravljanje, koordinaciju i kontrolu u skladu sa Zakonom br. 798\/84, u kojemu su zastupljene nadle\u017ene nacionalne (razli\u010dita ministarstva) i lokalne institucije (regija Veneto i razne op\u0107ine, uklju\u010duju\u0107i i Veneciju). Lokalne mjere obrane od poplava provodile su nekada\u0161nja uprava za vode u Veneciji, posredstvom svog koncesionara, kao i op\u0107ina Venecija, posredstvom trgova\u010dkog dru\u0161tva Insula spa u vlasni\u0161tvu op\u0107ine za pru\u017eanje usluga urbanog odr\u017eavanja i infrastrukture.<\/p>\n\n\n\n<p>Temeljem \u010dlanka 95. Zakona br. 126 od 20<sup>.<\/sup> listopada 2020. nekada\u0161nji dekret kojim je osnovana nadle\u017ena uprava za Venecijansku lagunu postaje zakon. Novoosnovano tijelo preuzet \u0107e od biv\u0161e uprave za upravljanje vodama nadle\u017enosti koje se odnose na za\u0161titu Venecije i istoimene lagune, a bit \u0107e odgovorno i za upravljanje i redovito odr\u017eavanje sustava MOSE.&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Sudjelovanje dionika<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Od samog po\u010detka, projekt MOSE nai\u0161ao je na sna\u017ean otpor lokalnog stanovni\u0161tva, \u0161to je potrajalo nekoliko godina. Op\u0107enito, zamjerke protivnika odnosile su se na ograni\u010deno sudjelovanje dionika i nepostojanje potpune transparentnosti u procesu dono\u0161enja odluka. Glavni razlozi za zabrinutost koje su isticali protivnici projekta odnosile su se na nedostatak cjelovite procjene alternativa, previsoke cijene barijera, \u0161tete nastale u fazi izgradnje, promjene ekosustava lagune i njezine hidrodinamike i morfologije te rizik od kvara sustava u slu\u010daju posebno te\u0161kih uvjeta.<\/p>\n\n\n\n<p>U svakom slu\u010daju, smatra se da se projekt MOSE temelji na o\u010diglednim projektnim ograni\u010denjima, definiranima posebnim zakonskim i dr\u017eavnim aktima. Isto tako, pro\u0161ao je dugotrajan i detaljan tehni\u010dki i administrativni postupak odobrenja<em>&nbsp; <\/em>u koji je bilo uklju\u010deno vi\u0161e organizacija i nadle\u017enih tijela. Podaci prikupljeni tijekom ovog postupka kori\u0161teni su za a\u017euriranje i pregled tehni\u010dkih rje\u0161enja projekta.<\/p>\n\n\n\n<p>2018. godine pokrenuta je javna rasprava sa zainteresiranim lokalnim dionicima kako bi se razgovaralo o boljim na\u010dinima integracije sustava mobilnih barijera u okoli\u0161 lagune, a posebno u tri uvale, s posebnim naglaskom na krajobrazne i arhitektonske aspekte (vi\u0161e informacija o ovom procesu dostupno je na posebnoj <a href=\"https:\/\/www.mosevenezia.eu\/dibattitopubblico\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">mre\u017enoj stranici<\/a>).&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p><strong>\u010cimbenici uspjeha i ograni\u010davaju\u0107i \u010dimbenici<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Povijest MOSE-a duga je i slo\u017eena, zbog \u010dega je procjena \u010dimbenika uspjeha i ograni\u010davaju\u0107ih \u010dimbenika izazovan zadatak. Uistinu nije mogu\u0107e prikazati cijeli spektar razli\u010ditih (negativnih i pozitivnih) razmatranja o intervenciji tako velikih razmjera koje su izra\u017eavali njezini predlagatelji, pristalice i protivnici.<\/p>\n\n\n\n<p>Faza planiranja i dizajna mobilnih brana zapo\u010dela je osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a, dok je njihova izgradnja zapo\u010dela 2003. godine. \u010citav proces ometaju razni \u010dimbenici, uklju\u010duju\u0107i nedostatak potpunog anga\u017emana dionika i s tim povezano sna\u017eno protivljenje lokalnog stanovni\u0161tva, pove\u0107anje tro\u0161kova i sveukupno ka\u0161njenje zbog tehni\u010dkih i upravlja\u010dkih problema, uklju\u010duju\u0107i one povezane s raspolo\u017eivo\u0161\u0107u sredstava i institucionalnim sukobima. \u0160tovi\u0161e, u razdoblju 2013.-2014. istragom je otkrivena golema korupcijska hobotnica, \u0161to je dovelo do uhi\u0107enja politi\u010dara i menad\u017eera uklju\u010denih u projekt. Kao rezultat toga, radovi su privremeno obustavljeni, a do\u0161lo je i do odgode termina dovr\u0161etka projekta.<\/p>\n\n\n\n<p>Dramati\u010dna poplava koja se dogodila 12<sup>.<\/sup> studenoga 2019. ponovno je ukazala na krhkost Venecije i ostalih povijesnih naselja na podru\u010dju lagune te potvrdila potrebu da se \u0161to prije krene s realizacijom za\u0161titnog sustava. Nakon nekoliko provedenih testiranja, projekt MOSE prvi je put uspje\u0161no aktiviran 3<sup>.<\/sup> listopada 2020. kada je razina mora u Veneciji porasla za 130 cm. Nakon toga, u razdoblju izme\u0111u listopada i studenog 2020. mobilne barijere nekoliko su se puta podizale. Pokazale su se u\u010dinkovitima u za\u0161titi Venecije u razli\u010ditim uvjetima, uklju\u010duju\u0107i posebno te\u0161ke uvjete kao \u0161to su jaki udari vjetrova juga i bure, ponovljenim i duljim blokiranjem ulaza u lagunu (uslijed \u010detiri uzastopna plimna doga\u0111aja od 120-130 cm, izme\u0111u 4. i 6. prosinca mobilne brane blokirale su ulaz vode oko 45 sati, tek uz privremeno otvaranje uvale Malamocco u trajanju od oko 3 sata 5. prosinca 2020.).&nbsp;<\/p>\n\n\n\n<p>Sustav MOSE dio je \u0161ireg sustava intervencija. Zapravo, integracija razli\u010ditih vrsta mjera (mobilne barijere, lokalna urbana obrana od poplava i obrana obale lagune) koje doprinose istom cilju jedna je od glavnih snaga pristupa koji se koristi za za\u0161titu Venecije i njezine lagune. Kao \u0161to je opisano u odjeljku &#8220;Rje\u0161enja&#8221;, neke dijelove sustava tek treba dovr\u0161iti, a postoje i drugi elementi na kojima jo\u0161 treba raditi:<\/p>\n\n\n\n<ul><li>Postupak podizanja mobilnih barijera aktivira se nakon prognoze koja zahtijeva odre\u0111enu razinu za\u0161tite. Trenutno su dostupni razli\u010diti sustavi prognoziranja, uklju\u010duju\u0107i sustav kojim upravlja Konzorcij Venezia Nuova, kao i onaj za koji je zadu\u017een Centar za prognozu morskih mijena i ranog upozorenja op\u0107ine Venecija, koji tako\u0111er stanovni\u0161tvu pru\u017ea rana upozorenja o skorom porastu vodostaja. Puno se postiglo na polju unapre\u0111enja pouzdanosti modela prognoziranja; me\u0111utim, nesigurnost prognoza i dalje ostaje zna\u010dajan problem.<\/li><li>Podizanjem barijera zaustavlja se svaka plovidbena aktivnost, \u0161to utje\u010de na normalan rad venecijanske luke (koja se nalazi unutar lagune) i ostale aktivnosti ovisne o plovidbi, kao \u0161to je ribarstvo. Brodska prevodnica na ulazu Malamocco izgra\u0111ena je kako bi se osigurao operativni kontinuitet i pristup venecijanskoj luci za komercijalne brodove, \u010dak i kada su mobilne barijere podignute. \u0160tovi\u0161e, skloni\u0161ta i manje brodske prevodnice na ulazima Lido i Chioggia postavljaju se kako bi se plovilima za rekreaciju i plovilima za hitne slu\u010dajeve omogu\u0107ilo skloni\u0161te i prolaz za vrijeme blokade. Sustavi prevodnica i skloni\u0161ta jo\u0161 uvijek nisu u funkciji.<\/li><li>Iz perspektive in\u017eenjerske struke, vijek trajanja sustava MOSE procjenjuje se na 100 godina. Me\u0111utim, njegov stvarni vijek trajanja ovisi o brzini porasta razine mora u budu\u0107nosti. To \u0107e utjecati na u\u010destalost i broj podizanja brana. Na odre\u0111enoj granici porasta razine mora, u\u010destalost zatvaranja kanala mogla bi postati te\u0161ko upravljiva i neodr\u017eiva zbog posljedica utjecaja na ekosustav lagune i rad luke. Ovo pitanje ujedno je i cilj nedavnih studija koje su jo\u0161 uvijek u tijeku: npr. prema <a href=\"http:\/\/venezia2021.corila.it\/wp-content\/uploads\/2020\/01\/1-s2.0-S1617138119302079-main.pdf\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">Umgiesseru, 2020<\/a> porast razine mora za 50 cm uzrokovat \u0107e aktivaciju barijera u prosjeku jednom dnevno, dok \u0107e s porastom razine mora za 75 cm laguna u prosjeku vi\u0161e sati biti u blokadi nego otvorena za promet. Doista, valja napomenuti da ovaj problem nije specifi\u010dan samo za projekt MOSE, ali svakako bi utjecao na svako alternativno rje\u0161enje koje ima za cilj regulaciju plimnih tokova na ulazima u lagune, a u cilju obrane Venecije od poplava.<\/li><\/ul>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Tro\u0161kovi i koristi<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Ukupni tro\u0161ak mobilnih barijera procjenjuje se na 5,5 milijardi eura, uklju\u010duju\u0107i i prekvalifikaciju konkretnih objekata za odr\u017eavanje i rad sustava MOSE, kao i radove na prekvalifikaciji koji su nu\u017eni radi bolje integracije mobilnih barijera unutar lagune. Izvore financiranja na nacionalnoj je razini osigurala Talijanska Republika, koja \u0107e tako\u0111er osigurati resurse potrebne za rad i odr\u017eavanje sustava. Slu\u017ebene procjene tro\u0161kova odr\u017eavanja i rada jo\u0161 nisu dostupne.<\/p>\n\n\n\n<p>Glavni pozitivan ishod je za\u0161tita Venecije i njezine lagune od poplava koje nastaju uslijed plima i olujnih udara, uklju\u010duju\u0107i ekstremne doga\u0111aje, u dana\u0161njim i &#8211; do odre\u0111ene mjere &#8211; budu\u0107im uvjetima na moru. Socioekonomske koristi su o\u010dite, jer projekt poma\u017ee da se izbjegne \u0161teta za socioekonomske aktivnosti gradova u podru\u010dju lagune koje nastaju uslijed poplava. \u0160tovi\u0161e, mobilne bi se barijere mogle potencijalno koristiti u obnovi lagunskog okoli\u0161a reguliranjem, u odre\u0111enim uvjetima, plime i oseke unutar lagune i razmjene vode s morem; npr. poja\u010danim ispiranjem i obnavljanjem vode u podru\u010djima laguna koja su sklona anoksi\u010dnim krizama za vrijeme ljeta.<\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Vrijeme implementacije<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Slijedom posebnih zakona donesenih na nacionalnoj razini 1973. godine koji su za\u0161titu Venecije i njezine lagune proglasili \u201epitanjem od najve\u0107eg nacionalnog interesa\u201c, faza planiranja sustava MOSE zapo\u010dela je osamdesetih godina pro\u0161log stolje\u0107a. Bio je to dugotrajan proces. Prvi projekti izra\u0111eni su 1981., 1989. i 1992. godine, redovito uz odobrenje Vrhovnog vije\u0107a za javne radove. U istom razdoblju, kako bi se podr\u017ealo planiranje i odabralo najbolje rje\u0161enje me\u0111u mogu\u0107im alternativama, provedeno je nekoliko studija o stanju okoli\u0161a (hidrodinamika, morfologija, meteorolo\u0161ko-pomorski uvjeti i kvaliteta vode) Venecijanske lagune. \u010cak su provedena eksperimentalna ispitivanja u punom opsegu koja su ostala na snazi od 1988. do 1992. godine. Nakon \u0161to je kona\u010dni projekt odobren 2002. godine, radovi na izgradnji sustava MOSE kona\u010dno su zapo\u010deli 2003. godine. U srpnju 2020. uspje\u0161no je izvedeno prvo cjelovito testiranje svih mobilnih barijera. Dovr\u0161eno je 95% radova, a o\u010dekuje se da \u0107e sustav u potpunosti zapo\u010deti s radom 2021. godine. U me\u0111uvremenu, mobilne barijere ve\u0107 su se koristile u jesen 2020. godine kako bi za\u0161titile Veneciju od doga\u0111aja visokog vodostaja. Lokalne mjere obrane od poplave zavr\u0161ene su u nekoliko naselja u podru\u010dju lagune. Ipak, na aktivnostima kojima \u0107e se osigurati za\u0161tita 12% javne povr\u0161ine Venecije, uklju\u010duju\u0107i podru\u010dje Trga svetog Marka, do sigurnosne razine od 110 cm i dalje je potrebno raditi. Zavr\u0161ene su glavne za\u0161titne intervencije du\u017e priobalnog podru\u010dja, dok je u tijeku redovno i izvanredno odr\u017eavanje. Iz perspektive in\u017eenjerske struke, vijek trajanja sustava MOSE procjenjuje se na 100 godina. Me\u0111utim, njegov stvarni vijek trajanja ovisi o brzini porasta razine mora u budu\u0107nosti.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Kontakti<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p>Elena Zambaldi<br>Consorzio Venezia Nuova<br>Castello 2737\/F, 30122 Venezia<br>E-mail: elena.zambardi@consorziovenezianuova.com<br>E-mail institucije: info@consorziovenezianuova.com<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Izvor dodatnih informacija<\/strong><\/p>\n\n\n\n<p><a href=\"https:\/\/www.mosevenezia.eu\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">https:\/\/www.mosevenezia.eu\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Zemljovid<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" width=\"674\" height=\"817\" src=\"https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_karta.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-2238\" srcset=\"https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_karta.jpg 674w, https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_karta-247x300.jpg 247w, https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_karta-64x78.jpg 64w\" sizes=\"(max-width: 674px) 100vw, 674px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<p><strong>Slike<\/strong><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" width=\"636\" height=\"437\" src=\"https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_slika1.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-2241\" srcset=\"https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_slika1.jpg 636w, https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_slika1-300x206.jpg 300w, https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_slika1-114x78.jpg 114w\" sizes=\"(max-width: 636px) 100vw, 636px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p><strong>Naslov<\/strong>: Povijesni prikaz doga\u0111aja izrazito visokog vodostaja u Veneciji<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Opis<\/strong>: Promjena srednje razine mora u Veneciji i godi\u0161nja raspodjela doga\u0111aja izrazito visokog vodostaja (plimni doga\u0111aji koje se kre\u0107u u rasponu vi\u0161em od 110 cm iznad lokalne nulte razine)<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Izvor<\/strong>: Centar za prognozu morskih mijena i ranog upozorenja op\u0107ine Venecija; <a href=\"https:\/\/www.comune.venezia.it\/it\/content\/variazioni-livello-medio-mare\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">https:\/\/www.comune.venezia.it\/it\/content\/variazioni-livello-medio-mare<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" width=\"500\" height=\"500\" src=\"https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_slika2.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-2244\" srcset=\"https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_slika2.jpg 500w, https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_slika2-300x300.jpg 300w, https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_slika2-150x150.jpg 150w, https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_slika2-78x78.jpg 78w, https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_slika2-72x72.jpg 72w, https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_slika2-216x216.jpg 216w\" sizes=\"(max-width: 500px) 100vw, 500px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p><strong>Naslov<\/strong>: Venecijanska laguna i tri uvale<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Opis<\/strong>: Venecijanska laguna povezana je s morem kroz tri uvale; od sjevera prema jugu, to su redom: Lido, Malamocco i Chioggia<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Izvor<\/strong>: <a href=\"https:\/\/www.mosevenezia.eu\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">https:\/\/www.mosevenezia.eu\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" width=\"642\" height=\"286\" src=\"https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_slika3.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-2247\" srcset=\"https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_slika3.jpg 642w, https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_slika3-300x134.jpg 300w, https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_slika3-175x78.jpg 175w\" sizes=\"(max-width: 642px) 100vw, 642px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p><strong>Naslov: <\/strong>Mobilne barijere sustava MOSE<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Opis <\/strong>Prvo cjelovito testiranje uspje\u0161no je izvedeno u srpnju 2020.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Izvor: <\/strong><a href=\"https:\/\/www.mosevenezia.eu\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">https:\/\/www.mosevenezia.eu\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-large\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" width=\"858\" height=\"587\" src=\"https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/image-6.png\" alt=\"\" class=\"wp-image-1489\" srcset=\"https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/image-6.png 858w, https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/image-6-300x205.png 300w, https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/image-6-768x525.png 768w, https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/image-6-114x78.png 114w\" sizes=\"(max-width: 858px) 100vw, 858px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p><strong>Naslov: <\/strong>Preklopne brane<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Opis<\/strong>: Prikaz preklopnih brana postavljenih na podru\u010dju San Nicol\u00f2 tijekom postupka operativnog ispitivanja<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Izvor: <\/strong><a href=\"https:\/\/www.mosevenezia.eu\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">https:\/\/www.mosevenezia.eu\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" width=\"400\" height=\"400\" src=\"https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_slika5.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-2253\" srcset=\"https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_slika5.jpg 400w, https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_slika5-300x300.jpg 300w, https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_slika5-150x150.jpg 150w, https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_slika5-78x78.jpg 78w, https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_slika5-72x72.jpg 72w, https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_slika5-216x216.jpg 216w\" sizes=\"(max-width: 400px) 100vw, 400px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p><strong>Naslov<\/strong>: Lokalne mjere obrane od poplave u naselju Malamocco na podru\u010dju Lido<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Opis<\/strong>: Lokalne intervencije s ciljem podizanja i ja\u010danja nasipa du\u017e lagune dopunska su mjera sustava MOSE i dio istog integralnog pristupa.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Izvor<\/strong>: <a href=\"https:\/\/www.mosevenezia.eu\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">https:\/\/www.mosevenezia.eu\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" width=\"400\" height=\"400\" src=\"https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_slika6.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-2256\" srcset=\"https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_slika6.jpg 400w, https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_slika6-300x300.jpg 300w, https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_slika6-150x150.jpg 150w, https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_slika6-78x78.jpg 78w, https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_slika6-72x72.jpg 72w, https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_slika6-216x216.jpg 216w\" sizes=\"(max-width: 400px) 100vw, 400px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p><strong>Naslov<\/strong>: Dohranjivanje pla\u017ee uz primorsko podru\u010dje Pellestrina<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Opis<\/strong>: Proveden je opse\u017ean program dohranjivanja pla\u017ee s ciljem za\u0161tite venecijanskog primorja od olujnih udara, uklju\u010duju\u0107i i onaj koji je doveo do stvaranja pla\u017ee Pellestrina u podru\u010dju ispred drevnog obrambenog sustava \u201emurazzo\u201c (morski zidovi). Mjera dohranjivanja pla\u017ee bila je popra\u0107ena perima i potopljenim grebenima.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Izvor<\/strong>: <a href=\"https:\/\/www.mosevenezia.eu\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">https:\/\/www.mosevenezia.eu\/<\/a><\/p>\n\n\n\n<p><\/p>\n\n\n\n<figure class=\"wp-block-image size-full\"><img decoding=\"async\" loading=\"lazy\" width=\"400\" height=\"400\" src=\"https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_slika7.jpg\" alt=\"\" class=\"wp-image-2259\" srcset=\"https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_slika7.jpg 400w, https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_slika7-300x300.jpg 300w, https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_slika7-150x150.jpg 150w, https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_slika7-78x78.jpg 78w, https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_slika7-72x72.jpg 72w, https:\/\/adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2022\/02\/Venecija_slika7-216x216.jpg 216w\" sizes=\"(max-width: 400px) 100vw, 400px\" \/><\/figure>\n\n\n\n<p><strong>Naslov<\/strong>: Stani\u0161ta dina u primorskom podru\u010dju Cavallino<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Opis<\/strong>: U primorskom podru\u010dju Cavallino, mjera dohranjivanja pla\u017ee integrirana je s oja\u010danjem dina i ponovnom sadnjom vegetacije kako bi se osigurala prirodna obrana od erozije.<\/p>\n\n\n\n<p><strong>Izvor<\/strong>: <a href=\"https:\/\/www.mosevenezia.eu\/\" target=\"_blank\" rel=\"noreferrer noopener\">https:\/\/www.mosevenezia.eu\/<\/a><\/p>\n","protected":false},"featured_media":1492,"template":"","case_study_category":[77],"case_study_sector":[611,91,623,610,89,647],"case_study_climate_impact":[175,100,174,160,161],"case_study_keyword":[716,717,718,715,719,720,714,713],"acf":[],"yoast_head":"<!-- This site is optimized with the Yoast SEO plugin v19.14 - https:\/\/yoast.com\/wordpress\/plugins\/seo\/ -->\n<title>Integralni sustav za za\u0161titu Venecije i njezine lagune od poplava - AdriAdapt<\/title>\n<meta name=\"description\" content=\"Geografski kontekst i klimatski izazovi Smje\u0161tena uzdu\u017e najsjevernijeg dijela talijanske jadranske obale, Venecijanska laguna prostrani (550 km2) je\" \/>\n<meta name=\"robots\" content=\"index, follow, max-snippet:-1, max-image-preview:large, max-video-preview:-1\" \/>\n<link rel=\"canonical\" href=\"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/case-studies\/integralni-sustav-za-zastitu-venecije-i-njezine-lagune-od-poplava\/\" \/>\n<meta property=\"og:locale\" content=\"hr_HR\" \/>\n<meta property=\"og:type\" content=\"article\" \/>\n<meta property=\"og:title\" content=\"Integralni sustav za za\u0161titu Venecije i njezine lagune od poplava - AdriAdapt\" \/>\n<meta property=\"og:description\" content=\"Geografski kontekst i klimatski izazovi Smje\u0161tena uzdu\u017e najsjevernijeg dijela talijanske jadranske obale, Venecijanska laguna prostrani (550 km2) je\" \/>\n<meta property=\"og:url\" content=\"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/case-studies\/integralni-sustav-za-zastitu-venecije-i-njezine-lagune-od-poplava\/\" \/>\n<meta property=\"og:site_name\" content=\"AdriAdapt\" \/>\n<meta property=\"article:modified_time\" content=\"2022-02-01T13:39:42+00:00\" \/>\n<meta property=\"og:image\" content=\"http:\/\/www.adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/venice-system.png\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:width\" content=\"900\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:height\" content=\"400\" \/>\n\t<meta property=\"og:image:type\" content=\"image\/png\" \/>\n<meta name=\"twitter:card\" content=\"summary_large_image\" \/>\n<meta name=\"twitter:label1\" content=\"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja\" \/>\n\t<meta name=\"twitter:data1\" content=\"18 minuta\" \/>\n<script type=\"application\/ld+json\" class=\"yoast-schema-graph\">{\"@context\":\"https:\/\/schema.org\",\"@graph\":[{\"@type\":\"WebPage\",\"@id\":\"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/case-studies\/integralni-sustav-za-zastitu-venecije-i-njezine-lagune-od-poplava\/\",\"url\":\"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/case-studies\/integralni-sustav-za-zastitu-venecije-i-njezine-lagune-od-poplava\/\",\"name\":\"Integralni sustav za za\u0161titu Venecije i njezine lagune od poplava - AdriAdapt\",\"isPartOf\":{\"@id\":\"https:\/\/adriadapt.eu\/#website\"},\"datePublished\":\"2022-01-27T15:14:00+00:00\",\"dateModified\":\"2022-02-01T13:39:42+00:00\",\"description\":\"Geografski kontekst i klimatski izazovi Smje\u0161tena uzdu\u017e najsjevernijeg dijela talijanske jadranske obale, Venecijanska laguna prostrani (550 km2) je\",\"breadcrumb\":{\"@id\":\"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/case-studies\/integralni-sustav-za-zastitu-venecije-i-njezine-lagune-od-poplava\/#breadcrumb\"},\"inLanguage\":\"hr\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"ReadAction\",\"target\":[\"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/case-studies\/integralni-sustav-za-zastitu-venecije-i-njezine-lagune-od-poplava\/\"]}]},{\"@type\":\"BreadcrumbList\",\"@id\":\"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/case-studies\/integralni-sustav-za-zastitu-venecije-i-njezine-lagune-od-poplava\/#breadcrumb\",\"itemListElement\":[{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":1,\"name\":\"Home\",\"item\":\"http:\/\/adriadapt.eu\/hr\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":2,\"name\":\"Case Studies\",\"item\":\"https:\/\/adriadapt.eu\/case-studies\/\"},{\"@type\":\"ListItem\",\"position\":3,\"name\":\"Integralni sustav za za\u0161titu Venecije i njezine lagune od poplava\"}]},{\"@type\":\"WebSite\",\"@id\":\"https:\/\/adriadapt.eu\/#website\",\"url\":\"https:\/\/adriadapt.eu\/\",\"name\":\"AdriAdapt\",\"description\":\"a Resilience information platform for Adriatic cities and towns\",\"potentialAction\":[{\"@type\":\"SearchAction\",\"target\":{\"@type\":\"EntryPoint\",\"urlTemplate\":\"https:\/\/adriadapt.eu\/?s={search_term_string}\"},\"query-input\":\"required name=search_term_string\"}],\"inLanguage\":\"hr\"}]}<\/script>\n<!-- \/ Yoast SEO plugin. -->","yoast_head_json":{"title":"Integralni sustav za za\u0161titu Venecije i njezine lagune od poplava - AdriAdapt","description":"Geografski kontekst i klimatski izazovi Smje\u0161tena uzdu\u017e najsjevernijeg dijela talijanske jadranske obale, Venecijanska laguna prostrani (550 km2) je","robots":{"index":"index","follow":"follow","max-snippet":"max-snippet:-1","max-image-preview":"max-image-preview:large","max-video-preview":"max-video-preview:-1"},"canonical":"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/case-studies\/integralni-sustav-za-zastitu-venecije-i-njezine-lagune-od-poplava\/","og_locale":"hr_HR","og_type":"article","og_title":"Integralni sustav za za\u0161titu Venecije i njezine lagune od poplava - AdriAdapt","og_description":"Geografski kontekst i klimatski izazovi Smje\u0161tena uzdu\u017e najsjevernijeg dijela talijanske jadranske obale, Venecijanska laguna prostrani (550 km2) je","og_url":"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/case-studies\/integralni-sustav-za-zastitu-venecije-i-njezine-lagune-od-poplava\/","og_site_name":"AdriAdapt","article_modified_time":"2022-02-01T13:39:42+00:00","og_image":[{"width":900,"height":400,"url":"http:\/\/www.adriadapt.eu\/wp-content\/uploads\/2021\/06\/venice-system.png","type":"image\/png"}],"twitter_card":"summary_large_image","twitter_misc":{"Procijenjeno vrijeme \u010ditanja":"18 minuta"},"schema":{"@context":"https:\/\/schema.org","@graph":[{"@type":"WebPage","@id":"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/case-studies\/integralni-sustav-za-zastitu-venecije-i-njezine-lagune-od-poplava\/","url":"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/case-studies\/integralni-sustav-za-zastitu-venecije-i-njezine-lagune-od-poplava\/","name":"Integralni sustav za za\u0161titu Venecije i njezine lagune od poplava - AdriAdapt","isPartOf":{"@id":"https:\/\/adriadapt.eu\/#website"},"datePublished":"2022-01-27T15:14:00+00:00","dateModified":"2022-02-01T13:39:42+00:00","description":"Geografski kontekst i klimatski izazovi Smje\u0161tena uzdu\u017e najsjevernijeg dijela talijanske jadranske obale, Venecijanska laguna prostrani (550 km2) je","breadcrumb":{"@id":"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/case-studies\/integralni-sustav-za-zastitu-venecije-i-njezine-lagune-od-poplava\/#breadcrumb"},"inLanguage":"hr","potentialAction":[{"@type":"ReadAction","target":["http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/case-studies\/integralni-sustav-za-zastitu-venecije-i-njezine-lagune-od-poplava\/"]}]},{"@type":"BreadcrumbList","@id":"http:\/\/www.adriadapt.eu\/hr\/case-studies\/integralni-sustav-za-zastitu-venecije-i-njezine-lagune-od-poplava\/#breadcrumb","itemListElement":[{"@type":"ListItem","position":1,"name":"Home","item":"http:\/\/adriadapt.eu\/hr\/"},{"@type":"ListItem","position":2,"name":"Case Studies","item":"https:\/\/adriadapt.eu\/case-studies\/"},{"@type":"ListItem","position":3,"name":"Integralni sustav za za\u0161titu Venecije i njezine lagune od poplava"}]},{"@type":"WebSite","@id":"https:\/\/adriadapt.eu\/#website","url":"https:\/\/adriadapt.eu\/","name":"AdriAdapt","description":"a Resilience information platform for Adriatic cities and towns","potentialAction":[{"@type":"SearchAction","target":{"@type":"EntryPoint","urlTemplate":"https:\/\/adriadapt.eu\/?s={search_term_string}"},"query-input":"required name=search_term_string"}],"inLanguage":"hr"}]}},"_links":{"self":[{"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/case_study\/1495"}],"collection":[{"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/case_study"}],"about":[{"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/types\/case_study"}],"wp:featuredmedia":[{"embeddable":true,"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media\/1492"}],"wp:attachment":[{"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/media?parent=1495"}],"wp:term":[{"taxonomy":"case_study_category","embeddable":true,"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/case_study_category?post=1495"},{"taxonomy":"case_study_sector","embeddable":true,"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/case_study_sector?post=1495"},{"taxonomy":"case_study_climate_impact","embeddable":true,"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/case_study_climate_impact?post=1495"},{"taxonomy":"case_study_keyword","embeddable":true,"href":"https:\/\/adriadapt.eu\/hr\/wp-json\/wp\/v2\/case_study_keyword?post=1495"}],"curies":[{"name":"wp","href":"https:\/\/api.w.org\/{rel}","templated":true}]}}