Zeleni krovovi

Klimatski utjecaji
Ekstremne temperature i toplinski valovi, Jake kiše, Oluje
Sektori
Bioraznolikost, Energetika, Građevinski objekti, Specifično za pojedini sektor, Upravljanje vodama, Urbanizam
Kategorija prema IPCC-u
Strukturna i fizička kategorija: Mogućnosti inženjerstva i izgrađenog okoliša, Strukturna i fizička kategorija: Mogućnosti prilagodbe na temelju ekosustava

Opis

Zeleni krovovi višeslojni su nastavak krovišta zgrade, djelomično ili u potpunosti prekriven vegetacijom i supstratom zasađenim preko drenažnog sloja. Zeleni krovovi imaju nekoliko namjena koje se odnose na zgradu i najbliži okoliš. U prvom redu, usporavaju otjecanje oborinskih voda povećanjem  evapotranspiracije, koja također smanjuje temperaturu zraka.

Postoje dvije vrste zelenih krovova: ekstenzivni i intenzivni zeleni krovovi. Ekstenzivni zeleni krovovi jednostavni su, lagani sustavi, koje karakterizira minimalna potreba za održavanjem i upravljanjem (automatizirano navodnjavanje, gnojidba) nakon postavljanja. Ekstenzivna zelena vegetacija često se sadi na krovovima kojima nije dozvoljen pristup ili se vrlo ograničeno koriste u javne ili rekreacijske svrhe. Umjesto toga, ekstenzivni zeleni krovovi traže godišnje održavanje, a djelomično ih karakterizira i svojevrsni nagib. Za sadnju na  ekstenzivnim zelenim krovovima pogodne su biljke niskog rasta, koje se brzo šire i plitko zakorjenjuju/izdržljive trajnice (sukulenti poput žednjaka (seduma), začinsko bilje, divlje cvijeće, trava, mahovina) koje mogu preživjeti s minimalnim unosom hranjivih tvari i bez nadohranjivanja. Pogodne biljke za sadnju na ekstenzivnim zelenim krovovima općenito su dobro prilagođene alpskom okruženju/klimi i podnose mediteransku klimu (npr. sušu) i temperaturne oscilacije.

Intenzivni zeleni krovovi složeniji su i teži sustavi za ozelenjavanje koji zahtijevaju veće napore koje je potrebno uložiti u postavljanje, održavanje, upravljanje (redovito navodnjavanje i gnojidba), što dovodi do većih troškova u usporedbi s ekstenzivnim zelenim krovovima. Češće se postavljaju na stambenim zgradama, hotelima ili podzemnim parkiralištima. Intenzivna zelena vegetacija obično se postavlja na krovovima na kojima je omogućen pristup u javne ili rekreacijske svrhe, kao i redovito održavanje. Na intenzivnim zelenim krovovima mogu se organizirati različite aktivnosti, uključujući vrtlarenje, relaksaciju, druženja i edukacije. Kako bi se omogućile ljudske aktivnosti na zelenim krovovima i integracija većih biljaka, stabala i arhitektonskih elemenata, krovovi moraju biti ravni. Pogodne biljke za sadnju na intenzivnim zelenim krovovima uglavnom uključuju drveće, grmlje i višegodišnje biljke. Hranjiva podloga relativno je gusta i postavlja se dublje u tlo u odnosu na ekstenzivne sustave u kojima se sade biljke niskog rasta. Hranjiva podloga koja se postavlja u sklopu intenzivnih zelenih krovova mora biti postavljena relativno duboko u zemlju i bogata hranjivim tvarima kako bi se potaknuo rast biljaka ili većih stabala. 

Sve veći broj gradova uključuje zelene krovove u svoje službene planove, politike i radne procedure. To znači da gradovi propisuju detaljne smjernice za projektiranje, a u nekim slučajevima, čak i obvezne propise za ozelenjavanje krovova. Različiti mehanizmi financiranja mogu se koristiti za poticanje privatne i javne provedbe projekata zelenih krovova, najčešće kroz sufinanciranje, bilo izravnim financijskim poticajima za izgradnju, bilo neizravnim financijskim poticajima za raspodjelu plaćanja različitih naknada. 

Primjer detaljnih smjernica za promicanje zelenih krovova predstavlja „Vodič za krovne terase i zelene krovove“ koji je razvilo Gradsko vijeće Barcelone. Zamišljen je kao alat za poticanje građana na postavljanje krovne terase ili zelenog krova, u kojem će detaljno navode tehničke karakteristike, kao i društvene i ekološke koristi.

Kako bi potaknulo pilot projekte, Gradsko vijeće Barcelone objavilo je u lipnju 2017. javni natječaj za projekte zelenih krovova, inicijativu za financiranje zelenih krovova u privatnim zgradama. Odabrano je 10 pobjedničkih prijedloga koji će dobiti potporu u visini od 75% troškova, u vrijednosti do najviše 100.000 eura. Projekt će uključivati ukupnu investiciju od 1,5 milijuna eura i stvorit će novih 4.000 četvornih metara zelenih površina na gradskim krovovima. 

Sljedeći primjer programa sufinanciranja je program Općine Milano razvijen u sklopu projekta CLEVER Cities. Putem javnog natječaja, uspješni će projekti ostvariti 35% subvencije uz financiranje tehničke podrške (troškovi izrade projekta i podrške kroz administrativni postupak).

Troškovi i koristi

Troškovi postavljanja i održavanja ekstenzivnih zelenih krovova uglavnom su niži od troškova koje zahtijevaju intenzivni zeleni krovovi. „Troškovi postavljanja odnose se na cijenu koja se plaća građevinskoj tvrtki zaduženoj za obavljanje radova; riječ je o zbroju troškova svih materijala (uključujući prijevoz), troška rada i najma opreme potrebne za postavljanje zelenog krova. Ovi troškovi uključuju i one koji se odnose na pripremu gradilišta (npr. postavljanje skela). Trošak tradicionalnog ravnog krova varira od 80 do 100 €/m2 ovisno o vrsti krovnog pokrivača i izolacijskom sloju, dok se trošak zelenog krova kreće od 140 (ekstenzivni) do 250 €/m2 (intenzivni)” (Perini i Rosasco, 2019.).

Glavni pozitivni učinci zelenih krovova povezani su s njihovim sposobnošću retencije vode i odgodom otjecanja oborinskih voda te učinkom hlađenja koji dovodi do smanjenja temperature krova, kao i temperaturu okolnog zraka. Nadalje, zeleni krovovi mogu zadržati od 40% do preko 90% oborina, ovisno o dubini i vrsti vegetacije (Livingroofs, 2018.). 

Stoga zeleni krovovi pridonose ublažavanju negativnih učinaka u urbanim područjima, posebno učinka toplinskog otoka, kao i urbano zelenilo i koridori. Studija modeliranja u Madridu otkrila je da tijekom ljeta temperatura površine zelenog krova s 90 mm uzgojnih supstrata može biti 30°C niža od temperature krova bez ikakvog biljnog pokrova (Saiz i sur., 2006.). Ljetno opterećenje sustava hlađenja može se smanjiti za više od 6%, dok smanjenje pritiska vršnog opterećenja sustava hlađenja na gornjim katovima može dosegnuti 25% (Saiz i sur., 2006.). Simulacijama u Ateni utvrđeno je da je postavljanje zelenog krova na poslovnoj dvokatnici smanjila opterećenje rashladnog sustava do 58% (Spala i sur., 2008., citirano u Block i sur., 2012.). 

Štoviše, zeleni krovovi potiču povećanje bioraznolikosti u gradovima. 

Ascione i sur. (2013.) navode da u gradovima sa slabim oborinama troškovi navodnjavanja zelenih krovova mogu premašiti uštede zbog smanjene potražnje za energijom u pogonima uređaja za klimatizaciju.

Neki zahtjevi u pogledu provedbe podrazumijevaju sljedeće: nagib krova trebao bi biti do 30 stupnjeva, u protivnom, potrebno je primijeniti drugačije tehnike; odabrana vegetacija mora biti prilagođena lokalnim klimatskim uvjetima (Tecnalia, 2017.) čije adekvatno održavanje određuje učinak hlađenja (Speak i sur., 2013.); težina intenzivnih zelenih krovova može zahtijevati značajno ojačanje postojeće krovne konstrukcije ili uključivanje dodatne građevinske potpore zgradama (GLA, 2008.).

Vrijeme provedbe i vijek trajanja

Zeleni krovovi uglavnom se postavljaju u slojevima. Postavljanju najprije prethodi procjena građevinskog inženjera kako bi se utvrdila težina koju krov može podnijeti. Postavljanje svih slojeva traje otprilike 5 do 7 dana, ali potrebno je nekoliko tjedana za sadnju biljaka.

„Dugovječnost krova odnosi se na zaštićenost vanjskim slojevima krovnog sustava u smislu izolacije i stupnja vodonepropusnosti. Zaštita djeluje protiv ultraljubičastih (UV) zraka, temperaturnih promjena i oštećenja koja mogu nastati tijekom konkretnih postupaka održavanja. Provedba zaštite omogućuje produljenje vijeka trajanja krovnih sustava. Vijek trajanja klasičnog krova je oko 20 godina, dok je vijek trajanja zelenog krova otprilike 40-55 godina.” (Perini i Rosasco, 2019.).

Izvor dodatnih informacija

Gradsko vijeće Barcelone „Guide to living terrace roofs and green roofs” 

https://bcnroc.ajuntament.barcelona.cat/jspui/bitstream/11703/98795/5/Guia%20de%20terrats%20vius%20i%20cobertes%20verdes%20angl%C3%A8s.pdf

UNaLab Technical Handbook of Nature-based Solutions https://unalab.eu/en/documents/unalab-technical-handbook-nature-based-solutions 

Baza podataka projekta Greenroofs.com https://www.greenroofs.com/projects/ 

Europska federacija zelenih krovova i zidova https://efb-greenroof.eu/ 

Associazione Italiana Verde Pensile https://aivep.it/ 

CLEVER Cities – Milano https://milanoclever.net/ 

Perini, K., & Rosasco, P. (2019). Selection of (Green) Roof Systems: A Sustainability-Based Multi-Criteria Analysis. buildings.

Livingroofs.org. (2018). Storm Water Run Off – Green infrastructure steeming the flow in cities. Tratto il giorno 04 2020 da livingroofs: https://livingroofs.org/storm-water-run-off/

Ascione, F., Bianco, N., de’ Rossi, F., Turni, G., & Vanoli, G. (2013). Green roofs in European climates. Are effective solutions for the energy savings in air-conditioning? Applied Energy, 845-859.

Tecnalia Research and Innovation. (2017). Nature-based solutions for local climate adaptation in the Basque Country. Ihobe, Environmental Management Agency.

Speak, A., Rothwell, J., Lindley, S., & Smith, C. (2013). Reduction of the urban cooling effects of an intensive green roof due to vegetation damage. Urban Climate, 40-55.

Greater London Authority. (2008). Living Roofs and Walls – Technical Report: Supporting London Plan Policy. London: Greater London Authority.

Saiz, S., Kennedy, C., Bass, B., & Pressnail, K. (2006). Comparative Life Cycle Assessment of Standard and Green Roofs. Environmnetal Sciences & Technology, 4312-4316.

Spala, A., Bagiorgas, H., Assimakopoulos, M., Kalavrouziotis, J., Matthopoulos, D., & Mihalakakou, G. (2008). On the green roof system. Selection, state of the art and energy potential investigation of a system installed in an office building in Athens, Greece. Renewable Energy, 173-177.