Provedba plana

Korak 5. Provedba, praćenje i procjena plana

Nakon izrade plana, započinje glavni dio rada na prilagodbi. Provedba uvijek predstavlja izazov i mogu se očekivati različita ograničenja i prepreke. Važno je dobro se pripremiti kako bi se izbjegla sudbina strategija i planova koji često ostaju tek mrtvo slovo na papiru. Odobrenje ili usvajanje plana prilagodbe prvi je ključan korak na putu prema provedbi. Bez obzira na njegovu važnost, taj korak sam po sebi nije dovoljan i glavna skupina zadužena za izradu plana treba postaviti i temelje za njegovu provedbu i izraditi konkretan program praćenja, izvještavanja i vrednovanja (MRE).

• Definiranje temeljnih elemenata za provedbu plana

Prilagođavanje klimatskim promjenama je međusektorski, višerazinski i višedimenzionalni proces koji se odnosi na sve sfere društva i zahtijeva akciju na više razina. Kao takva, provedba plana prilagodbe zahtijeva odgovarajuće institucionalne postavke i okvire governancea kako bi se osigurala učinkovita, koherentna i kontinuirana provedba. Koordinacija i suradnja horizontalne i vertikalne razine governancea potrebne su kako bi se prilagodbu moglo integrirati u sva relevantna područja politika, na svim razinama. Upravo je posvećeni tim lokalnih i podnacionalnih lidera koje podržavaju znanstvenici i predstavnici lokalnog poslovnog sektora i civilnog društva presudan za uspješnu provedbu. Okupljanje takvog tima (bilo da se radi o upravljačkom tijelu, odboru ili drugom srodnom tijelu) jedan je od prvih zadataka nakon usvajanja plana. Provedbeni tim može biti isti tim koji je zadužen za koordinaciju izrade plana (vidi korak 1) ili neki drugi tim. Takav se tim potiče na interakciju sa širokim krugom subjekata koji su izravno uključeni u transformaciju željenih mjera prilagodbe u konkretnu akciju. Jasne ovlasti zasnovane na politikama osnažuju tim koji koordinira fazom provedbe, definira ciljeve provedbe, usmjerava proces donošenja odluka i pravila za njegovo funkcioniranje.

• Uključivanje plana u druge postojeće ili buduće instrumente

Prilagodba se ne može provoditi odvojeno od postojećih politika i okvira planiranja, budući da se odnosi kako na međusektorska (npr. strategije i planove održivog razvoja, urbanističke planove, integralne planove upravljanja obalnim područjem, morske prostorne planove, itd.), tako i na sektorska pitanja (npr. građevinske propise, planove upravljanja vodama, planove zaštite zdravlja, planove upravljanja prometom itd.). Pojedine se mjere mogu provesti kao izravna posljedica plana prilagodbe, pomoću  posebnih, namjenskih sredstava. Integriranje (uključivanje) nekih drugih mjera prilagodbe u postojeće instrumente politika može povećati vidljivost cjelokupnog procesa prilagodbe, razviti sinergije i ublažiti konflikte među politikama, osigurati učinkovitije korištenje resursa i maksimizirati sukoristi. Osim planova, dostupan je široki portfelj instrumenata za uključivanje prilagodbe na klimatske promjene u planove i programe, uključujući pravne (npr. zakone, propise, neobvezujuće mjere kao što su standardi), ekonomske (npr. financiranje, poreze, naknade, bespovratna sredstva, zajmove), partnerske (npr. ugovore o javno-privatnom partnerstvu, dobrovoljne sporazume) i druge strateške instrumente (npr. strategije, programe). Kako bi se premostio jaz između planiranja i provedbe potrebno je prepoznati postojeće instrumente u koje se prilagodba može najbolje uklopiti, kao i način na koji će se po potrebi ti instrumenti morati prilagoditi. Ova faza procesa također je korisna u procjeni vezanoj za realizaciju uspostave novih instrumenata za poticanje provedbe mjera prilagodbe. Analiza postojećih i novih instrumenata započinje na samom početku procesa (korak 1); ova faza ima za cilj pružanje jasnih, operativnih pokazatelja o tome kako će se ti instrumenti koristiti u provedbi planiranih mjera prilagodbe. 

• Praćenje provedbe plana i procesa prilagodbe

Praćenje i procjena suštinske su sastavnice svakog procesa planiranja. To je posebno važno za prilagodbu, s obzirom na njezinu dugoročnu perspektivu i veliku nesigurnost koja odlikuje evoluciju klimatskog sustava i povezane učinke. Ovi su koraci ključni za procjenu napretka planiranih akcija, kao i provjeru stvarnih rezultata u odnosu na postavljene ciljeve kako bi se osiguralo da proces prilagodbe tijekom vremena bude učinkovit i održiv. Važni elementi plana praćenja i procjene uključuju: ciljeve, metodološki pristup, odabir prikladnih pokazatelja i jasnu naznaku o tome kako koristiti rezultate procjene za poboljšanje budućih aktivnosti. U obzir se mogu uzeti tri glavne kategorije pokazatelja:

• Pokazatelji procesa, koji za cilj imaju procijeniti kako se plan razvija, jesu li poduzeti svi potrebni koraci i uključeni svi potrebni dionici.
• Pokazatelji uspješnosti, kroz koje se procjenjuje primjenjuju li se mjere prilagodbe i na koji način, u skladu s ciljevima plana i programa njegove provedbe.
• Pokazatelji učinka, kroz koje se procjenjuju učinci provedenih mjera prilagodbe, u smislu smanjene ranjivosti i povećane otpornosti na klimatske promjene, kao i postignute sukoristi.

Da bi pokazatelji bili stvarno korisni, moraju se nadopuniti povezanim ciljevima.

• Revizija plana

Kvalitetan program praćenja i vrednovanja daje rezultate koji će ponuditi odgovore na brojna pitanja: Bavimo li se pravim stvarima? Radimo li sve kako treba? Kako napreduje provedba? Je li postavljeni okvir praćenja učinkovit? U konačnici, rezultati praćenja i vrednovanja mogu se koristiti za reviziju i izmjenu plana prilagodbe, koji bi se zapravo trebao smatrati živim dokumentom koji se neprekidno razvija.

Ishodi koraka 5:

• Odobrenje ili podrška planu prilagodbe
• Postavljanje okvira governancea za provedbu plana
• Instrumenti politike za integraciju prilagodbe klimatskim promjenama
• Sustav za praćenje, izvještavanje i vrednovanje (MRE) prilagodbe, uključujući pokazatelje prilagodbe.

Primjer praćenja i vrednovanja:Pri izradi Obalnog plana Šibensko-kninske županije 2015. godine, jedna od mjera za uvođenje  sustava upravljanja bilo je osnivanje Županijskog odbora za IUOP. Članovi odbora čelnici su različitih županijskih institucija i drugi relevantni dionici, a zadaća odbora jest pružiti podršku u provedbi te nadgledati i vrednovati napredak u provedbi Obalnog plana. Županijski odbor sastaje se najmanje jednom godišnje kako bi razgovarao o napretku provedbe, stanju okoliša obalnog područja, novim izazovima i mogućnostima, kao i o procjeni uspješnosti provedbe predloženih mjera.