Zaštita i obnova livada morske cvjetnice posidonije

Opis

U slučaju erozije plaže/obale, važnu „obrambenu ulogu“ imaju morske cvjetnice. Morske cvjetnice zadržavaju sedimente, stabiliziraju morsko dno i na taj način sprečava eroziju obale. Zadržavanjem sedimenta u morskim cvjetnicama dno postaje pliće, a valovi se udaljavaju od obale, što će ublažiti eroziju obale tijekom olujnog nevremena. Morske cvjetnice također usporavaju kretanje morskih struja između morskog dna i vlastitih listova. Nedavna ispitivanja pokazala su da je visina valova u predjelima prekrivenima gustim livadama morskih cvjetnica 10-20% niža u usporedbi s golim morskim dnom (phys.org).

Morske cvjetnice također imaju važnu ulogu u ublažavanju klimatskih promjena. Imaju značajan potencijal sekvestracije ugljika, kako vlastitom biomasom, tako i filtriranjem sitnog organskog materijala iz okolne morske vode. Na globalnoj razini, livade morske cvjetnice odgovorne su za više od 10% ugljika sačuvanog u oceanu, iako obuhvaćaju tek 0,2% ukupne površine dna svjetskih mora (Fourqurean i sur., 2012). Prema nekim procjenama, morske cvjetnice hvataju ugljik do 35 puta brže od tropskih prašuma (www.wwf.org.uk).

U Jadranskome moru prisutne su četiri vrste morske cvjetnice, od kojih je najrasprostranjenija Posidonia oceanica. Livade posidonije posebno su vrijedna staništa za Jadran, stoga je ključno osigurati njihovu zaštitu. Osim spomenute uloge u prilagodbi i ublažavanju klimatskih promjena, Posidonija služi i kao pokazatelj kvalitete morske vode, budući da je je vrlo osjetljiva na zagađenje i može rasti samo u čistim, nezagađenim vodama. Posidoniju se naziva „plućima Mediterana“ jer je jedan od najvažnijih izvora kisika kojima se opskrbljuje obalno more. Na Mediteranu populacija posidonije dnevno proizvodi 14 do 20 litara kisika po četvornom metru (medwet.org). Livade posidonije podržavaju širok spektar životinjskih vrsta, pružajući im hranu, zaklon i  područje za razmnožavanje, podupirući time ribarstvo i izvor sredstava za život obalnom stanovništvu.

Istovremeno, livade posidonije ugrožene su na područjima izravno izloženima aktivnostima čovjeka poput sidrenja; zagušenja i povećane zamućenosti od građevinskog materijala za nasipavanje i izgradnju objekata na obali; eutrofikacije i drugih vrsta onečišćenja; nepropisnog ribolova mrežama “migavicama”, povlačnim mrežama (koćama) i drugom opremom koja se povlači po morskom dnu, te širenja invazivnih vrsta.

Važnost zaštite morske cvjetnice prepoznata je na nekoliko razina: posidonija je Direktivom o zaštiti prirodnih staništa i mrežom zaštićenih područja Natura 2000 uvrštena u prioritetna staništa. U Hrvatskoj, uspostavljena su područja od posebne važnosti za zaštitu prirode (ASCI) (na temelju Bernske konvencije) koja obuhvaćaju sve vrste morskih cvjetnice, i to u sklopu „Smaragdne mreže“. Osim toga, sve vrste morskih cvjetnica na nacionalnoj razini u Hrvatskoj zaštićene su Zakonom o zaštiti prirode kao strogo zaštićene vrste. Italija je također ratificirala niz međunarodnih propisa (primjerice, Bernsku konvenciju, Direktivu o staništima, Okvirnu direktivu o vodama, Okvirnu direktivu o pomorskoj strategiji) kako bi zaštitila livade posidonije i drugih vrsta morskih cvjetnica.

Unatoč svim ovim inicijativama za njihovu zaštitu, nedavna analiza ukazuje na pad distribucijskog područja od 34% ili degradaciju u posljednjih 50 godina u Sredozemnome moru (Telesca i sur. 2015).

Troškovi i koristi

Očuvanje livada morskih cvjetnica nudi mnoge prednosti, poput opskrbe morskih vrsta hranom, skloništem i područjem za razmnožavanje; sekvestracije ugljika; proizvodnje kisika; i zaštite priobalja zahvaćanjem sedimenata. Sukladno pretpostavkama, procjena je da hektar morske cvjetnice vrijedi više od 19.000 USD godišnje (ocean.si.edu).

Sve donedavno, zaštita morskih cvjetnica nije bila motivirana njihovom ulogom u zaštiti obale, već uglavnom njihovom važnošću za morsku bioraznolikost. Unapređenje znanja o njihovoj ulozi u zaštiti obale novi je izazov za lokalne i regionalne uprave nadležne za zaštitu obale.

Na Mediteranu je dosad provedeno nekoliko projekata sadnje posidonije, s različitim uspjehom. Presađivanje može zahtijevati znatne troškove i mnogo uloženog truda; stoga se može reći da je zaštita morske cvjetnice daleko isplativija mjera.

Vrijeme provedbe i vijek trajanja

Presađivanje posidonije može biti relativno brz proces, ali budući da raste prilično sporo (samo 1 cm godišnje u visinu), bit će potrebno relativno dugo razdoblje za promatranje rezultata, odnosno razine uspješnosti takvih aktivnosti.

Izvor dodatnih informacija

Fourqurean JW, Duarte CM, Kennedy H, Marbà N, Holmer M, Mateo MA, Apostolaki ET, Kendrick GA, Krause-Jensen D, McGlathery KJ (2012) Seagrass ecosystems as a globally significant carbon stock. Nature Geoscience 5: 505-509

Laī oley, D.d’A. & Grimsditch, G. (ur.). 2009. The management of natural coastal carbon sinks. IUCN, Gland, Switzerland. 53 str.

Planting hope: seagrass https://www.wwf.org.uk/what-we-do/planting-hope-how-seagrass-can-tackle-climate-change

Seagrass a crucial weapon against coastal erosion:  https://phys.org/news/2016-06-seagrass-crucial-weapon-coastal-erosion.html

Seagrass and seagrass beds: https://ocean.si.edu/ocean-life/plants-algae/seagrass-and-seagrass-beds

Telesca, L.; Belluscio, A.; Criscoli, A.; Ardizzone, G.; Apostolaki, E.T.; Fraschetti, S.; Gristina, M.; Knittweis, L.; Martin, C.S.; Pergent, G. (2015) Seagrass meadows (Posidonia oceanica) distribution and trajectories of change. Scientific Reports 5(12505).