Urbano zelenilo i zeleni koridori

OPIS

Zelenilo u gradovima osigurava hlađenje zasjenjivanjem i pojačanim isparavanjem vode, smanjujući time učinak urbanog toplinskog otoka koji se javlja uslijed modifikacije kopnenih površina i stvaranja otpadne topline. Zeleni koridori, odnosno dugački zeleni prostori u gradovima i dolinama rijeka koje prolaze kroz gradove, mogu promijeniti mikroklimu područja i poboljšati protok zraka u gradovima. Takvi koridori stvaraju prostor za prodor hladnijeg zraka iz okolice u područja s gušćom gradnjom, time također smanjujući učinak urbanog toplinskog otoka. Europska komisija uključuje zelenu infrastrukturu u različita resorna područja EU-a (Europska komisija, 2013.).

U mediteranskim gradovima, veći udio šuma povezan je sa smanjenim intenzitetom učinka urbanog toplinskog otoka (Nastran, Kobal i Eler, 2019.). Povrh ublažavanja učinka urbanog toplinskog otoka, zeleni prostori i koridori mogu pozitivno utjecati i na održivost urbanog krajolika i okolišno zdravlje u gradovima. Mogu osigurati koristi u području ekologije, gospodarstva, rekreacije, prometa i zdravlja. Urbana vegetacija potiče učinkovitije upravljanje oborinskim vodama jer je sposobnost vegetacijskih područja za retencijom vode i prijenosom vode u zemlju važno svojstvo sprečavanja poplava koje može smanjiti bujične protoke. Urbana vegetacija potiče i smanjeno zagađenje bukom, poboljšanu kvalitetu zraka, urbanu estetiku i uštedu energije. Jačanje zelenih urbanih područja i povezivanje fragmenata zelenih prostora odvojenih zbog djelovanja čovjeka ili struktura ekološkim koridorima korisno je radi poboljšanja bioraznolikosti i disperzije životinjskih vrsta u urbanom krajoliku. Nadalje, zdravlje i dobrobit (sreća, ugoda, sigurnost i zaštita) stanovnika gradova poboljšava se kad imaju pristup parkovima, igralištima ili vegetaciji na javnim i privatnim površinama (WHO Europe, 2017.).

Unatoč tome što donose brojne koristi, postojećim zelenim površinama često prijeti širenje gradskih struktura, čime se fragmentiraju prirodna područja i stvaraju manje zelene površine između zgrada i prometnica. Stvaranje ekoloških koridora ili veza između urbanih šuma, vrtova ili drugih zelenih površina može pomoći u ograničavanju i saniranju negativnih učinaka fragmentacije. Premda je zelene površine i koridore moguće stvoriti u većini urbanih područja, upravljanje urbanim krajolikom složen je proces podložan suprotstavljenim interesima. 

Ulaganje u izgradnju zelene urbane infrastrukture zahtijeva pametan i integralan pristup upravljanju zemljištem, urbanom dizajnu i strateškom prostornom planiranju, uzimajući u obzir lokalne karakteristike i prostornu raspodjelu ranjivosti na klimatske promjene.

Nadalje, potrebno je dobro razumjeti nove klimatske uvjete (tj. povećanje CO2 i temperature zraka i promjenjivost padalina) kako bi se odabrale odgovarajuće vrste potrebne za oblikovanje biljnih zajednica u javnim krajolicima. Naime, one moraju biti prilagođene lokalnom okolišu i očekivanom razvoju klimatskih uvjeta. Potencijalne nuspojave nastale, primjerice, zbog unošenja egzotičnih vrsta, također se moraju promatrati u smislu bilo kakvih negativnih utjecaja na lokalnu bioraznolikost. Također, mogu se javiti i pozitivne posljedice koje donose domaće i autohtone biljne vrste u smislu smanjenja utjecaja klimatskih promjena, kao i povećanja raznolikosti vrsta i estetske vrijednosti (Alizadeh i Hitchmough, 2018.). Inicijative za povećanje urbanog zelenila trebale bi slijediti smjernice ekološke obnove kako bi se izbjegla monotonost površina s manjim brojem vrsta neotpornih na katastrofe. Prilikom planiranja novih područja, planom je potrebno predvidjeti popis potrebnih vrsta podijeljenih prema glavnim slojevima vegetacije (PAP/RAC, 2020.).

U Vitoria-Gasteizu u Španjolskoj, Strategija zelene urbane infrastrukture provodi se kroz različite intervencije u različitim dijelovima grada: zeleni prsten (niz parkova i polururalnih područja u okolici grada), urbani parkovi i ekološki koridori koji povezuju različite elemente (primjerice, stabla uz vodene tokove ili ulice obrubljene stablima), prazne parcele, pa čak i zgrade (Climate-ADAPT, Case studies-Studije slučaja, 2018.).

U Barceloni, aktivnosti vezane za floru, faunu i staništa poduzimaju se u okviru integralnog pristupa. Cilj je renaturalizacija grada, širenje urbanih zelenih površina i vraćanje tradicionalnih namjena krajoliku urbane periferije. Barcelona se oslanja na svoje građane koristeći „znanost za građane” te pripremajući smjernice za građane. Tako su građani sudjelovali u izradi Atlasa ptica gnjezdarica, a pomažu u unaprjeđenju urbanog zelenila slijedeći gradske smjernice za poboljšanje bioraznolikosti. 

Za više informacija o korištenju vegetacije na krovovima i fasadama zgrada za osiguravanje hlađenja ljeti i toplinske izolacije zimi, vidi opciju Zeleni krovovi.

TROŠKOVI I KORISTI

Analize troškova i koristi pokazuju da se ovim mjerama postižu društvene, ekološke i financijske koristi. Među koristima su povećana urbana bioraznolikost, bolja kvaliteta okoliša u urbanim područjima (npr. rekreacijska područja, društveni vrtovi), smanjena ranjivost na velike vrućine i poplave, povećano skladištenje ugljika, odnosno ublažavanje klimatskih promjena i ublažavanje onečišćenja zraka.

Povećanje zelenih površina uz obalu može doprinijeti otpornosti obale. U slučaju proglašenja, zona obalnog odmaka može postati novo rekreacijsko područje koje može poboljšati kvalitetu života građana, obogatiti turističku ponudu grada, kao i rezultirati povećanjem tržišne cijene nekretnina na tom području. U takvim slučajevima, potrebno je planirati višeslojne zelene strukture, pri čemu strukture najbliže moru trebaju biti otporne na sol (PAP/RAC, 2020.).

Ova rješenja bit će uspješnija i s još boljim učinkom budu li se provodila u partnerstvu javnog i privatnog sektora i uz sudjelovanje volontera. Očekuje se da će Europski zeleni plan (eng. European Green New Deal) donijeti brojne mogućnosti za realizacije ovih rješenja. 

VRIJEME PROVEDBE I VIJEK TRAJANJA

Pronalazak ili stjecanje zemljišta, poduzimanje potrebnih administrativnih koraka i planova za prenamjenu zemljišta u zeleni prostor ili zeleni koridor i stvaranje zelenih površina zahtijeva vrijeme; međutim, rok trajanja zelenih površina nema ograničenja.

Potencijalni doprinos zapuštenih površina za bolju prilagodbu na klimatske promjene u gradovima

IZVOR DODATNIH INFORMACIJA

Literatura

Alizadeh i Hitchmough, 2018. ‘A review of urban landscape adaptation to the challenge of climate change’, International Journal of Climate Change Strategies and Management, Vol. 11 No. 2, 2019 pp. 178-194,  https://www.emerald.com/insight/content/doi/10.1108/IJCCSM-10-2017-0179/full/pdf?title=a-review-of-urban-landscape-adaptation-to-the-challenge-of-climate-change  

Climate-ADAPT, 2018. Case study: Implementation of the Vitoria-Gasteiz Green Urban Infrastructure Strategy, https://climate-adapt.eea.europa.eu/metadata/case-studies/implementation-of-the-vitoria-gasteiz-green-urban-infrastructure-strategy 

Europska komisija, 2013., KOMUNIKACIJA KOMISIJE EUROPSKOM PARLAMENTU, VIJEĆU, EUROPSKOM GOSPODARSKOM I SOCIJALNOM ODBORU I ODBORU REGIJA: Zelena infrastruktura (ZI) – Jačanje prirodnog kapitala,  https://ec.europa.eu/environment/nature/ecosystems/docs/green_infrastructures/1_EN_ACT_part1_v5.pdf  

Nastran, Kobal i Eler, 2019., ‘Urban heat islands in relation to green land use in European cities’, Urban Forestry & Urban Greening, Vol. 37, pp. 33-41, https://www.sciencedirect.com/science/article/pii/S1618866717304806 

PAP/RAC, 2020., Priručnik za jačanje otpornosti obala Jadrana. 

WHO Europe, 2017., Urban green spaces: a brief for action, https://www.euro.who.int/en/health-topics/environment-and-health/urban-health/publications/2017/urban-green-spaces-a-brief-for-action-2017 

Dodatne informacije:

EEA, 2012., Urban adaptation to climate change in Europe: Challenges and opportunities for cities together with supportive national and European policies, http://www.eea.europa.eu/publications/urban-adaptation-to-climate-change  

GREEN SURGE – Green Infrastructure and Urban Biodiversity for Sustainable Urban Development and the Green Economy – FP7 project,  https://cordis.europa.eu/project/id/603567 

IEEP, 2012., Green Infrastructure Implementation and Efficiency, https://ieep.eu/publications/green-infrastructure-implementation-and-efficiency