Znanstveno utemeljeno sustavno informiranje građana o uzrocima i posljedicama klimatskih promjena
Opis
Kako su klimatske promjene izuzetno široka tema kojoj je jedna od osnovnih karakteristika neizvjesnost, opismenjavanje građana nije jednokratna akcija, već ono uključuje i praćenje novih spoznaja o promjenama klime, o njihovim uzrocima i posljedicama.
Međuvladin panel za klimatske promjene (IPCC) vodeća je međunarodna organizacija koja se bavi klimatskim promjenama. Osnovana je 1988. godine od strane Svjetske meteorološke organizacije (WMO) i Programa UN-a za okoliš (UNEP), s ciljem da osiguraju svijetu jasne znanstvene informacije o stanju klime, te o utjecajima klimatskih promjena na prirodu, društvo i ekonomiju. IPCC ne provodi istraživanja niti monitoring; njegov glavni zadatak je da osigura suradnju što većeg broja znanstvenika koji se ovim temama bave, te da konsolidirano znanje redovito objavljuje javnosti. Tako je IPCC do sada objavio 5 zbirnih izvješća, na pripremi kojih su sudjelovale tisuće znanstvenika iz različitih disciplina. Zbirna izvješća imaju i sažetke za donositelje odluka, te opsežnu ikonografiju. Kroz gotovo 40 godina djelovanja IPCC-a ostvareni su vidljivi rezultati i postignuta gotovo pa jedinstvena razina suradnje znanstvene zajednice, i to na izuzetno složenoj i neizvjesnoj temi.
No, postavlja se pitanje – koliko je donositelja odluka na svijetu, ili u RH ili Italiji pročitalo IPCC-jeve sažetke za donositelje odluka? Da li je uopće za očekivati da građani čitaju te sažetke? Gdje su izvješća za građane? Na koliko su jezika uopće prevedeni sažetci? Sustavnog prijevoda u RH, niti u Italiji, kao ni u većini drugih zemalja – nema. Danas, kada su glasovi klimato-skeptika gotovo potpuno nestali pred jasnim signalima najvrućih godina koje se posljednjih 20 godina izmjenjuju pred očima danas već 7,6 milijardi zemljana, možemo ustanoviti da rezultate rada IPCC-a treba kanalizirati kroz nacionalne i lokalne znanstvene zajednice koje trebaju dobiti jasan mandat da ove nalaze uključe u svoje discipline.
Od 2019. godine 5 vodećih svjetskih organizacija koje se bave istraživanjem klimatskih promjena objavljuju godišnje zajedničko izvješće – Ujedinjeni u Znanosti (United in Science Reports). Objavljena su izvješća 2019 i 2020. Izvješće koordinira WMO, a surađuju Globalni Projekt Ugljik (Global Carbon Project), IPCC, Međuvladina oceanografska komisija (IOC-UNESCO), UNEP, te meteorološka služba UK (UK Met Office). Izvješća se predstavljaju i u obliku kratkog videa, komunikacijskog alata s potencijalno najširim dosegom.
Već duže od 25 godina WMO objavljuje godišnja izvješća o Stanju globalne klime. Ova se izvješća objavljuju na temelju nacionalnih podataka državnih hidro-meteoroloških službi, kao i međunarodnih organizacija. Od 2016. WMO ove izvještaje objavljuje zajedno s UN-om, te oni obuhvaćaju i društveno-ekonomske utjecaje. Izvješća su dostupna na stranicama WMO-a i to na 6 službenih jezika UN-a. Na stranicama WMO dostupna su izvješća 2019, 2018, 2017, te 2016. Kao i Ujedinjeni u znanosti i ova izvješća se posljednjih godina predstavljaju u obliku kratkih videa.
Kao prvi korak u informiranju a i u opismenjavanju o klimatskim promjenama predlažemo pogledati ova 2-3 minutna videa.
WMO: New climate predictions assess global temperatures in coming five years
WMO: State of the Climate 2019
WMO: The Global Climate 2015-2019
Sjana globalna inicijativa pokrenuta je 10.10.2020. pod vodstvom neprofitne organizacije TED pod nazivom Odbrojavanje (Countdown). Cilj ove inicijative jest da pomogne i ubrza primjenu rješenja za klimatsku krizu. Pokretanje ove inicijative obilježeno je on-line konferencijom tijekom koje je više od 50 govornika tijekom 5 sati ponudilo svoje uvide i iskustva. Ova platforma predstavlja izuzetno vrijedan doprinos cilju podizanja svijesti, informiranja i edukacije jer se na njoj osim prezentacija s on-line konferencije, nalaze brojni drugi informativni materijali, počevši od alata za početnike, prijedloga za uključenje u organiziranu borbu protiv klimatskih promjena a u okviru TED obitelji, te najave brojnih drugih lokalnih i budućih globalnih događaja.
Za informiranje raznih grupa dionika zanimljiva može biti i nova UN-ova platforma događaja o klimi Climate Hub 360 lansirana ususret COP-u26.
U rujnu 2020. pokrenuta je inicijativa i iz poduzetničkog sektora; Facebook je otvorio stranicu Centar za informiranje o klimatologiji. S obzirom na gotovo 3 milijarde aktivnih korisnika Facebooka, ovo je svakako važna inicijativa, iako tek treba vidjeti koliko će objektivno ovo izvještavanje biti.U Hrvatskoj informacije se mogu naći i na stranicama Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja, te na posebnoj domeni posvećenoj prilagodbi klimi. U Italiji, na nacionalnoj razini društvo Società Italiana per le Scienze del Clima (SISC) nastoji potaknuti dijalog znanstvenika, donositelja odluka, poslovnog sektora i građana s ciljem poduzimanja aktivnosti u interesu društva i okoliša. Na regionalnoj razini možemo posebno istaknuti primjer regije Emilie Romagne koja je kreirala Regional Forum koji između ostalog ima za cilj da informira i educira građane o klimatskim promjenama.
Troškovi i koristi
Znanstveno utemeljeno informiranje građana svoju operativnu realizaciju može imati kroz TV, radio i internet emisije kao medije koji najšire dopiru do građana neke zemlje. Lokalne postaje TV i radija trebale bi posvećivati više pažnje lokalnim doprinosima i posljedicama klimatskih promjena.
Ključne događaje, poput godišnjih izvješća WMO-a, izvješća Zajedno u znanosti, izvješća IPCC-a, rezultate klimatskih samita i sl., trebalo bi popratiti kratkim par minutnim prilozima (poput videa o Stanju globalne klime) u okviru večernjih dnevnika u svim zemljama članicama Pariškog ugovora. Ovdje ulogu preuzimaju vlade i politika. Znanost nema moć širenja informacija koje bi bile korisne za sve. To do sada nije ni bio njen posao. Ova aktivnost imala bi najširi doseg, i moguće najjači trenutni učinak na podizanje svijesti.
Medijska promocija tema uzroka i posljedica klimatskih promjena te njeno sustavno prakticiranje u narednim godinama i desetljećima zahtjeva pripremu u novom novinarskom / medijskom kadru a potom sustavnom održavanju vijesti i posebnih emisija. Nismo u mogućnosti sagledati ukupne troškove takve višegodišnje inovacije. U svakom slučaju, čim više ovakvih proizvoda trebalo bi pripremati na globalnim razinama, uz osiguran prijevod na sve jezike.
Vrijeme provedbe i vijek trajanja
Priprema novinarskog i medijskog kadra za takve tematski inovativne emisije mogla bi trajati u svakoj državi gdje se uvodi oko godinu dana. Nakon toga emisije na TV i radiju toga tipa odvijale bi se sve dok je problem klimatskih promjena aktualan.
Izvor dodatnih informacija