Organizirano povlačenje obalne državne ceste Koper-Izola i prenamjena korištenja obale prema održivosti

GEOGRAFSKI KONTEKST I KLIMATSKI IZAZOVI

Obalno-kraška regija jedino je slovensko primorsko područje, kao i karakteristično pogranično područje jer graniči s Hrvatskom i Italijom.

Koper je urbano regionalno središte, a istovremeno je i središte šire obalne konurbacije (zajedno s Izolom i Piranom). Radi se o gospodarskom, upravnom, kulturnom, obrazovnom i poslovnom središtu regije. Nadalje, također služi kao logistička i prometna veza od međunarodnog značaja, s razvijenim teretnim lukama i putničkim lukama u razvoju.

Izola je urbano središte nižeg ranga, s razvijenim turizmom, koje pruža osnovne usluge na primarnoj razini, kao i određene usluge državne uprave.

Povezanost između gradova urbane konurbacije temelji se na cestovnom prometu. Državna cesta koja cijelom duljinom od otprilike 5 km prati obalu povezivala je gradove Koper i Izolu. Cesta je zauzimala dio obale na području visokih flišnih klifova (strmaca) i time degradirala atraktivan krajolik, uništavala obalna i ugrožena morska staništa (npr. livade Posidonia oceanica), koristila prostor atraktivan za rekreaciju između urbanih središta. Nadalje, bila je izložena štetnim utjecajima visoke razine mora i snažnih valova.

Zbog pojačanog prometa, stara cesta nije bila u skladu ni s prometnim propisima. Zahtjevi za smanjenjem zagušenja obale i njezina prenamjena u rekreacijsku i zelenu zonu postajali su sve glasniji. Takva bi promjena također poslužila svrsi visoke razine očuvanja prirode i poboljšanja kvalitete krajolika.

Nedavno se postavilo još jedno pitanje vezano za osiguranje sigurnosti prometa duž obale koja je ugrožena utjecajima klimatskih promjena (povećanje razine mora i rizik od poplave u ekstremnim vremenskim uvjetima, koji se javljaju sve češće).

Modeli klimatskih promjena u Sloveniji pokazuju značajan porast prosječne temperature zraka do kraja 21. stoljeća diljem Slovenije, i to u svim godišnjim dobima. Dinamika porasta ovisi o scenariju emisija stakleničkih plinova. Optimistični scenarij predviđa prosječno povećanje temperature od 1,3°C do 2100. godine u odnosu na prosjek za razdoblje 1981.-2010. godine, umjereno optimistični scenarij očekuje porast od 2°C, dok pesimistični scenarij očekuje porast od oko 4,1°C.

Prema IPCC-evom izvještaju SROCC iz 2019. godine do kraja stoljeća očekuje se porast srednje razine mora  između 29 cm po optimističnijem i 110 cm po pesimističnijem scenariju (IPCC, 2019).

Prema Ličeru (Ličer, M: Podnebne spremembe in naraščanje gladine morja v Severnem Jadranu), povećanje morske površine u Kopru između 1961. i 1995. godine nije predstavljalo statistički značajan trend, već je trend povećanja započeo 90-ih godina 20. stoljeća. Nakon 1995. godine, statistički značajan srednji porast razine mora iznosi oko 5 mm godišnje.

Od 1961. godine razina mora prešla je 330 cm tijekom 55 sati (narančasta razina upozorenja) i 350 cm tijekom 8 sati (crvena razina upozorenja). Znajući da je mareografska nula u Kopru 218 cm ispod srednje razine mora, možemo reći da je od 1961. godine razina mora prešla 112 cm za 55 sati (narančasta razina upozorenja) i 132 cm za 8 sati (crvena razina upozorenja). Tijekom ovog perioda crvena razina upozorenja bila je izdana ukupno 6 puta.

Modeli za sjeverni Jadran uglavnom su jednoglasni u tvrdnji da će razina mora do 2100. godine porasti za najmanje 30 cm. Slijedom toga možemo očekivati dostizanje narančaste razine upozorenja tijekom najmanje 1153 sati, te dostizanje crvene razine upozorenja tijekom najmanje 149 sati, što je dvadeseterostruko povećanje kumulativnog vremena poplavljivanja u narančastoj i crvenoj razini upozorenja. Prema IPCC-u iz 2019. godine, porast razine mora za 29 cm do 2100. godine predstavljao bi najniži raspon najoptimističnijeg scenarija (RCP2.6.). Prema najcrnjem scenariju, razina mora porast će za jedan metar. U ovom bi slučaju kumulativno vrijeme poplavljivanja iznad narančaste i crvene razine upozorenja trajalo 3300 puta dulje u odnosu na razdoblje između 1961. – 2017. godine. (Ličer, s.d.).

CILJEVI

Projekt izgradnje nove cestovne veze premještene s obale prati sljedeće ciljeve:

• Osiguravanje moderne cestovne veze između gradova Kopra i Izole u sklopu državne brze ceste Koper (Slavček)-Lucija,
• Preuređenje degradiranog obalnog područja u atraktivno, zeleno, rekreacijsko područje, usklađeno sa širim programom mreže zaštićenih područja (Rezervat prirode Škocjanski zatok, Pejzažni park Strunjan),
• Osiguravanje uređenja što sličnijeg prirodi koje će biti otporno na očekivane klimatske promjene u budućnosti.

PROVEDENE MJERE PRILAGODBE U KONKRETNOM PRIMJERU

Organizirano povlačenje

RJEŠENJA

Provedba projekta podijeljena je u nekoliko faza. Prva faza obuhvaćala je pripremne aktivnosti, potvrdu prostornog plana, izradu projektne dokumentacije, kao i izgradnju dionice brze ceste Koper (Slavček) – Izola, uključujući tunel. Druga faza bila je usredotočena na minimalno, privremeno uređenje obalnog cestovnog područja između Kopra i Izole, što je omogućilo da se nakon ukidanja prometa prostor koristi za rekreacijske svrhe. Treća faza provedbe trenutno je u tijeku i uključuje pripremu potrebne prostorne i projektne dokumentacije, nakon čega će uslijediti konačna provedba prirodi što sličnijeg uređenja obale na dionici nekadašnje državne ceste između Kopra i Izole.

Čak je i inicijalni investitor u modernizaciju obalne ceste između Kopra i Izole (Republička uprava za ceste) početkom 90-ih godina 20. stoljeća bio svjestan koliko je mogućnost izgradnje dionice ceste između Kopra i Izole osjetljiva. Razgovaralo se o brojnim rješenjima vezano za putanju rute: uz obalu, dijelom uz obalu i tunel između Kopra (Slavčeka) i Izole. Investitor je proveo natječaj za idejno urbanističko-krajobrazno rješenje radi određivanja putanje obalne ceste i izlaza s nje. Najbolje ocjene dobili su prijedlozi povlačenja ceste (djelomično ili u potpunosti) u tunel. Ova odluka natječajne komisije ukazuje na buđenje ekološke svijesti i osjetljivosti na prostornu kvalitetu obale, kao preteče svijesti o hitnosti prilagodbe na klimatske promjene.

Plan za novu cestu potvrđen je 2004. godine. Izgradnja ceste započela je 2006. godine, dok je gradnja tunela započela 2010. godine. Nakon brojnih problema i komplikacija, tunel je 2015. godine otvoren za promet.

U drugoj fazi obje su općine uredile biciklističku stazu, sanitarne čvorove i prostor opremile manjom urbanom opremom (klupe). Općina Koper također je uredila pristup moru i postavila javnu rasvjetu. Prije toga, obje su općine pregovarale s Ministarstvom infrastrukture o mogućnosti da se tunel izuzme iz sustava vinjeta, a upravljanje obalnom cestom prepusti dvjema općinama. Time su uspostavljeni uvjeti koji su u potpunosti eliminirali automobilski promet na staroj obalnoj cesti i omogućili uređenje i široku rekreacijsku uporabu nekadašnjeg cestovnog prostora.

U trećoj fazi priprema se dokumentacija prostornog uređenja (Regionalni prostorni plan) za cjelovito uređenje obalnog pojasa kao javnog prostora s jasno naglašenom zajedničkom vizijom prostornog uređenja, temeljenog na održivom razvoju. To zahtijeva pažljivu koordinaciju projekata rekreacijske infrastrukture, projekata razvoja turizma, kao i projekata koji se bave očuvanjem prirode, održivom mobilnošću, urbanom obnovom itd. Svi će pristupi biti integrirani s načelima održivog razvoja, u okviru koordiniranog sveobuhvatnog upravljanja. Glavne elemente prostornog uređenja u tom dokumentu čine obalna šetnica s utvrđenim pristupnim točkama na more, molovima i podizanje područja radi prilagodbe klimatskim promjenama, uz turističko-kulturnu valorizaciju područja na kojemu se nalazi i jedan potopljeni brod.

U protekla dva desetljeća provedene su brojne radionice i natječaji koji su se bavili uređenjem obalnog prostora između Kopra i Izole. Rezultat je bogata i iscrpna dokumentacija koja će omogućiti formuliranje ideja za buduće projekte uređenja. Inicijativa „Narišimo obalo“ (Nacrtajmo obalu) bila je vrlo uspješna jer je u aktivno sustvaranje vizije prostora uključila širok spektar sudionika.

Odluka o povlačenju ceste u tunel u novije je vrijeme prepoznata kao korisna za oba cilja: prilagodba klimatskim promjenama i smanjenje štetnih emisija. Povlačenje ceste smanjuje osjetljivost ove važne prometne žile kucavice na klimatske promjene, posebice na očekivani porast razine mora, češće ekstremne vremenske uvjete i posljedični rizik erozije obale.

Što se tiče smanjenja emisija, tunel je udaljenost između Kopra i Izole skratio za otprilike 900 m. Uz prosječni dnevni promet kroz tunel kojim prođe 35.000 vozila, to znači znatno niže emisije CO₂. Uz pretpostavku prosječne potrošnje goriva od 6,5 L/100 km i omjera 1: 1 vozila s benzinskim i dizelskim motorom, to znači otprilike 1.900 t niže emisije CO₂ godišnje.

VODITELJ INICIJATIVE I KLJUČNI PARTNERI

U prvoj fazi, koja se bavila izgradnjom ceste, inicijator je bilo Ministarstvo infrastrukture zajedno s Ministarstvom okoliša i prostornog planiranja, i DARS (Društvo za autoceste u Republici Sloveniji) u fazi izgradnje. Nakon izgradnje dionice ceste (uključujući tunel), pitanja privremenog i dugoročnog uređenja obale došla su u prvi plan. Inicijativu su potom preuzele općine Koper i Izola. Obje su općine pregovarale s Ministarstvom infrastrukture i postigle prekategorizaciju stare obalne ceste (kao i njezino potpuno zatvaranje za promet), čime je nova dionica ceste Koper (Semedela)-Izola izuzeta iz sustava vinjeta i omogućen je slobodan prolaz za sva vozila. To je predstavljalo temelje za provedbu minimalnog uređenja (javna rasvjeta, pristup moru, javni sanitarni čvorovi, manja urbana oprema, označavanje biciklističkih staza itd.). Nadalje, dvije općine zajednički pripremaju posebnu prostornu i tehničku dokumentaciju za sveobuhvatno uređenje. Za obavljanje ove zadaće ovlastile su Javni zavod za poduzetništvo (Općina Izola). Ova je institucija time preuzela operativnu koordinaciju aktivnosti uime inicijatora (Općina Koper i Općina Izola), potrebne za konačno uređenje obale. U okviru pripreme programskog koncepta za to područje, Zavod je surađivao s nevladinom organizacijom PiNA na inicijativi „Narišimo obalo“ koja je privukla otprilike 1.000 sudionika.

SUDJELOVANJE DIONIKA

U prvoj fazi, dionici su intenzivno surađivali u okviru Zakona o prostornom uređenju tijekom redovitih koordinacijskih sastanaka, javnih konzultacija i prezentacija.

Javni zavod za poduzetništvo uspješno surađuje sa širokim spektrom dionika. U okviru tih aktivnosti, udruga PiNA na tom je području provela akciju participativnog prostornog uređenja u zajednici – NARIŠIMO OBALO (Nacrtajmo obalu) u rujnu 2018. godine. Inicijativu su podržali Općina Izola – Potporna točka za provedbu Strategije Europske unije za jadransku i jonsku regiju (EUSAIR), nekoliko ministarstava, Europski socijalni fond i program Interreg VB Adrion. Akcija je provedena u sklopu Tjedna mediteranske obale (povezano s Danom mediteranske obale) i Makroregionalne strategije.

Ovaj cjelodnevni događaj održan je na području obalne ceste između Kopra i Izole. Sudionici različitih profila i dobnih skupina dali su prijedloge o tome kakva bi trebala biti buduća namjena i izgled područja napuštene obalne ceste. Sudionici su svoje ideje ispisali na papirnatu traku duljine 750 m. U tome je sudjelovalo više od 1.000 ljudi iz cijele Slovenije i drugih europskih zemalja. Posebno su bili zastupljeni mladi ljudi, članovi organizacija civilnog društva, kao i učenici osnovnih i srednjih škola. Sve prijedloge proučili su i uklopili u pisanu analizu kolege iz udruge PiNA. Oni su također pripremili video priloge s ovog događanja. Pripremljeni materijal dragocjen je doprinos izradi Regionalnog prostornog plana.

ČIMBENICI USPJEHA I OGRANIČAVAJUĆI ČIMBENICI

Čimbenici uspjeha opisanog projekta uglavnom se ogledaju u zrelosti političkih dionika na nacionalnoj i lokalnoj razini. To je omogućilo donošenje odluke o izgradnji novog tunela duljine 2,2 km unatoč visokim troškovima, čime se omogućilo povlačenje ceste s obale. To je pak omogućilo uređenje koje je, s jedne strane, manje osjetljivo na očekivane utjecaje klimatskih promjena, dok su lokalni dionici s druge strane u smislu namjene prostora dali prednost javnom interesu, a ne privatnim, komercijalnim interesima, što omogućava održiviji razvoj.

Važan je sveobuhvatan pristup upravljanju područjem. Njime se uspješno integriraju interesi različitih sektora i dionika u okvir integralnog upravljanja (posebno u zaštiti prirodne i kulturne baštine). Širenjem izvan granica općine, međuopćinska suradnja u razvoju vizije i operativnog programa za buduće uređenje područja postaje ključna. Cijelo to vrijeme vrlo je važno uspostaviti široku platformu za suradnju, pod čime se podrazumijeva aktivno uključivanje šire javnosti u faze razvoja vizije i određivanja buduće namjene prostora.

Utvrđena je važnost iskustva iz područja IUOP-a, koje je Slovenija stekla u okviru Barcelonske konvencije (primjerice, projekt CAMP Slovenija s dvogodišnjim ciklusom radionica za edukaciju donositelja planova na općinskoj i državnoj razini o uključivanju načela IUOP-a u praksu), dosezi na razini EU-a i međunarodnoj razini (primjerice: suradnja na području trećeg tematskog stupa – Kvaliteta okoliša iz Strategije Europske unije za jadransko-jonsku regiju (EUSAIR), u kojem su IUOP i MSP-prostorno planiranje morskog područja ključne teme).

Faza krajobraznog planiranja važna je radi otvaranja prostora za okupljanje stručnjaka i krajobraznih rješenja, te za  pojačano sudjelovanje stručnjaka (npr. Komora za arhitekturu i prostorno planiranje). To je osobito važno kako bi se pronašla rješenja koja će također morati biti u skladu s člankom 8. Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem. Budući da se radi o području na koje izravno i negativno utječu klimatske promjene i prirodni rizici, ovo područje načelno mora ostati zona bez gradnje.

Ograničavajući čimbenici mogu biti popuštanje formalnim i neformalnim pritiscima tržišta koji imaju za cilj provesti djelomična rješenja koja su protivna sveobuhvatnom uređenju u javnom interesu.

TROŠKOVI I KORISTI

Izgradnja dionice brze ceste Koper-Izola zahtijevala je ulaganje od preko 150 milijuna eura. Sredstva je osigurala država u okviru Nacionalnog programa za izgradnju autocesta.

Privremeno uređenje ceste nakon njezina zatvaranja za promet stajalo je otprilike milijun eura. Sredstva su osigurale Općina Koper (otprilike 800.000 eura) i Općina Izola.

Točna procjena troškova dugoročnog uređenja nekadašnje ceste u ovoj fazi nije moguća, ali raspon troškova proteže se na iznos od nekoliko milijuna eura. Procjena investicije, koja je prikazana u dovršenoj studiji izvodljivosti, iznosi nešto manje od 5 milijuna eura i uključuje izradu prostorne i projektne dokumentacije, uređenje komunalne infrastrukture (vodovod, kanalizacija, regulacija prometa, biciklistička staza, javna rasvjeta), ispunu terena, uređenje šetnice i kupališta te otvaranje podvodnog arheološkog parka in situ.

KONTAKTI

Iztok Škerlič
JZP Izola (Javni zavod za spodbujanje podjetništva in razvojne projekte)
Izola, Sončno nabrežje 4
e: jzp@izola.si,
t:+386 5 66 00 260,
f: +386 5 64 01 052

IZVOR DODATNIH INFORMACIJA

Regionalni prostorni plan:
https://www.facebook.com/tvkoper/videos/prostorski-na%C4%8Drt-obalna-cesta/10155247605063008/

Posljednja vožnja: https://www.youtube.com/watch?v=e1OQGgozWj4

Javno događanje Narišimo obalo: https://www.youtube.com/watch?v=sMRy_hsZqMc

Izvještaj s javnog događanja Narišimo obalo:
https://www.pina.si/wp-content/uploads/2020/02/NarisimoObalo.pdf

Ocena podnebnih sprememb v Sloveniji do konca 21. stoletja (Povzetek), http://meteo.arso.gov.si/uploads/probase/www/climate/text/sl/publications/OPS21_povzetek_posodobljeno.pdf

Projekcije klimatskih promjena za Sloveniju tijekom 21. stoljeća (Sažetak podataka o temperaturama i oborinama)
http://meteo.arso.gov.si/uploads/probase/www/climate/text/en/publications/OPS21_brosura_ENG.pdf

ClimatChangePost, https://www.climatechangepost.com/slovenia/coastal-erosion/

Ličer, Matjaž. s.d. ‘Podnebne spremembe in naraščanje gladine morja v Severnem Jadranu’. Nacionalni inštitut za biologijo, Morska biološka postaja Piran. s.d. https://www.nib.si/mbp/sl/home/news/902-podnebne-spremembe-in-narascanje-gladine-morja-v-severnem-jadranu

IPCC. 2019. Special Report on the Ocean and Cryosphere in a Changing Climate (SROCC). Edited by H.-O. Pörtner, D.C. Roberts, V. Masson-Delmotte, P. Zhai, M. Tignor, E. Poloczanska, K. Mintenbeck, et al. Geneva (CH): IPCC. https://www.ipcc.ch/srocc/

Primorske novice, https://www.primorske.si/2018/04/26/nenalicena-kolesarska-lepotica

3B Arhitekti (Projektna skupina: Leon Belušič u.d.i.a., Damjan Hidič m.i.a.), Projekt Ureditev obale med Koprom in Izolo, 2018

Agencija Republike Slovenije za okoliš: Prognozirano plimovanje morja – Tablica morskih mijena za 2020. godinu, Jadransko morje – Koprski zaliv (Jadransko more – Koperski zaljev)

ZEMLJOVID

SLIKE