Prilagodba putem integriranog upravljanja požarima

Klimatski utjecaji
Ekstremne temperature i toplinski valovi, Požari, Suše
Sektori
Bioraznolikost, Građevinski objekti, Poljoprivreda, Promet, Prostorno planiranje, Smanjenje rizika od katastrofa, Šumarstvo, Turizam, Upravljanje obalnim područjem, Upravljanje vodama, Urbanizam, Zdravlje
Kategorija prema IPCC-u
Institucionalna: Vladine politike i programi, Strukturna i fizička kategorija: Mogućnosti prilagodbe na temelju ekosustava
Nikola Tramontana, Vatrogasna zajednica Primorsko-goranske županije

Opis

Projekcije klimatskih promjena (EEA-Indicator Assessment on Forest Fire, 2019) (EEA-Procjena pokazatelja šumskih požara, 2019) ukazuju na značajno zatopljenje i povećanje broja slučajeva toplinskih valova i sušnih razdoblja u većem dijelu mediteranskog područja, ali i općenito u južnoj Europi. Ove promijene produljit će trajanje i pogoršati ozbiljnost sezone požara, dodatno povećati područja ugroze i vjerojatnost izbijanja velikih požara, kao i mogućnost širenja posljedične erozije i dezertifikacije. Proces litoralizacije koji je već od druge polovine XX. stoljeća označio napuštanje sela, poljoprivrede i stočarstva te koncentraciju stanovništva i aktivnosti u uskom obalnom pojasu diljem Mediterana, posebno je naglašen u Hrvatskoj. Napušteno zaobalje preuzimaju šume (dobrim dijelom visoko zapaljive šume borova), makija i garig. 

Zemlje južne Europe imaju najveću koncentraciju godišnjih opožarenih područja u kojima se javlja veći rizik od produljene sezone požara i u kojima požar predstavlja ozbiljniju prijetnju. Požari velikih razmjera koji ostavljaju ogromne štete predstavljaju izazov za kapacitete brojnih programa zaštite od požara diljem Europe. Požari u prvom redu utječu na šumarstvo, bioraznolikost i sektore usluga ekosustava, ali mogu utjecati i na javno zdravstvo, poljoprivredu, proizvodnju energije i turizam, uzrokujući štetu na imovini i gubitke života.

Interakciju klimatskih promjena s biljnim pokrovom i vrstama požara treba razumjeti i na odgovarajući način razmotriti kroz sustav upravljanja požarima. Potrebno je poznavati utjecaje regionalnih klimatskih promjena na svojstva ekosustava i požare kako bi se mogli prilagoditi planovi i politike upravljanja požarima, uzimajući u obzir promjene u vrsti goriva i vegetaciji, uvjetima gorenja ili dodatnom riziku od požara uslijed klimatskih promjena. 

Upravljanje požarima odnosi se na mogućnost upravljanja tlom koja je obuhvaćena Posebnim izvješćem IPCC-a o klimatskim promjenama i tlu i usmjerena na zaštitu života, imovine i resursa, i to putem prevencije, otkrivanja, nadzora, ograničavanja i suzbijanja požara u području šuma i druge vegetacije. Uključuje i kontrolirano gorenje koje se može primijeniti radi uklanjanja gorivog raslinja i izbjegavanja rizika od velikih, nekontroliranih i razarajućih požara u šumskim područjima. O ovoj praksi vode se žestoke rasprave, a provodi se u nekoliko zemalja južne Europe, među kojima je i Italija koja je s ovom praksom među prvima započela osamdesetih godina 20. stoljeća. U Hrvatskoj oblik kontroliranog gorenja provodi se u sjevernim obalnim županijama uz pružni pojas, dok je na jugu prvo kontrolirano gorenje provedeno u veljači 2021. s ciljem restauracije travnjaka (Dinara back to life, 2021). Iako je zakonom o održivom gospodarenju otpadom kao i pravilnikom o agrotehničkim mjerama zabranjeno spaljivanje biljnog otpada u poljoprivredi i šumarstvu, u Hrvatskoj se ipak još uvijek provodi tradicionalno paljenje u poljoprivredi. Ovakve prakse često su uzrok požara u obalnim regijama Hrvatske. 

Holistička rješenja upravljanja rizikom od požara u područjima sklonim požarima potiče Europska komisija (2018.) predlažući višenamjensku strategiju koja će na odgovarajući način razmotriti suprotstavljene zahtjeve namjena šuma i njihove potencijalne rizike. Potreban je holistički i integrirani pristup jer šumski požari utječu na širok raspon sektora i sustava, kao što su šumarstvo, poljoprivreda, stočarstvo, turizam i javno zdravstvo. Posebno je negativan utjecaj na klimatske promjene, jer se funkcija šume u apsorpciji ugljika prekida i umjesto toga dobivamo nove emisije ugljika tijekom požara. Integrirana rješenja za upravljanje požarima trebala bi uzeti u obzir različite sektorske politike, kako bi se održala ili povećala sigurnost građana i osigurala ravnoteža između gospodarskog rasta, usluga ekosustava i ciljeva bioraznolikosti. Ljudski, fizički i ekološki elementi dio su integriranog pristupa upravljanja požarom koji uključuje kombinaciju društvenih, ekonomskih, kulturnih i ekoloških procjena. Također, potreban je pristup koji će obuhvatiti više rizika radi rješavanja problematike interakcija/amplifikacija s uzročnicima klimatskih i neklimatskih pojava.

Integrirani pristup povezuje četiri koraka upravljanja kriznim situacijama: ublažavanje, pripravnost, odgovor i oporavak. No, što se tiče spremnosti na katastrofe, u Hrvatskoj se u preventivu ulaže samo 2% sredstava, dok se 98% troši na operativne kapacitete za reagiranje u katastrofama (Vlada RH, 2019). Ističe se važnost preusmjeravanja fokusa sa suzbijanja požara na prevenciju požara i oporavak terena, čime se sugerira integracija upravljanja prije i poslije požara kako bi se smanjio rizik od požara i njegovi utjecaji. Kroz različite projekte koji se financiraju iz sredstava EU-a, posebno na mediteranskom području, osigurana su određena znanja o ovoj temi (PREFER, FORESTERRA, FUME, FIRE PARADOX, PROTECT, HOLISTIC, READINESS). U Hrvatskoj je u tijeku priprema Nacionalne strategije za smanjenje rizika od katastrofa. Ova strategija i lokalni planovi pružaju mogućnost međusektorskog djelovanja gdje bi od posebne važnosti bilo stvaranje podloga za lakše uključenje protupožarne prevencije u prostorne planove, u planove zaštite krajobraza kao i u sektorske planove. Neki od primjera su revitalizacija starih maslinarskih putova ili npr. kombinacija novih biciklističkih staza s protupožarnim prosjecima i slično. 

Stoga, potrebne su prakse održivog upravljanja šumama, posebno u područjima sklonima požarima, a one uključuju: (i) aktivnosti koje potiču izdržljivost i otpornost šuma na požare, (ii) uspostavljanje i održavanje protupožarnih prosjeka, šumskih staza i mjesta za opskrbu vodom, (iii) odgovarajući izbor drvenastih vrsta koje ne pokazuju toliku ranjivost na požare i klimatske promjene općenito, (iv) fiksna postrojenja za nadzor šumskih požara i (v) komunikacijsku opremu za ranu detekciju požara. Primjerice, na dodirnim površinama između šuma i urbanih područja istražuju se inovativna rješenja za održivo upravljanje požarima u okviru projekta GUARDIAN koji predlaže uporabu reciklirane vode iz jednog od urbanih postrojenja za pročišćavanje otpadnih voda s ciljem ublažavanja i zaštite od požara. Osiguravanje vode za gašenje požara u naseljenim mjestima koja nemaju izgrađen vodoopskrbni sustav u Hrvatskoj predstavlja poseban izazov vatrogascima. Postojanje i održavanje akumulacija, retencija i lokvi u tom bi smislu moglo pomoći. 

Tehnologija za nadzor i otkrivanje požara značajno je napredovala i sada su dostupni različiti alati koji upozoravaju na požar u „realnom vremenu“, kako na velikim područjima na temelju satelitskih snimaka i informacijskih sustava za požare (npr. EFFIS, sastavni dio službe Copernicus za upravljanje hitnim situacijama), tako i na lokalnoj razini, npr. pomoću kamera ili dronova. Potonji mogu pružiti informacije o strukturi šuma, njihovu sastavu, volumenu ili rastu i biomasi te dati precizne informacije o mjestu požara, opsegu i razvoju kako bi se najučinkovitije pripremilo za suzbijanje požara i identificiralo područja koja je potrebno evakuirati.

Aktivnosti jačanja svijesti u svrhu promicanja odgovornog ponašanja u prevenciji požara i pravilnog reagiranja u slučaju hitnih situacija mogu olakšati uspješno upravljanje požarima. U tu svrhu, u sklopu mjere trebalo bi usvojiti inkluzivni pristup koji lokalnu zajednicu uključuje u proces osmišljavanja i planiranja mjera prevencije (prilagodba u zajednici). Biti će potrebno staviti naglasak na prijenos tehnologije, edukaciju, osposobljavanje, znanstvenu suradnju i unapređenje sposobnosti radi jačanja organizacija i mogućnosti odgovora u području upravljanja požarima.

Troškovi i koristi

Integrirano upravljanje požarima pomaže, posebno kroz aktivnosti održivog upravljanja, u očuvanju šumskih ekosustava i srodnih usluga ekosustava. Aktivnosti prevencije požara pomažu u spašavanju ljudskih života, domova, infrastrukture i dobara. Također mogu smanjiti onečišćenje maglicom, koje ima značajne zdravstvene i ekonomske učinke. Isto tako, trebalo bi razmotriti sinergiju s tehnikama ublažavanja jer smanjenje nekontroliranih šumskih požara smanjuje i s požarima povezane emisije stakleničkih plinova. Osim toga, zaštita zdravih šuma od požara, kao i sadnja mladog brzorastućeg drveća predstavljaju važne strategije ublažavanja koje imaju za cilj zadržavanje razine skladištenja ugljika i pospješivanje sekvestracije. 

Prevencija šumskih požara integrirana u upravljanje tlom može pomoći u smanjenju značajnih ekonomskih posljedica predviđenog povećanja rizika od požara na području Mediterana. Troškovi ponovne sadnje i obnove oštećenih šuma daleko su veći od ulaganja koja zahtijevaju inicijative za prevenciju požara. U tom smislu, iako programi prevencije raspolažu s manjim proračunom u usporedbi s proračunom za suzbijanje požara, FAO prevenciju šumskih požara smatra „najisplativijim i najučinkovitijim programom ublažavanja koji nadležno tijelo ili zajednica mogu provesti“. 

Troškovi se odnose na ulaganje u nove pristupe i tehnologije, kao i obuku osoblja uključenog u vatrogasne aktivnosti.

U Italiji su, nakon vrlo teškog ljeta 2017. godine, resursi Nacionalnog vatrogasnog zbora povećani su kroz 10-godišnji plan ulaganja s ciljem poboljšanja odgovora države na požare. Nadalje, osnovano je nekoliko međuorganizacijskih radnih skupina s ciljem poboljšanja suradnje između različitih dionika uključenih u aktivnosti gašenja šumskih požara. Italija sudjeluje u projektu PREVAIL u okviru Mehanizma civilne zaštite Europske unije kako bi pokazala da provedba aktivnosti prevencije aktivnosti suzbijanja velikih požara čini učinkovitijima i povoljnijima (JRC, 2018.).

U Hrvatskoj, Zakon o zaštiti od požara i Zakon o vatrogastvu s pripadajućim podzakonskim aktima definiraju mjere prevencije u pogledu zaštite od požara i operativnog funkcioniranja protupožarnog sustava. Osim toga, Vlada svake godine organizira dodatne aktivnosti zaštite od požara sukladno „Programu aktivnosti u provedbi posebnih mjera zaštite od požara od interesa za Republiku Hrvatsku“. U 2018. godini bilo je potrebno osigurati dodatna sredstva za provedbu Programa aktivnosti, što je dovelo do kvalitetnijeg nadzora teritorija putem stacionarnih kamera visoke razlučivosti, letova radi provedbe protupožarnih izviđanja i izvida koje obavljaju promatrači, dronovi ili bespilotni zrakoplovni sustavi (JRC, 2018.). 

U okviru Obalnog plana za Šibensko-Kninsku županiju kroz integralni pristup prepoznata je važnost uključivanja preventivnih mjera zaštite od požara u prostorno planiranje kao i u planove i dokumente koji se bave krajobrazom. Uz niz preventivnih mjera preporučuje se i izgradnja retencija te poticaji za stočarstvo i ekološku poljoprivredu u zaobalju te na otocima, kao i načini uključenja raznih sektora (posebice turističkog) u financiranje preventivnih aktivnosti zaštite od požara (PAP/RAC, 2015).

Vrijeme provedbe i vijek trajanja

Vrijeme provedbe mjera integriranog upravljanja uvelike ovisi o percepciji rizika i razumijevanju vlada, suradnji između tijela različitih uključenih sektora, kao i o razini obrazovanja, osviještenosti, sudjelovanja i suradnje između različitih uključenih dionika. Izrada plana može trajati relativno kratko (1-2 godine), dok se njegova provedba općenito oslanja na ulaganje kontinuiranih napora.

Aktivnosti upravljanja požarima trebale bi postati dijelom lokalnih ili državnih planova o načinu uporabe zemljišta i stoga bi općenito trebale imati dug životni vijek (i vrijediti desetljećima).

Izvor dodatnih informacija

Climate Adapt

EEA forest fire indicator assessment

European Commission, forest fire research and innovation

European Commission (2018). Forest fires. Sparking fire smart policies in the EU

IPCC (2019). IPCC special report on climate change and land

FAO (2006). Fire management: voluntary guidelines. Principles and strategic actions. Fire Management Working Paper 17. Rome

JRC (2018). Forest fire in Europe, Middle East and North Africa 

Vlada RH (2019). Procjena rizika od katastrofa za Republiku Hrvatsku

Zahvale na doprinosu pri pripremi teksta Milovanu Keviću iz Službe civilne zaštite Šibenik i Nikoli Tramontani iz Vatrogasne zajednice Primorsko-goranske županije.