Integriranje procesa prilagodbe klimatskim promjenama na regionalnoj i lokalnoj razini u regiji Emilija i Romanja

Klimatski utjecaji
Nespecifični utjecaji
Sektori
Međusektorsko
Vrijeme implementacije
2015. godine regija Emilija i Romanja odobrila je izradu regionalne strategije za ublažavanje i prilagodbu klimatskim promjenama. Izrada Strategije započela je 2016. godine, a završila je 2018. godine njezinim formalnim odobrenjem. Strategija će se kontinuirano pregledavati i ažurirati u skladu s novim spoznajama o projekcijama i utjecajima klimatskih promjena te utvrđivanjem mjera potrebnih za suočavanje s tim klimatskim izazovima.

Geografski kontekst i klimatski izazovi

Regija Emilija i Romanja nalazi se u sjevernoj Italiji, a proteže se od Apenina na jugu do rijeke Po na sjeveru i do Jadranskog mora na istoku. Prosječni porast godišnjih temperatura od oko 1,5°C zabilježen je u razdoblju između 1991.-2016. godine. Promatrane kumulativne oborine povećavale su se samo tijekom jeseni, dok su se u ostalim godišnjim dobima neznatno smanjivale, posebno u ljetnim mjesecima, tijekom kojih je zabilježen porast broja uzastopnih dana bez oborina (Strategija regije Emilija i Romanja, 2018.). Buduće klimatske projekcije objavljene su u Strategiji ublažavanja i prilagodbe za regiju Emilija i Romanja. Izradila ih je Hidrološka, meteorološka i klimatološka služba Agencije za zaštitu okoliša regije Emilija i Romanja (Arpae-SIMC) kroz statističku metodu prilagodbe (eng. downscaling) primijenjenu na različite globalne klimatske modele (ansamble i CMIP5) i različite scenarije emisija (uključujući RCP 4.5 i RCP 8.5). Projekcije su prilagođene srednjim i ekstremnim temperaturama i oborinama u regiji Emilija Romanja. Očekuje se porast maksimalne temperature u svim godišnjim dobima: 1,5°C zimi i 2-2,5°C u ostalim godišnjim dobima do 2050. godine za oba RCP scenarija, 4,5°C i do 8°C ljeti do 2100. godine za scenarije RCP4. 5 i RCP8.5. Slijedom toga, povećavat će se i učestalost i trajanje toplinskih valova i tropskih noći (noći tijekom kojih se minimalna temperatura ne spušta ispod 20°C). Prema scenariju RCP 4.5, količina oborina do 2050. godine vjerojatno će se smanjiti za oko -10% u proljeće i ljeto, dok se pozitivan trend očekuje u jesenskim mjesecima (20%). Slične projekcije kišnih oborina dostupne su za scenarij RCP8.5, s dosljednijim porastom oborina u jesenskim mjesecima do 2050. godine (između 25% i 30%). Također se očekuje porast ekstremnih događaja: u jesenskim mjesecima, predviđa se porast ekstremnih kiša za 20%, dok se ljeti očekuje porast maksimalnog broja uzastopnih dana bez padalina od 20%.

Jadranska obala regije Emilija i Romanja posebno je osjetljiva na porast razine mora. Projekcije razine mora vrlo su neizvjesne, ovise o nizu pretpostavki i procesa, uključujući i one na globalnoj razini. Perini i sur. (2017.) smatraju da će na obali regije Emilija i Romanja do 2100. godine doći do porasta razine mora za 0,34 metra prema scenariju RCP4.5 i za 0,45 metara prema scenariju RCP 8.5. Te su vrijednosti, izračunate na temelju podataka preuzetih iz globalnih zemljovida Petog izvješća o procjeni (AR5) IPCC-a o projekcijama razine mora za mrežne ćelije najbliže obali regije Emilija i Romanja, nešto niže od pretpostavljenih vrijednosti za sredozemni bazen i na globalnoj razini. Takve procjene ne uključuju slijeganje tla, koje može biti značajno na lokalnoj razini. Slijeganje se uglavnom uočava duž središnje obale regije zbog vađenja plina i eksploatacije podzemnih voda (Sytnik i sur., 2018.). Vrijednosti duž obale za razdoblje 2011. – 2016. iznose oko 5 mm/godišnje s vršnim vrijednostima od 15-17 mm/godišnje duž obale Ravene (Arpae). Antonioli i sur. (2017.) daju procjene relativnog porasta razine mora na jadranskoj obali, u kojima se miješaju lokalna vertikalna kretanja (kopnene tektonske i glacioizostatičke promjene) i globalne eustatske projekcije (Peto izvješće o procjeni (AR5) IPCC-a i Rahmstorf, 2007.) radi procjene opsega jadranskih obalnih poplavnih područja do 2100. godine. Za sjeverni Jadran, relativni porast razine mora projiciran za 2100. godinu kreće se od 58 do 101 cm (scenarij IPCC-a RCP 8.5, minimalna i maksimalna razina) pa sve do više od 1 metra prema najcrnjem scenariju (Rahmstorf, 2007.).

Očekuju se značajni utjecaji klimatskih promjena na vodeni ciklus u regiji Emilija i Romanja, posebno u pogledu poplava zbog povećane učestalosti i intenziteta ekstremnih oborina, kao i smanjene dostupnosti vode za poljoprivredne i druge namjene. Problem nestašice vode bit će posebno ozbiljan u području nizine rijeke Po. Veća nestašica vode također može utjecati na kvalitetu površinskih i podzemnih vodnih tijela. Sve veća neravnoteža između punjenja i povlačenja vode iz vodnih tijela mogla bi rezultirati smanjenjem razmjene i obnove vode. U obalnim područjima problem će se vjerojatno pogoršati prodorom slane vode kojemu pogoduje kombinirani učinak porasta razine mora i slijeganja tla. Zbog niske nadmorske visine i specifične geomorfologije, obale regije Emilija Romanja posebno su osjetljive na relativni porast razine mora. Osim prodora slane vode, očekuje se da će to utjecati na povećanje erozije i poplave obala zbog ekstremnih olujnih uspora. Nadalje, Strategija naglašava mogućnost smanjenja učinkovitosti postojećih mehanizama obalne obrane. Više temperature također će utjecati na kvalitetu morske vode, zbog povećanog rizika od anoksije i cvjetanja algi. Ukupno gledano, ovi klimatski rizici proizvest će izravne i neizravne utjecaje na različite društveno-ekonomske sektore, primjerice, na turizam i poljoprivredu. 

Ciljevi

Strategija ublažavanja i prilagodbe za regiju Emilija Romanja ima za cilj povećati otpornost i sposobnost prilagodbe područja ove regije i strateških gospodarskih sektora na najrelevantnije opasnosti od klimatskih promjena i s njima povezanih utjecaja. Regionalna strategija također poziva lokalne uprave da razviju vlastitu strategiju i/ili plan prilagodbe, u skladu s općim i pojedinačnim ciljevima regionalne strategije. Neke provincije i općine započele su postupak prilagodbe i prije nego što je odobrena regionalna strategija. Jačanje integracije između regionalnih i lokalnih procesa prilagodbe istovremeno je i cilj i izazov. Osim prilagodbe, regionalna strategija doprinosi smanjenju emisija stakleničkih plinova i potiče mjere ublažavanja klimatskih promjena. Ovi se opći ciljevi nadalje artikuliraju u sljedeće specifične ciljeve:

  • Mapiranje i poboljšanje na regionalnoj razini već postojećih akcija i planova koji doprinose prilagodbi klimatskim promjenama i snažnijem ublažavanju klimatskih promjena, posebno smanjenjem emisija stakleničkih plinova.
  • Utvrđivanje daljnjih akcija i mjera za različite sektore koji mogu doprinijeti ciljevima prilagodbe i ublažavanja, također prema već postojećim sektorskim planovima.
  • Definiranje sustava praćenja provedenih mjera.

Provedene mjere prilagodbe u konkretnom primjeru

Integralno upravljanje u ovoj prilagodbi

Rješenja

2018. godine Regionalno vijeće odobrilo je Strategiju ublažavanja i prilagodbe za Emiliju i Romanju (Rezolucija br. 187/2018), koja predstavlja zajednički okvir za ublažavanje i prilagodbu za regionalne gospodarske sektore i lokalne uprave. Strategija utvrđuje mjere i akcije usmjerene na suočavanje s trenutnom klimatskom varijabilnošću i budućim klimatskim promjenama u svim dragocjenim sektorima regije, uključujući: kopnene vode i vodne resurse, kvalitetu zraka, urbana područja, uporabu zemljišta, obalna područja, promet, šume, bioraznolikost i ekosustave, poljoprivredu, proizvodnu industriju, energetski sustav, turizam, zdravstvo, ribarstvo i akvakulturu te kulturnu baštinu.

Za svaki sektor Strategijom se utvrđuju kratkoročne (do 2020. godine) i srednjoročne (nakon 2020. godine) akcije prilagodbe i ublažavanja, kao i strateške smjernice. Predložene su radnje detaljno predstavljene i klasificirane prema vrsti mjere (npr. Strukturne i tehnološke, društvene, institucionalne mjere, itd.). Primjerice, srednjoročne akcije za upravljanje vodnim resursima sastoje se od smanjenja gubitaka vode, provedbe mjera za uštedu vode, razvoja rješenja za retenciju vode, promicanja poljoprivrednih sustava koji troše manje vode, itd. Obalne poplave i erozija predstavljaju neke od glavnih rizika za regiju Emilija i Romanja. Strategijom se predlaže provedba Plana integralnog upravljanja obalnim područjima, koji će se razraditi na temelju bogatog prethodnog iskustva, uključujući smjernice za integralno upravljanje obalnim područjem, odobrenih 2005. godine (Regionalna uredba br. 645, 20.01.2005.), planova Direktive o poplavama i rezultate brojnih projekata i mjera koji su prethodno provedeni duž obale ove regije. Specifične srednjoročne akcije usmjerene na povećanje otpornosti obale uključuju: regulaciju i ograničavanje urbanog razvoja uz obalu, unaprjeđenje sustava ranog upozoravanja na obalne oluje i srodne utjecaje te stabilizacija obale dohranjivanjem i rekonstrukcijom dina, zajedno sa sivim mjerama (potporni zidovi, pera i valobrani), prema potrebi. Za sektor proizvodnje, srednjoročne akcije predviđene regionalnom strategijom imaju za cilj osigurati sigurnost lokalnog područja i poduzeća u odnosu na opasnosti vezane za posljedice klimatskih promjena. Predložene akcije uključuju planiranje novih lokacija proizvodnje u područjima koja nisu ranjiva na klimatske utjecaje (poput poplava rijeka i obala), promicanje potrošnje energije iz obnovljivih izvora, smanjenje potrošnje vode i proizvodnje otpada, itd. Za većinu sektora ublažavanje se primarno rješava promicanjem energetske učinkovitosti i poticanjem promjena ponašanja (npr. zelena mobilnost, urbane zelene površine). U okviru ublažavanja, međusektorski projekt, financiran kroz sredstva ove regije, ima za cilj zasaditi 4,5 milijuna stabala u sljedećih pet godina kako bi regija Emilija i Romanja postala „zeleni kutak“ Italije. 

Regionalna strategija potiče lokalne uprave na akciju izradom vlastitih lokalnih planova za prilagodbu na klimatske promjene. 2011. godine, prije usvajanja Strategije, regija Emilija i Romanja pokrenula je inicijativu Klimatski planovi, podržavajući lokalne uprave u poduzimanju mjera za suočavanje s klimatskim promjenama, kako u smislu prilagodbe i ublažavanja, tako i općenito u ostvarivanju ciljeva održivog razvoja. Inicijativa Klimatski planovi uključuje posebnu mrežnu platformu (CLEXi) koja pomaže lokalnim upravama u praćenju i izvještavanju o provedenim akcijama i postignutim rezultatima. Dosad je vlastiti plan prilagodbe klimatskim promjenama razvilo osam pokrajina regije Emilija i Romanja, pojedini gradovi, kao i neke druge lokalne uprave. Neki primjeri navedeni su u nastavku.

Općina Reggio Emilia razvija svoju strategiju prilagodbe kroz projekt Urbanproof, sufinanciran iz programa EU-a LIFE. Očekuje se da će strategija biti odobrena 2020. godine i postaviti okvir za posebne mjere koje se odnose na glavne utjecaje klimatskih promjena predviđene za ovu općinu. Jedna od tih akcija usredotočena je na zelenu i plavu urbanu infrastrukturu, poput urbanog pošumljavanja, postavljanja fontana za hlađenje i povećanja udjela propusnog tla u urbanim područjima. Općina je ciljeve ozelenjavanja postavila već 2017. godine, kada je odobrila projekt „Reggio Breathes” (Reggio diše). Ovime je postavljen okvir za deset akcija poboljšanja kvalitete zraka i urbane mikroklime grada; dvije važne akcije projekta sastojale su se od sadnje 8000 stabala i poticanja korištenja električnog javnog prijevoza. 

Grad Bologna razvio je svoj lokalni plan prilagodbe kroz projekt BLUEAP sufinanciran iz programa EU-a LIFE. Plan je odobren u listopadu 2015. i ima za cilj poboljšati reaktivnu i anticipacijsku prilagodbu na glavne opasnosti koje prijete od klimatskih promjena i koje utječu na grad Bolognu: toplinske valove, sušu i poplave. Kroz proces planiranja identificiralo se moguće mjere prilagodbe, stvorene su otporne zajednice i građane se uključilo putem internetske aplikacije PlayBlueAp, zamišljene kao platforma za širenje znanstvenih spoznaja, putem koje građani mogu podijeliti svoje ekološke aktivnosti i preuzeti odgovornost za okoliš i klimatske promjene. „Sporazum između gradova o zelenim površinama” (izrađen u okviru projekta GAIA sufinanciranom iz programa LIFE) jedna je od ostalih inicijativa koje promovira općina Bologna, čime se doprinosi postizanju ciljeva Lokalnog plana prilagodbe klimatskim promjenama. Ova inicijativa promovirala je model javno-privatnog partnerstva za financiranje sadnje drveća u gradu, kako bi se smanjile emisije stakleničkih plinova i omogućilo privatnim tvrtkama da neutraliziraju vlastite emisije stakleničkih plinova. Trgovačka društva imaju mogućnost izračuna svojih emisija stakleničkih plinova putem posebne mrežne stranice, a mogu i odabrati plan za neutraliziranje svog ugljičnog otiska kroz sadnju i održavanje drveća na cijelom području grada.

Na lokalnoj razini, Općina Cervia, partner Sporazuma gradonačelnika, razvila je vlastiti plan prilagodbe. U tom se planu identificiraju strukturne, institucionalne i društvene akcije za prilagodbu klimatskim promjenama i utvrđuju ciljevi dekarbonizacije i smanjenja emisija CO2 za 40% do 2030. godine. Plan analizira društveno-ekonomske sektore ranjive na glavne opasnosti od klimatskih promjena: toplinske valove, ekstremne oborine, oluje, porast razine mora, sušu i zaslanjivanje tla. Predložene mjere prilagodbe imaju za cilj smanjiti rizike i ranjivost zajednice i infrastrukture, prilagoditi se promjenama koje se događaju na tom području, provesti akcije ublažavanja i povećati energetsku učinkovitost i obnovljivu energiju na tom području.

Također, općina Finale Emilia razvila je svoj Akcijski plan, nakon potpisivanja Sporazuma gradonačelnika. Planom se uspostavljaju akcije čiji je cilj potaknuti tranziciju općine prema održivosti i poboljšati njezinu sposobnost ublažavanja i prilagodbe na klimatske promjene. Sukladno Planu, glavni klimatski rizici uključuju sve učestalije vrućine, poplave, suše i ekstremne oborine. Za svaki od tih rizika Planom se utvrđuju strateške aktivnosti prilagodbe. Dosad su provedene mjere bile uglavnom usredotočene na povećanje zelenih površina u urbanim područjima, što istovremeno osigurava učinke ublažavanja i prilagodbe. Plan se također usredotočuje na važnost osviještenosti građana o održivosti, klimatskim promjenama i rizicima po zdravlje i život s kojima se zajednice suočavaju.

Voditelj inicijative i ključni partneri

Glavna uprava za teritorij i okoliš (Direzione Generale Cura del Territorio e Ambiente) regije Emilija i Romanja bila je zadužena za koordinaciju razvoja strategije ublažavanja i prilagodbe. Regionalna agencija za zaštitu okoliša (ARPAE) i ERVET – Regionalna agencija za urbani razvoj koja je uključena u promicanje održivosti i ekološke kvalifikacije regije – aktivno su pridonijeli izradi Strategije, pružajući potrebna stručna znanja o klimatskim promjenama. Prije svega, ARPA ER bavi se dokumentiranjem trenutnih klimatskih utjecaja, definiranjem budućih scenarija klimatskih promjena i procjenom povezanih utjecaja, kao i procjenom specifičnih aktivnosti prilagodbe na temelju kojih će se Strategija ažurirati u narednim godinama. Regionalni opservatorij scenarija klimatskih promjena (Osservatorio Regionale degli scenari di cambiamento climatico) osnovan je unutar ARPA-e i zadužen je za ovo specifično područje rada. 

Regija Emilija i Romanja također je pokrenula Organizacijski nadzor klimatskih promjena (Presidio Organizzativo Cambiamento Climatico) kojim upravlja Služba za procjenu učinka i promicanje održivog razvoja (Servizio Valutazione Impatto e Promozione Sviluppo Sostenibile). Ovo tijelo prati i ocjenjuje učinkovitost regionalnih politika i smjernica za prilagodbu i ublažavanje klimatskih promjena i ažurira Strategiju prema novim spoznajama o klimatskim promjenama na području regije. 

Štoviše, regija Emilija i Romanja osnovala je Regionalni forum o klimatskim promjenama kako bi ojačala vertikalnu i horizontalnu integraciju između različitih upravitelja i drugih dionika uključenih u proces prilagodbe. Forum se koristi za razmjenu znanja o klimatskim promjenama, koordinaciju politika prilagodbe i ublažavanja na lokalnoj razini, kao i predstavljanje rezultata postignutih u područjima ublažavanja i prilagodbe na utjecaje klimatskih promjena. Namijenjen je regionalnim dionicima, poput lokalnih uprava, poduzeća, sveučilišta i istraživačkih centara i organizacija civilnog društva. Cilj Foruma je i jačanje svijesti građana o važnosti ublažavanja i prilagodbe na klimatske promjene. Participativni proces temelji se na različitim aktivnostima: sastancima i radionicama, mrežnoj platformi za razmjenu znanja i poticanje rasprave o ključnim pitanjima, kao i obrazovnim i komunikacijskim inicijativama namijenjenima građanima i studentima.

Sudjelovanje dionika

Doprinos dionika bio je ključan za izradu Regionalne strategije, posebno za utvrđivanje glavnih ranjivosti na klimatske promjene za svaki promatrani sektor i za definiranje povezanih radnji koje je potrebno poduzeti. Dionici su uključeni od početka procesa. U prvoj fazi okupljeni su predstavnici znanstvene zajednice na tri seminara (srpanj 2016.) s ciljem stjecanja i razmjene znanja o temi klimatskih promjena. U drugoj fazi, koja je dovela do definiranja Strategije, regionalni dionici (lokalne uprave, poduzeća po sektorima i nevladine organizacije) uključeni su kako bi se s njima podijelile znanstvene spoznaje koje podupiru proces prilagodbe i definirali zajednički temelji za mjere koje je potrebno poduzeti.

Sudjelovanje dionika posebno se potiče i u fazi praćenja provedbe Strategije, posebno putem Regionalnog foruma, radi kvalitetnijeg informiranja i edukacije zajednice o pitanjima klimatskih promjena i poticanja dijaloga između različitih strana. 

Čimbenici uspjeha i ograničavajući čimbenici

Proces prilagodbe u regiji Emiliji i Romanji mogao se osloniti na snažnu političku podršku, što je na kraju dovelo do toga da Regionalno vijeće odobri Strategiju ublažavanja i prilagodbe. Od 2020. godine, dnevni red Vijeća, prepoznajući vrijednost ovog dokumenta, uključuje ambiciozne ciljeve i aktivnosti ublažavanja klimatskih promjena, poput ugljične neutralnosti do 2050. godine, put prema postizanju te neutralnosti i cilj od 100% obnovljivih izvora energije do 2035. godine. S tim ciljem, regija Emilija i Romanja radi na „Paktu o radu i klimatskim promjenama“ (Patto per il Lavoro e per il Clima), svojevrsnom sporazumu koji su potpisali različiti dionici (iz gospodarskog, socijalnog, okolišnog sektora) radi postizanja ugljične neutralnosti, borbe protiv nejednakosti i oporavka nakon ekonomskih i zdravstvenih kriza. Nakon postizanja ovog sporazuma, mogla bi postati moguća i nadogradnja i reorganizacija Organizacijskog nadzora klimatskih promjena.

Regionalne i lokalne inicijative pružile su priliku za jačanje znanstvenih spoznaja o klimatskim promjenama. Otporne tehnike regionalizacije klimatskih scenarija (temeljene na statističkim i dinamičkim pristupima) potvrđene su u raznim prethodnim projektima, a zatim i korištene kao podrška planiranju prilagodbe na regionalnoj i lokalnoj razini.

Zapravo, za snažniju integraciju regionalnih i lokalnih planova još uvijek je potrebno uložiti napore kako bi se u potpunosti realizirali. Iako su posljednjih godina provedene mnoge vrijedne inicijative na lokalnoj razini, na regionalnoj razini treba uložiti dodatne napore kako bi se izradio sveobuhvatni okvir sa zajedničkim smjernicama koje vrijede za područje cijele regije. Primjerice, ova vrsta integracije mogla bi omogućiti zajedničke programe za procjenu emisija stakleničkih plinova (ublažavanje) i praćenje provedenih akcija (prilagodba).

Troškovi i koristi

Sredstva za izradu Regionalne strategije i inicijativu Klimatskih planova osigurana su regionalnim propisima. Regionalnom uredbom D.G.R. 370/2010 posebno je dodijeljeno ukupno 414.750 € za osam provincija regije Emilija i Romanja. U nekim je slučajevima proces izrade lokalne strategije prilagodbe i / ili planova imao koristi od suradnje s istraživačkim institucijama u kontekstu projekata koje financira EU. To se dogodilo u slučaju Lokalnog plana prilagodbe klimatskim promjenama za Bolognu, koji je djelomično financiran iz programa LIFE EU-a u okviru projekta BLUEAP u vrijednosti od ukupno 986.049 eura. Također, Strategija za Reggio Emilia djelomično se financira iz programa LIFE EU-a u okviru projekta Urbanproof.

Kontakti

Patrizia Bianconi
Regija Emilija i Romanja / ART-ER
E-mail: patrizia.bianconi@regione.emilia-romagna.it
Telefon: +39 051 5276852

Valerio Marroni
Regija Emilija i Romanja
E-mail: Valerio.marroni@regione.emilia-romagna.it
Telefon: +39 051 5276952

Rodica Tomozeiu
Arpae-Simc, Osservatorio Clima
E-mail: rtomozeiu@arpae.it
Telefon: +39 051 6497550

Izvor dodatnih informacija

Web stranica regije Regione Emilia-Romagna

Atlante Climatico Regionale

BLUEAP Bologna 

Projekt LIFE Urbanproof za regiju Emilija Romagna

Strategija prilagodbe i ublažavanja Cervije

Akcijski plan Finale Emilia

Slike

Strategija ublažavanja i prilagodbe regije Emilija i Romanja

Dugoročni trend prosječnih temperatura u Emiliji i Romanji (1961.-2019.). Izvor: https://www.arpae.it/dettaglio_generale.asp?id=2867&idlivello=1591

Dokumenti

Strategia di Mitigazione e Adattamento per i cambiamenti climatici della Regione Emilia-Romagna, 2018. (na talijanskom jeziku)

Summary document of the Mitigation and Adaptation Strategy for Emilia-Romagna (na engleskom jeziku)

Proiezioni climatiche per aree omogenee: Schede di Proiezione Climatica 2021-2050 (na talijanskom jeziku)