Adaptivno upravljanje prirodnim staništima

Klimatski utjecaji
Nespecifični utjecaji
Sektori
Bioraznolikost, Međusektorska kategorija, Poljoprivreda, Pomorstvo i ribarstvo, Šumarstvo
Kategorija prema IPCC-u
Institucionalna: Vladine politike i programi, Strukturna i fizička kategorija: Mogućnosti prilagodbe na temelju ekosustava

Opis

U pogledu stvaranja i održavanja staništa, na globalnoj je razini u posljednjih 50 godina prisutan opadajući trend, ovisno o stupnju prikladnosti staništa i netaknutosti bioraznolikosti (IPBES, 2019). Fragmentacija i gubitak staništa, pogoršani okolišnim čimbenicima, poput onečišćenja, širenja invazivnih vrsta i prekomjerne žetve, umanjuju sposobnost mnogih vrsta i ekosustava nositi se s novim ili dodatnim stresom povezanim s klimom (IUCN, 2016). Klimatske promjene utječu na pojedine vrste i interakcije između organizama i njihovih staništa. Time se mijenja struktura i funkcija ekosustava, kao i sposobnost prirodnih sustava da pružaju dobra i usluge društvu (IPBES, 2019).

Otporni ekosustavi i usluge ekosustava ovise o složenim, dinamičnim odnosima između vrsta i staništa. Na ove odnose utječu čimbenici poput utjecaja klimatskih promjena i društveno-ekonomskih pritisaka te s njima povezane neizvjesnosti, koje se moraju uzeti u obzir prilikom rješavanja upravljanja bioraznolikošću i staništima. Iz tih razloga, dinamičan, adaptivan pristup upravljanju najbolji je za očuvanje bioraznolikosti i održavanje pružanja usluga ekosustava.

Adaptivno upravljanje strukturiran je iterativni proces optimalnog donošenja upravljačkih odluka u uvjetima neizvjesnosti, temeljen na praćenju sustava. Gradi se u koracima radi procjene napretka u postizanju određenih ciljeva očuvanja i zadataka kroz mjere praćenja, kako bi se utvrdilo postižu li se upravljačkim mjerama ciljevi staništa. Temelji se na procesu učenja s ciljem poboljšanja ishoda upravljanja kontinuiranim prilagođavanjem pristupa, radnji i mjera na temelju naučenih lekcija (EK, 2013).

U kontekstu klimatskih promjena, adaptivno upravljanje ima četiri glavna koraka: (1) analiza potencijalnih klimatskih utjecaja i s njima povezane nesigurnosti; (2) osmišljavanje i provedba mjera za suočavanje s tim utjecajima; (3) praćenje klimatski osjetljivih vrsta, staništa, usluga i procesa ekosustava radi procjene učinkovitosti upravljanja; i (4) redizajniranje i provedba poboljšanih (ili novih) upravljačkih akcija (Climate-ADAPT, 2019).

Učinkovitost adaptivnog upravljanja prirodnim sustavima u uvjetima klimatskih promjena ovisi o nekoliko čimbenika:

  • Fleksibilnost. Adaptivno upravljanje zahtijeva razumijevanje toga da su prirodni procesi dinamični i da se od vrsta očekuje da pojedinačno reagiraju na učinke klimatskih promjena, pa stoga upravljanje staništima mora biti fleksibilno, prilagodljivo i specifično. Fleksibilnost uključuje reagiranje na promjenu prioriteta očuvanja (zbog klimatskih promjena) i učenje iz iskustava na lokalnoj, regionalnoj, nacionalnoj i međunarodnoj razini kroz prilagođavanje ciljeva očuvanja iz različitih konvencija, mehanizama očuvanja i planova očuvanja.
  • Mainstreaming. Načela adaptivnog upravljanja trebaju biti integrirana u druge planove upravljanja i strategije korištenja zemljišta kako bi se podržao prirodni razvoj ekosustava otpornih na klimu i promicale usluge koje mogu pružiti i u perspektivi prilagodbe klimatskim promjenama.
  • Uključivanje dionika. Uključivanje dionika radi ilustriranja i rasprave o posljedicama različitih mogućnosti upravljanja vrstama i ekosustavima povećava prihvaćanje akcija adaptivnog upravljanja.
  • Praćenje. Ciljano praćenje utjecaja klimatskih promjena na bioraznolikost i usluge ekosustava, kao i integracija rezultata u procese upravljanja, ključno je za kontinuirano poboljšanje odluka u sklopu adaptivnog upravljanja.

Mjere za podršku transformacijskoj promjeni u adaptivnom upravljanju na lokalnoj razini uključuju omogućavanje lokalno prilagođenih odabira, promicanje pristupa javnosti relevantnim informacijama, podizanje svijesti o načelima adaptivnog upravljanja te pilotiranje i testiranje dobro osmišljenih inovacija politike (IPBES, 2019).

Troškovi i koristi

Troškovi adaptivnog upravljanja prirodnim staništima u okolnostima klimatskih promjena variraju ovisno o fazi procesa i mjerama koje se provode. Mogu uključivati: (1) troškove za provođenje studija o klimatskim scenarijima, utjecajima klimatskih promjena i ranjivosti bioraznolikosti, (2) troškove za definiranje rješenja i planiranje prilagodbe, (3) troškove provedbe i (4) troškove praćenja učinaka provedenih mjera.

U smislu koristi, adaptivno upravljanje prirodnim staništima podržava bioraznolikost i usluge ekosustava (npr. zelena i plava infrastruktura mogu podržati poboljšanje povezanosti ekosustava i smanjiti ranjivost na toplinske valove u urbanim područjima). Povećava otpornost vrsta i poboljšava adaptivne sposobnosti prirodnih sustava, što zauzvrat smanjuje klimatske rizike po ljudsko društvo. Primjerice, obalna močvarna područja i morske cvjetnice u obalnome moru mogu značajno smanjiti rizik od obalnih poplava i erozije. Nadalje, otporni ekosustavi omogućavaju pružanja usluga (npr. ribarstvo) koje stvaraju novčane koristi za zajednice, kao i kulturne usluge; obje vrste usluga mogu dovesti do ekonomske koristi od turizma.

Vrijeme provedbe i vijek trajanja

Vrijeme provedbe: Definicija i razvoj plana adaptivnog upravljanja mogu se obaviti u kratkom vremenu, ovisno o razini konzultacija s dionicima (npr. 1-3 godine), dok vremenski okvir za provedbu uvelike ovisi o odabranim mjerama.

Vijek trajanja: Budući da se radi o iterativnom procesu, adaptivno upravljanje zahtijeva stalno planiranje, provedbu, praćenje i revidiranje. Životni vijek ili trajanje posebnih mjera prilagodbe ovisi o njihovoj tipologiji i zahtjevima održavanja.

Izvor dodatnih informacija

Ovdje je potrebno navesti cjelokupnu literaturu/poveznicu na izvore dodatnih informacija o određenoj mogućnosti prilagodbe: mrežne stranice, online dokumente, objavljene radove, projekte, studije, itd. Cilj nije navesti opsežni popis literature, već u najvećoj mogućoj mjeri dati pregled ključnih izvora.

Climate-ADAPT, 2019, Adaptive management of natural habitats, https://climate-adapt.eea.europa.eu/metadata/adaptation-options/adaptive-management-of-natural-habitats/#

EC, 2013, EU Guidelines on climate change and Natura 2000, https://ec.europa.eu/environment/nature/climatechange/pdf/Guidance%20document.pdf

IPBES, 2019, The global assessment report on Biodiversity and Ecosystem Services: Summary for Policymakers, https://ipbes.net/sites/default/files/2020-02/ipbes_global_assessment_report_summary_for_policymakers_en.pdf

IUCN, 2016, Adapting to Climate Change: Guidance for protected area managers and planners,  https://portals.iucn.org/library/sites/library/files/documents/PAG-024.pdf

LIFE ADAPTAMED Protection of key ecosystem services by adaptive management of Climate Change endangered Mediterranean socioecosystems, https://www.lifeadaptamed.eu/?lang=en