Ublažavanje gradacija štetnih organizama povezanih s klimatskim promjenama
Opis
Masovni mortalitet stabala uzrokovan naglim povećanjem populacija štetnih organizama može imati izuzetno štetne učinke na šumske ekosustave u obliku gubitka bioraznolikosti, gubitka ponora ugljika i ozbiljnih poremećaja u funkcioniranju ekosustava. Klimatske i okolišne promjene mogu utjecati na širenje područja rasprostranjenosti i promjenu sezonske fenologije štetnih kukaca, što rezultira bržim razvojem i većom količinom konzumirane hrane te izravno negativno utječe na zdravlje šumskih ekosustava. U novoj strategiji prilagodbe na klimatske promjene, iznimne gradacije potkornjaka navode se kao negativni efekti klimatskih promjena (EC, 2021). Naglo povećanje populacije mediteranskog potkornjaka (Orthotomicus erosus) u Hrvatskoj i ogromne štete koje donosi (Pernek i sur., 2019), noviji je primjer ulančavanja nepovoljnih čimbenika povezanih s klimatskim promjenama. U takvim uvjetima, biologija i populacija štetnika mijenja se na dosad nepoznati način te širenjem ugrožava šumski ekosustav. Također, novija kompleksna bolest povezana s klimatskim promjenama nedavno je registrirana i na hrastu crniki (Quercus ilex), a odnosi se na napad krasnika (Agrilus sp.) s kojima su asocirane bakterije. Bolest se teritorijalno širi i prijetnja je autohtonim šumama hrasta crnike. Negativni utjecaji okolišnih i klimatskih promjena na šume djeluju i kroz fiziološke promjene stabala zbog kojih slabi njihova obrambena sposobnost.
S obzirom na to da su spomenute pojave nove i neistražene, manjak informacija i znanja predstavlja velik problem, zbog čega je reakcija spora, a intervencija zakašnjela. Negativan utjecaj na mediteranske šume vjerojatno će se ubrzati s povećanjem temperature te učestalosti i intenziteta suše s produljenim vegetacijskim periodom (IPPC, 2014). Već i blagi rast temperature može stimulirati promjene u brzini razvoja kukaca, broju generacija, gustoći populacije, veličini, genetskoj konstituciji, opsegu i načinu iskorištavanja biljke domaćina te longitudinalnoj i latitudinalnoj distribuciji (Lieutier i Paine, 2016). Sasvim drugu skupinu štetnih organizama čine invazivne vrste (Jactel i sur., 2020), koje nisu nužno povezane s klimatskim promjenama, međutim, također imaju potencijal izazivanja velikih šteta u šumama i trebalo bi ih uzeti u obzir prilikom nadzora. One su uglavnom pod nadzorom državnih tijela specijaliziranih za biljne bolesti (National Plant Protection Organisations, NPPO), međutim i tu se pokazuje sve više slabih točaka.
Rano otkrivanje štetnih organizama stoga je od presudne važnosti za suzbijanje ili ublažavanje štetnih posljedica nakon njihove gradacije. Iako postoji sustav nadzora štetnih organizama u šumama na razini države (monitoring), na lokalnoj razini ne vodi se posebna briga o tome. Uključivanje stručnog kadra na lokalnoj razini koji ima osnovna saznanja o simptomima prisustva štetnih organizama jedna je od mogućnosti za bržu reakciju na iznenadne gradacije. Takav stručnjak mora biti kvalificiran i redovito sudjelovati na stručnim seminarima i sastancima na kojima se upoznaje s rizicima i novim štetnim pojavama u šumama. To može biti arborist koji kroz svoju osnovnu obučenost u kontroli stabala u urbanim sredinama, uočava i izvještava o pojavi simptoma. Sezonski pregled šuma i evaluacija uzoraka te provjera sa znanstvenom ustanovom trebali bi biti temelj kako bi se informacija o pojavi nove štete brzo procesuirala, identificirao problem i odredile mjere suzbijanja. U posljednje se vrijeme uz takav aktivan nadzor sve više primjenjuje ‘pasivni’, pri čemu građani izvještavaju o uočenim simptomima na unaprijed pripremljenim platformama, koristeći pametne telefone i uređaje (citizen science). Pokazalo se da se time može značajno povećati vjerojatnost rane detekcije štetnih organizama (Baker i sur., 2018). Druga mogućnost je identifikacija problema kroz aplikacije koje su dostupne široj javnosti i koje javljaju neuobičajene promjene te aktiviraju mehanizam identifikacije štetnog organizma.
Troškovi i koristi
Za procjenu dobrobiti ranog otkrivanja štetnih organizama u šumama treba se uzeti u obzir visoka vrijednost svakog stabla, bilo pojedinačno ili u sklopu šume. Ona imaju izrazitu ambijentalnu vrijednost, a njihove opće korisne funkcije posebno su naglašene u turizmu (pružaju hlad, mirise, boju, zvukove, zaštitu od vjetrova). Stabla produbljuju osjećaj dodira i povezanosti s prirodom, a sve se to reflektira kroz povećanu sklonost boravka građana ili turista u šumama iz zdravstvenih ili rekreativnih razloga. U posljednje vrijeme sve više dolaze do izražaja negativni utjecaji na stabla uslijed klimatskih promjena, učestalije pojave invazivnih organizama te antropogenih oštećivanja. Stabla u urbanim i periurbanim sredinama uglavnom nisu održavana, a posljedice su česti lomovi, izvale i općenito nedostatna sigurnost. Za pregledavanje i praćenje zdravstvenog stanja potrebno je angažirati specijalizirane kadrove (arboriste). Svojim redovitim pregledima i evidencijom, oni detektiraju zdravstveno stanje stabala. Za to mogu koristiti aplikacije, primjerice ‘zeleni katastar’ koji olakšava cijelu proceduru i smanjuje rizike širenja bolesti i štetnika. Isti kadar mogao bi se koristiti i za redoviti pregled šuma. Takav kadar mogao bi pokriti više lokalnih zajednica, jer bi troškove tada dijelili gradovi/općine koje bi se udružile ili bi se kadar financirao iz proračuna provincija/županija/regija. Također, moguće je i korištenje usluga poduzeća koja se bave zdravstvenim stanjem stabala. To bi potaknulo i poduzetništvo u tom sektoru, koji nije dovoljno razvijen, posebno u Hrvatskoj. S obzirom na to da se očekuje i interes turističkih poduzeća za redovitim pregledima stabala i šuma, dio sredstava mogao bi se dobiti i kroz javno-privatno partnerstvo. Posebno je važan i angažman lokalne zajednice, odnosno uključivanje i motiviranje građana u traženju, pronalaženju i izvještavanju o neuobičajenim pojavama na stablima ili u šumama (citizen science). Aplikacije su uglavnom dostupne ili ih eventualno treba adaptirati prema potrebi, što ne bi trebao biti značajan trošak (npr. EASIN). Trošak bi narastao kada bi se aplikacija od početka morala razvijati, ali i tu je moguće udruživanje gradova/regija. Najveći trošak za taj dio bila bi organizacija radionica ili tribina za edukaciju građana i predstavljanje mogućnosti sudjelovanja u navedenim aktivnostima.
Vrijeme provedbe i vijek trajanja
Za uključivanje specijaliziranih kadrova u proces rane detekcije šteta i štetnih organizama na drveću i u šumama trebalo bi prvo usuglasiti koji bi se gradovi/regije udružile i kakve su potrebe s obzirom na broj stabala i šumskih površina. Za taj proces dovoljno je razdoblje od godine dana. Angažiranje kadra uslijedilo bi već u 2. godini, a ako bi se gradovi/regije odlučile za vanjsku uslugu, proces se može pokrenuti odmah.
S već postojećim aplikacijama moglo bi se krenuti odmah, a adaptacije bi se dodavale prema novonastalim potrebama kroz nekoliko godina.
Održavanje seminara za građane također je moguće već u prvoj godini, s tim da bi se vjerojatno morali obnavljati ciklički po potrebi uz prikazivanje evaluiranih podataka (npr. jednom godišnje).
Izvor dodatnih informacija
Web stranice:
https://easin.jrc.ec.europa.eu/easin/CitizenScience/BecomeACitizen
https://ec.europa.eu/clima/sites/clima/files/adaptation/what/docs/eu_strategy_2021.pdf
https://cabiagbio.biomedcentral.com/articles/10.1186/s43170-020-00016-5
Literatura:
Baker E., Jeger M.J., Mumford J.D., Brown N. 2018: Enhancing plant biosecurity with citizen science monitoring: comparing methodologies using reports of acute oak decline. J Geogr Syst.;21(1):111–31.
Carroll, A.L., Shore, T.L., Safranyik, L., 2006. Direct control: theory and practice. In: Safranyik, L., Willson, B. (Eds.), The Mountain Pine Beetle. A Synthesis of Biology, Management, and Impacts on Lodgepole Pine, Natural Resources Canada. Canadian Forest Service, pp. 155–172.
Jactel H., Desprez-Loustau M.L., Battisti A., Brockerhoff E., Santini A., Stenlid J., et al. 2020: Pathologists and entomologists must join forces against forest pest and pathogen invasions. NeoBiota.;58:107–27.
Lieutier F., Paine T.D. 2016 Responses of Mediterranean Forest Phytophagous Insects to Climate Change. In: Paine T., Lieutier F. (eds) Insects and Diseases of Mediterranean Forest Systems. Springer, ChamPernek M., Lacković N., Lukić I., Zorić N., Matošević D. 2019: Outbreak of Orthotomicus erosus (Coleoptera, Curculionidae) on Aleppo Pine in the Mediterranean Region in Croatia. SEEFOR-South-east European forestry, 10 (1): 19-27.
Tekst pripremo dr.sc. Milan Pernek, Hrvatski šumarski institut