Obalni plan Šibensko-kninske županije, put prema otpornosti i održivosti

Geografski kontekst i klimatski izazovi

Šibensko-kninska županija Hrvatska ima izuzetno razvedenu obalu, koja se proteže na 960 km, s 285 otoka, otočića i hridi. Županija je bogata prirodnim resursima i bioraznolikošću, na njezinom teritoriju nalaze se dva nacionalna parka, ušće rijeke Krke i otočje Kornati. Obalno područje sastoji se od sedam općina i tri grada, uključujući Šibenik, administrativno središte županije. Tijekom posljednjih nekoliko desetljeća, rastuća obalna urbanizacija u obalnom području ove županije rezultirala je pritiscima na to područje, njegove vodne resurse i održivi razvoj općenito. Od pedesetih godina prošloga stoljeća bilježi se stalni pad broja stanovnika u zaleđu županije i porast broja stanovnika obalnih gradova, i to posebno naseljenih područja uz more. 

Negativni demografski trendovi, koji se ogledaju u nedavnom padu broja stanovnika u cijeloj županiji, nisu rezultirali smanjenjem gradnje u obalnim naseljima, i to zbog značajnog povećanja sekundarnog stanovanja. Slijedom toga, obalna naselja bilježe stalan pad udjela stambenih zgrada u ukupnom broju stambenih jedinica. 

Prostorni planovi omogućuju jednak udio izgrađenog područja u prvim kilometrima obalnog pojasa u ovoj županiji kao u Francuskoj ili Italiji (podaci iz 2000. godine). Međutim, francusku sredozemnu obalu odlikuje do 10 puta veća gustoća naseljenosti. Velika izloženost visoko urbanizirane obale porastu razine mora i obalnim poplavama predstavlja visoku razinu rizika za ovu županiju. 

Najvažniji utjecaji klimatskih promjena razmatrani u Obalnom planu bili su: porast temperatura zraka, promjene režima oborina, promjene režima vjetra, porast razine mora, viša temperatura površine mora, povećani salinitet mora i promjene kod olujnih udara i morskih mijena. Upotrijebljene vrijednosti dobivene su na temelju nekoliko regionalnih klimatskih modela (Državni hidrometeorološki zavod, ICTP, CNRS-GAME) i prikazane su u donjoj tablici:

Sljedeće važno pitanje za budućnost područja je voda i vodna infrastruktura. Ovo područje, zimi izuzetno bogato vodom, osjeća nestašicu vode ljeti, kada su potrebe za vodom najveće. Između ostalog, postojanje jednog od najvrjednijih prirodnih fenomena u regiji, velikih sedrenih barijera (među najduljima u EU) ovisi o biološkom minimumu vode rijeke Krke. 

Kao ključne rizike za regiju dionici su prepoznali opasnost od šumskih požara. Naime, ove zelene predjele hrvatske obale odlikuje jedan od najviših indeksa opasnosti od šumskih požara.

Ciljevi

Glavni ciljevi Obalnog plana bili su:

• definirati sustav upravljanja obalnim područjima koji će moći osigurati izgradnju otpornosti obalnih sustava na utjecaje klimatskih varijabilnosti i promjena i usmjeriti razvoj prema održivosti;
• identificirati posebno ugrožena područja s obzirom na obalne procese, posebno područja ranjiva na utjecaje klimatskih varijabilnosti i promjena;
• predložiti mjere za definiranje politike prilagodbe na utjecaje klimatskih varijabilnosti i promjena; i 
• pružiti pomoć u formuliranju sektorskih politika i planova i njihovom uključivanju u politiku održivog razvoja obalnog područja.

Provedene mjere prilagodbe u konkretnom primjeru

Prilagodba kroz planove integralnog upravljanja obalnim područjem (IUOP)

Rješenja

Izrada Obalnog plana za Šibensko-kninsku županiju bila je dio većeg projekta partnerstva između UNEP-a i GEF-a Medpartnership. Razvijen je na temelju Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja (IUOP), a dodatno se temelji na Prostornom planu Županije. Postupak pripreme pokrenut je 2013. godine, plan je dovršen krajem 2015. godine, a usvojila ga je Županijska skupština u travnju 2016. godine. Nekoliko MedPartnership projektnih aktivnosti osmišljeno je na način da doprinesu Obalnom planu, primjerice:

• Procjena troškova porasta razine mora u Republici Hrvatskoj metodom DIVA;
• Participativna metoda Climagine; i
• Lokalna procjena ranjivosti na klimatske varijabilnosti i promjene.

Obalni plan pripremljen je primjenom tipičnog postupka planiranja IUOP-a, slijedeći ekosustavni pristup koji uzima u obzir složenost i međuovisnost elemenata ekosustava radi postizanja ekoloških, društvenih, gospodarskih i upravljačkih ciljeva. 

Teritorijalna pokrivenost određena je prema hrvatskom Zakonu o potvrđivanju Protokola o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja, kako slijedi:

• na kopnu obuhvaća sve jedinice lokalne samouprave koje graniče s morem;
• na moru obuhvaća područje do vanjskih granica teritorijalnog mora (12 nautičkih milja od obale).

Slijedom ekosustavnog pristupa, planom je obuhvaćen i sliv rijeke Krke.

Tijekom faze utvrđivanja stanja utvrđeno je da su ključni ulozi za održivi razvoj obalnog područja klimatski utjecaji i utjecaji varijabilnosti, obalni prostor i vodni resursi. Te su tri teme analizirane u detaljnijim studijama, a svi su utvrđeni nalazi pridonijeli kumulativnoj procjeni ranjivosti. Dionici su opasnost od požara prepoznali kao najizgledniji rizik u smislu vremena, dok su obalne poplave u kombinaciji s obilnim kišama i bujicama prepoznali kao glavni uzrok troškova koji se očekuju uslijed utjecaja klimatskih promjena na projektnom području. 

Planom su predložene četiri skupine politika koje se odnose na otpornost uskog obalnog pojasa, održivi prostorni razvoj, upravljanje vodama i održivi gospodarski razvoj (s naglaskom na ublažavanje klimatskih promjena). Osim toga, predložen je sustav upravljanja obalnim područjem u sklopu kojeg je uspostavljen Županijski odbor za integralno upravljanje obalnim i morskim područjima. 

Predložene mjere za obalni prostor usmjerene su na očuvanje preostalog dijela prirodne obale, poboljšanje kvalitete izgrađene obale, koncentraciju urbanih zona, sprečavanje raštrkanog i linearnog stila gradnje na obali. Nakon donošenja Obalnog plana, među aktivnostima s ciljem očuvanja preostale prirodne obale, Županija je izradila Prostorni plan područja posebnih obilježja Žutsko-sitske otočne skupine, što je bio prvi put u Hrvatskoj da područje zaštićeno zbog vrijednosti svog krajolika dobije svoj prostorni plan. Županijska skupština usvojila je ovaj Prostorni plan 2019. godine s ciljem osiguranja održivog razvoja ovog dragocjenog, zaštićenog i naseljenog obalnog područja. U izradi ovog Prostornog plana korišten je aktivni participativni pristup, temeljen na dobrim iskustvima stečenima u razvoju Obalnog plana. Analiza ranjivosti provedena u okviru Obalnog plana otkrila je područja izložena morskim poplavama, a Planom je preporučeno izbjegavanje gradnje u tim područjima, kao i u neposrednoj blizini mora općenito. Te mjere koristit će se u svim budućim revizijama Prostornog plana. Obalnim planom utvrđena je potreba za dodavanjem stručnjaka za GIS u redove zaposlenih u županijskim uredima, kao i za nastavkom izgradnje GIS baze podataka koja je dovršena tijekom pripreme plana. Stručnjak za GIS angažiran je 2018. godine kao stalni član osoblja na županijskoj razini. Obalnim planom utvrđena je potreba za pripremom prostornog planiranja morskog područja (eng. MSP) za ovu regiju. U okviru projekta Adriadapt, Županija priprema ulaznu studiju prostornog planiranja morskog područja s naglaskom na utjecaje klimatskih promjena. Prethodno, 2018. godine dovršena je studija „Mapiranje resursa u sektoru akvakulture“.

Predložene mjere koje se odnose na vodu trebale bi osigurati da učinci klimatskih promjena ne ugroze raspoloživu količinu i kvalitetu vode za sve namjene, da zadrže ili poboljšaju kvalitetu zbrinjavanja otpadnih voda, osiguraju zaštitu od poplava i suša i osiguraju kvalitetu upravljanja vodnom infrastrukturom. Od posebne je važnosti osigurati integralni pristup svim vodama sliva rijeke Krke i obalnom pojasu, jer to predstavlja preduvjet za postizanje postavljenih ciljeva.

Mjere koje se odnose na jačanje otpornosti uključivale su mjere za uski obalni pojas s ciljem prilagođavanja obalne infrastrukture učestalijim ekstremnim vremenskim događajima i porastu razine mora. Obalnim planom preporučeno je da se ta razmatranja uključe u planiranje svih intervencija na obalnom području. U Planu su identificirana područja najranjivija na poplave, od kojih su dva u proteklom razdoblju postigla značajan napredak u pripremi tehničke dokumentacije za adaptaciju svojih riva (šibenska zona Dolac i grad Vodice). Lučka uprava prijavila se za nekoliko novih luka, a studija EIA sada uzima u obzir utjecaje klimatskih promjena, što nije bio slučaj u razdoblju koje prethodi Obalnom planu. 

Preporučene su mjere za borbu protiv šumskih požara, kao i za različite gospodarske sektore (turizam, poljoprivreda, akvakultura, itd.), kao i za bioraznolikost, zdravlje i kulturnu baštinu. Značajan napredak postignut je na području zaštite od požara, kroz nekoliko projekata i u suradnji s Hrvatskim šumama. Od 2020. godine 95% teritorija Županije pokriven je nadzornim kamerama. Što se tiče poljoprivrede, prioritetna mjera, razvoj sustava navodnjavanja, provodi se istovremeno s radovima na dvije akumulacije u suradnji s Hrvatskim vodama. Nakon analize rezultata studije o procjeni utjecaja na okoliš (EIA), odustalo se od velikog akumulacijskog projekta. U skladu s Obalnim planom, donesena je odluka da se usredotoči na manje akumulacijske projekte. Razvija se hidrogeološka studija za nove manje akumulacijske projekte.

Napokon, preporučene su mjere za sektor energetike koji promiče lokalnu proizvodnju iz obnovljivih izvora i upozorava na buduće smanjenje dostupne količine vode za proizvodnju hidroenergije. Mjere usmjerene na promet odnosile su se na promicanje ekološki prihvatljivih koncepata mobilnosti. Preporuke koje se odnose na gospodarstvo imaju za cilj osigurati uravnoteženo lokalno gospodarstvo s jakom lokalnom proizvodnjom, budući da potrošnja lokalnih proizvoda smanjuje emisije iz prometa i priprema regiju za očekivani budući porez na CO2.

Voditelj inicijative i ključni partneri

Nakon što je Obalni plan dovršen i usvojen na Županijskoj skupštini, Šibensko-kninska županija postala je nositelj inicijative, uz novoosnovani Županijski odbor za upravljanje obalnim i morskim područjima kojim koordinira župan osobno, a pročelnica Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove angažirana je u svojstvu tajnice Odbora. Odbor se sastoji od predstavnika 11 organizacija od kojih svaka ima značajnu ulogu u obalnim i morskim pitanjima. Ovo se tijelo sastaje po potrebi, i to najmanje jednom godišnje radi koordinacije provedbe Obalnog plana. Međutim, Obalni plan usmjeren je na potporu zelenom i plavom razvoju Županije. Stoga svi segmenti društva u ovom dokumentu mogu pronaći relevantne preporuke. 

PAP/RAC, organizacija koja je predvodila proces pripreme Obalnog plana, nastavlja pružati potporu Županijskom poglavarstvu, sudjelujući na sastancima Županijskog odbora i sudjelujući u provedbi drugih projekata, primjerice, projekta Adriadapt. 

Katastar obalne infrastrukture

Jedna od prioritetnih radnji iz Obalnog plana bila je izrada katastra obalne infrastrukture (u sklopu projekta AdriAdapt). Naime, zbog izuzetno složene podjele nadležnosti duž obale, kao i činjenice da su nadležnosti u izvanrednim okolnostima drugačije od onih u redovnim, potreba za bazom podataka o svim potencijalnim izvorima onečišćenja, kao i stanje obalne infrastrukture, pokazalo se kao bitan alat za upravljanje obalnim područjem.

U svrhu izrade metodologije za Katastar obalne infrastrukture izrađena je analiza ugroženosti obalne infrastrukture i ugroženosti obalnog mora. Kako bi se razumjele potencijalne prijetnje od klimatskih promjena, kao i kako povećati otpornost obale, bilo je potrebno prvo detaljno razumjeti svu postojeću infrastrukturu i njeno potencijalno ponašanje pod utjecajem klimatskih promjena. Cijeli proces je obuhvaćen kroz 8 dokumenata, (uključujući sažetak) među kojima analiza ranjivosti obalne infrastrukture također nudi rješenja za planiranje otpornosti obalne infrastrukture. Sva dokumentacija trenutno je na lokalnom jeziku i dostupna je na zahtjev.

Sudjelovanje dionika

Kako se participativni pristup nalazi u samoj srži IUOP-a, participativni proces predstavljao je važnu os pripreme Plana. Proveden je paralelno s izradom Plana, i to participativnom metodom „Climagine“. U fazi utvrđivanja stanja, provedena je analiza na temelju koje je određeno 100-njak dionika koji su potom pozvani na sve radionice Climagine. Prepoznavanjem i ispitivanjem prethodne, sadašnje i buduće razine održivosti projektnog područja, dionici su izvršili provjeru nalaza stručnjaka i dali svoj doprinos Obalnom planu, u koji su uključili vlastita znanja i želje vezano za lokalne prilike. U sklopu održane četiri radionice, 50-ak lokalnih dionika razgovaralo je o kritičnim pitanjima razvoja obalnog područja Šibensko-kninske županije, postignut je dogovor o zajedničkoj viziji i zajedničkom traženju rješenja za poboljšanje održivosti i otpornosti obalnog područja. Na svakoj radionici stručnjaci zaduženi za izradu obalnog plana predstavili bi svoje nalaze i o njima razgovarali s dionicima. Osim toga, na svakoj od radionica održano je vrlo konstruktivno uvodno predavanje o određenim izazovima koje klimatske promjene donose lokalnoj zajednici. Povrh radionica, održano je oko 30 razgovora s ključnim dionicima. Te su aktivnosti poboljšale kvalitetu i osigurale preuzimanje odgovornosti lokalnih nadležnih tijela za Obalni plan, ali su također poboljšale i znanje i osviještenost lokalne zajednice o klimatskim promjenama, njezinim utjecajima i potrebnim klimatskim akcijama.

Nakon što je finaliziran, Plan je predstavljen raznim skupinama dionika u regiji, diljem zemlje i Sredozemlja. Namjera da se uspostavi Savjetodavni odbor sastavljen od najaktivnijih dionika procesa pripreme Plana još nije realizirana, ali od nje se nije odustalo. Na njezinom ostvarenju dodatno će se raditi tijekom provedbe aktivnosti Adriadapta.

Čimbenici uspjeha i ograničavajući čimbenici

Ključni čimbenici uspjeha obalnog plana mogu se identificirati na sljedeći način:

• snažna politička potpora župana koji je pomno pratio cijeli proces, aktivno sudjelovao na sastancima/radionicama zajedno s ključnim osobljem županijskih institucija i time omogućio stvaranje osjećaja zajedničke odgovornosti i pridonio povjerenju dionika u uspješnu provedbu plana;
• uspješan participativni proces koji je omogućio stvaranje osjećaja hitnosti klimatskih akcija, uključivanje lokalnih znanja i želja u Plan i posljedično razvijanje osjećaja odgovornosti dionika vezano za Plan;
• predan pristup tima stručnjaka predvođenih PAP/RAC-om koji je rezultirao visokokvalitetnim dokumentom i stalna podrška PAP/RAC-a tijekom provedbe Obalnog plana.

Na Europskoj konferenciji o prilagodbi klimatskim promjenama – ECCA 2019. godine Obalni plan osvojio je nagradu Mediterranean Climate Change Adaptation Award za uzoran doprinos u području prilagodbe na klimatske promjene. Nagradu je dodijelila Francuska agencija za upravljanje okolišem i energijom (ADEME), uz podršku svojih mediteranskih partnera, a u konkurenciji za nagradu natjecalo se 28 projekata iz 9 mediteranskih zemalja. Nagrada je dodijeljena u tri kategorije, a Obalni plan pobijedio je u kategoriji „Metode za izradu i provedbu javnih politika“, kao i u kategoriji glavne nagrade.

Od usvajanja Obalnog plana, još su dvije županije i dva grada u Hrvatskoj pokrenuli postupak pripreme svojih Obalnih planova. Za dva plana očekuje se da će se izraditi uz korištenje sredstava EU-a, dok će se u izradi druga dva plana koristiti vlastita financijska sredstva. Osim toga, u okviru nedavno odobrenog Medprograma Globalnog fonda za okoliš (GEF), pripremit će se još tri obalna plana koji obuhvaćaju klimatske akcije: u Crnoj Gori, Libanonu i Maroku. 

Ograničavajući čimbenici uglavnom se odnose na nedostatak političke volje za pitanja klimatskih akcija i mjera održivosti. Ostali pritisci, poput pandemije virusa COVID-19, gospodarske krize koja može uslijediti ili bilo kojih drugih razvojnih pritisaka mogu se pojaviti nauštrb održivog razvoja, što se u prošlosti često događalo.

Troškovi i koristi

Ljudski resursi: U Šibensko-kninskoj županiji, četiri osobe bile su aktivno uključene u ovu aktivnost: dvoje djelatnika Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove, jedan djelatnik Zavoda za prostorno uređenje i jedan djelatnik Upravnog odjela za pomorstvo, promet i otočni razvoj. Županija je organizirala pet radionica u kojima je sudjelovalo otprilike 50 polaznika. Priprema Obalnog plana koji je predvodio PAP/RAC bila je najzahtjevnija aktivnost projekta Medpartnership, a u nju su bile uključene četiri osobe zadužene za različite zadatke i raspoređene zadaće. Tehnički resursi za Obalni plan sastojali su se od stručnog tima koji je predvodio PAP/RAC, a sastojao se od stručnjaka za IUOP, stručnjaka za prostorno uređenje, stručnjaka za upravljanje vodnim resursima, sociologa, klimatologa/oceanografa, stručnjaka za GIS i stručnjaka za procjenu rizika od požara.

Što se tiče financijskih sredstava, potpora GEF-a iznosila je otprilike 100.000 USD, dok su lokalna i regionalna samouprava i PAP/RAC osigurali sufinanciranje u naravi angažiranjem svojih ljudskih/tehničkih resursa, a lokalna i regionalna samouprava osigurala je prostor i opremu za sastanke/radionice i prijevoz za terenske posjete. Paralelne aktivnosti Climagine i DIVA provedene pomoću zasebnih sredstava financiranja, ali u okviru istog projekta, dodatno su koristile u procesu razvoja plana. 

U smislu realiziranih koristi, provedba Obalnog plana donosi koristi u četiri skupine ključnih politika upravljanja: izgradnja otpornosti obalnog područja, održivi prostorni razvoj, upravljanje vodnim resursima i održivi ekonomski razvoj. Osim toga, dodatne koristi čine bitni dio Plana. Predložene mjere vezano za prostor usmjerene su na očuvanje integralnih krajobraznih vrijednosti obalnog područja i poboljšanje kvalitete izgrađenog krajolika. Osim poboljšanja okoliša, obje mjere doprinose stvaranju uvjeta za poboljšanje socijalne kohezije, kao i jačanju osnova za održivi turizam. Mjere koje imaju za cilj poboljšanje kvalitete izgrađenog krajolika, istovremeno imaju za cilj olakšavanje odljeva vode tijekom oluja i poplava (drveće posađeno na strateškim mjestima, uklanjanje zapečaćenih površina i ostale mjere zelene infrastrukture). Mjere koje se odnose na zelenu infrastrukturu osiguravaju uvjete za poboljšanje kvalitete života unapređivanjem kvaliteta područja u kojima uživa kako lokalno stanovništvo, tako i turisti. Konačno, integralni pristup osigurava da će sve mjere prilagodbe uzeti u obzir stvaranje pogodnih uvjeta za ublažavanje klimatskih promjena. Predlažu se mjere za povećanje otpornosti lokalnog gospodarstva, jačanje zelene i plave ekonomije, poboljšanje mobilnosti, itd. 

Nakon usvajanja Obalnog plana, uz Akcijski plan, objavljen je i dokument pod naslovom „Preporuke za jačanje otpornosti obala na utjecaje klimatskih promjena: Što bi lokalna uprava, stanovnici i investitori u nekretnine na obali trebali znati“.

Kontakti

Sanja Slavica Matešić
Pročelnica Upravnog odjela za zaštitu okoliša i komunalne poslove
Šibensko-kninska županija
Trg Pavla Šubića I. 2; 22000 Šibenik; Hrvatska
e-mail: sanja.slavica.matesic@skz.hr; zupan@ skz.hr

Daria Povh Škugor
Viša voditeljica programa
PAP/RAC
Kraj Sv. Ivana 11; Split 21000; Hrvatska
e-mail: daria.povh@paprac.org; paprac@paprac.org

Izvor dodatnih informacija

https://iczmplatform.org/storage/documents/njPooVmOxYugcciOcYOX1FmphgsLYqeH3w9juFCe.pdf

Zemljovid

Slike

Dokumenti

https://iczmplatform.org/storage/documents/pEoju2FqfXjzPoYBLsKZiD3o6ONBXxJ44RTWFt7P.pdf