Plan upravljanja Obalnim područjem Grada Kaštela (Obalni plan)

Klimatski utjecaji
Jake kiše, Oluje, Poplave, Porast razine mora
Sektori
Međusektorsko, Promet, Prostorno planiranje, Smanjenje rizika od katastrofa, Turizam, Upravljanje obalnim područjem, Upravljanje vodama, Urbanizam
Vrijeme implementacije
Priprema Plana trajala je 10 mjeseci. Vremenski okvir Plana postavljen je do 2030. godine, dok izrađene projekcije i scenariji klimatskih promjena pokrivaju razdoblje do 2100. godine.

Geografski kontekst i klimatski izazovi

Obalni plan obuhvaća administrativno područje Grada Kaštela. Kopneni dio obuhvaća 58 km2, a morski dio obuhvaća Kaštelanski zaljev. Duljina obale iznosi 23 km i gotovo cijelo obalno područje je urbanizirano. Povijesni razvoj ovog grada veže se uz srednjovjekovne kaštele smještene na samoj obali. Nagli razvoj grada, industrijalizacija nakon koje je uslijedila urbanizacija, a bez izgradnje komunalne infrastrukture, doveli su do onečišćenja mora, zraka i tla. Danas, deindustrijalizacijom i izgradnjom kanalizacijske infrastrukture, stanje je značajno poboljšano. Vratila se vrijednost plaža za kupanje i Kaštela se sve više okreću turizmu. Smještaj područja između dvije jake turističke destinacije, Trogira i Splita, kao i blizina zračne luke, također daju impuls razvoju turizma. Grad Kaštela danas broji cca 40.000 stanovnika i predstavlja dio aglomeracijskog područja Splita.

Sve više suočeni smo s neželjenim posljedicama klimatskih promjena koje posebno ugrožavaju obale. Takva je situacija i u Kaštelima, na čijim su niskim obalnim područjima smješteni važni razvojni resursi i vrijedni kulturni i stambeni objekti: kašteleti, povijesne jezgre, obalne šetnice, kuće, infrastruktura i dr. Najvažnije klimatske promjene na širem području Kaštela jesu: više temperature zraka tijekom cijele godine, promjena režima oborina (više oborina zimi, a manje ljeti), rast varijabilnosti i ekstrema u vremenskim uvjetima npr. pojave većih i češćih olujnih vremenskih stanja. 

Položaj, topografija i socioekonomski okvir kaštelanskoga područja izrazito je nepovoljan u odnosu na utjecaje klimatskih promjena. Obalni prostor je nizak, a u većem dijelu nastao je stalnim širenjem kopna na račun mora. Kao takav, podložan je poplavama, kako od strane mora tako i od potoka i slivnih voda koje dotječu s kopna. Zaleđe obale je strmo i ima veliku energiju reljefa. U slučaju kiša i voda to znači da vode u zaleđu nastaju naglo te se brzo kreću kroz naselja do obale mora gdje plave niske obale zajedno s morem. Područje Kaštela, a posebno nisko obalno područje, izloženo je sve većim poplavama. One nastaju kao rezultat klimatskih promjena, neplanirane urbanizacije i nedostatka učinkovitog sustava odvodnje površinskih voda i zaštite od visokih razina mora. Gradu iz zaleđa prijete bujične vode, unutar grada oborinske vode, a s mora visoke razine mora i nalet valova na obalu. Predviđa se porast razine mora od 30 do 100 cm u sljedećih 100 godina. Uz bujične i oborinske vode neizbježna su sve veća i češća plavljenja grada, a posebno obalnog područja. 

Najugroženije obalno područje do 1 m nadmorske visine obuhvaća 28 hektara obalnog područja. Radi se o urbaniziranom području s cca 600 objekata. Od toga je 12 hektara unutar zaštićenih povijesnih jezgri gdje se nalazi najvrjednija kulturna baština i imovina. Najugroženiji objekti zaštićene kulturne baštine su: Kaštel Cippico (tek 35 cm nad morem), Kaštilac Gomilica (60 cm nad morem) i povijesna jezgra Kaštel Sućurca (60 cm nad morem). Također, ugrožena je cijela obala duljine 23 km od čega polovicu čine betonirane obalne rive i lučice. Šteta će rasti, pokretna i nepokretna imovina će propadati zbog vlaženja i/ili plavljenja te će postupno gubiti na vrijednosti. Uz to, padat će i kvaliteta života stanovnika. Poplave će ispirati onečišćenja koja će završiti u obalnom moru te tako sve više ugrožavati njegovu ekološku, društvenu i turističku vrijednost.

Obalno područje trenutno nema dostatnih prometnica, javnih površina, kanalizacije, prostora za odvajanje i sakupljanje otpada, adekvatni sustav odvodnje voda, zadovoljavajuću obalnu infrastrukturu za zaštitu okoliša (eroziju i poplave obala) i dr. Nedostatak kapaciteta najizraženiji je ljeti kada mnogobrojni turisti u privatnom smještaju koriste tu istu infrastrukturu (privatni smještaj dominira s 90%). Daljnja urbanizacija i uređenje urbanih površina betoniranjem smanjuje zelene površine i doprinosi mnogobrojnim negativnim učincima: od povećanja oborinskih voda koje se moraju naknadno odvoditi do pojave urbanih toplinskih otoka te utjecaja na zdravlje ljudi. Prirodni okoliš, kakvoća obalnog mora i ekosustavi sve su više ugroženi. Upravljački procesi u kojima sudjeluju građani, poduzetnici i upravitelji, sve se teže odvijaju. Treba djelovati organizirano i od samih početaka, npr. granica pomorskog dobra nije utvrđena na velikom dijelu obale što otežava upravljanje. Dakle, sve ovo predstavlja izazove u upravljanju obalnim područjem, a na što treba dodati učinke klimatskih promjena te kvalitetno planiranje razvoja obalnog područja.

Ciljevi

Postavljeni ciljevi razvoja obalnog područja su: 

  • Implementacija integralnog pristupa upravljanju obalnim područjem grada Kaštela u svjetlu klimatskih promjena;
  • Očuvanje i unaprjeđenje stanja prirodnog i izgrađenog okoliša, smanjenje rizika te unaprjeđenje izvedbi obalne infrastrukture; 
  • Razvoj održivog turizma prilagođenog posebnostima mediteranskih, obalnih, povijesnih gradova, klime i okoliša.

Provedene mjere prilagodbe u konkretnom primjeru

Prilagodba kroz planove integralnog upravljanja obalnim područjem (IUOP)

Rješenja

Projekt predstavlja pilot aktivnost Interreg Med projekta CO-EVOLVE i definira izradu akcijskog plana zasnovanog na integralnom upravljanju obalnim područjem i prostornom planiranju morskog područja (IUOP/PPMP). Opći ciljevi ovog zadataka zasnivaju se na „Protokolu o integralnom upravljanju obalnim područjem Sredozemlja”, Direktivi 2014/89/EU „Uspostava okvira za prostorno planiranje morskog područja” i UNEP-PAP/RAC dokumentu „Održivi obalni turizam”. Aktivnosti na izradi započele su u kolovozu 2018. godine, a u svibnju 2019. javno je predstavljen nacrt Obalnog plana.

Krenuvši od prethodno zadana tri cilja i identificiranih ključnih problema, razvijeni su prioriteti, mjere i aktivnosti.

Mjere donesene u svrhu postizanja prvog cilja implementacije integralnog pristupa upravljanju obalnim područjem su: određivanje granice pomorskog dobra, jačanje otpornosti obala i infrastrukture na klimatske promjene kombinacijom klasičnih i zelenih rješenja. 

Ponuđena su klasična rješenja za jačanje otpornosti na plavljenja mora. Među njima, izdvajaju se gradnja obalnih zidova s razbijačima valova, podizanje prostora povijesne jezgre te kombinacija mjera s vanjskim lukobranima i novim plažama koje služe kao mjera za smanjenje utjecaja valova. Zelena rješenja ponuđena su da bi se ojačala otpornost od poplava. Među zelenim rješenjima za odvodnju oborinskih voda u urbanim područjima izdvajaju se zadržavanje vode te prirodno pročišćivanje, uređenje potoka koji zadržavaju vodu što dulje u prirodnom okolišu te zadržavanje vodnog vala brdskih bujica s pregradama ili čvrstim akumulacijama. Također, istaknuta je potreba redefiniranja koncepta upravljanja urbanim oborinskim vodama imitiranjem prirodnog hidrološkog ciklusa u izgrađenom okolišu. Taj koncept poznat je pod nazivom „grad spužva“.

Detektirane mjere nužne u svrhu poboljšanja prometne infrastrukture odnose se na smanjenje opterećenja tranzitnog prometa. To je moguće uvođenjem sezonske, brze brodske linije za prijevoz putnika od zračne luke do otoka, jednako kao i alternativnim rješenjem za dnevne migracije uvođenjem brzobrodske linije Kaštela-Split. 

Konačno, prihvaćene su ključne odrednice prostornog planiranja u najvrjednijem obalnom pojasu, u svrhu zaštite graditeljskog nasljeđa, poboljšanja kvalitete izgrađenog okoliša te smanjenja potrošnje zemljišta. Tako se potiču rješenja ograničenog i kontroliranog nasipanja mora, princip zelene infrastrukture te princip zelene gradnje u zonama novog urbaniteta duž glavne prometnice.

Voditelj inicijative i ključni partneri

Obalni plan rezultat je više aktivnosti u sklopu projekta ugovorenog između naručitelja Javne ustanove RERA S.D. za koordinaciju i razvoj Splitsko-dalmatinske županije i izvođača Fakulteta građevinarstva, arhitekture i geodezije Sveučilišta u Splitu, uz podršku Grada Kaštela i turističke zajednice Grada Kaštela.  

Obalni plan naslanja se na mnogobrojne strateške i planske dokumente, crpi informacije iz postojećih studija i ekspertnog znanja uključenih stručnjaka i dionika te daje novi pogled na prostor kroz prizmu klimatskih promjena. Stručnjaci organizacije PAP/RAC sudjelovali su u procesu pripreme Obalnog plana, a to iskustvo koriste i u svom redovnom radu u ostalim mediteranskim zemljama, kao i kod provedbe srodnih projekata, primjerice projekta Adriadapt. 

Sudjelovanje dionika

Kako se participativni pristup nalazi u samoj srži IUOP-a, participativni proces predstavljao je važnu os pripreme Plana. Metodologija integralnog planiranja uključuje participativni pristup od samog početka projekta. To donosi dvije koristi: u izradu plana uključuju se saznanja, potrebe i prioriteti dionika, a plan dobiva jači legitimitet jer ga dionici doživljavaju kao „svoj“ plan.

Dionik je definiran kao bilo koja osoba ili skupina u čijem je interesu izrada plana ili koja može potencijalno biti pogođena njegovom provedbom ili ishodima. Analizom su dionici podijeljeni na „primarne” i „sekundarne”, ovisno o prirodi svoje uključenosti u inicijativu. Primarni dionici su oni na koje inicijativa (ili problem koji se njome nastoji riješiti) izravno utječe, bilo pozitivno ili negativno. Primarni dionici koji sudjeluju u izradi Obalnog plana podijeljeni su na dionike koji obavljaju ekonomske aktivnosti na području Grada Kaštela (tvrtke i obrti) te stanovništvo (pojedinci i udruge). Sekundarni dionici su oni s „posredničkom ulogom”, poput drugih organizacija u istom ili povezanom području, donositelji politika, lokalna uprava, stručnjaci ili djelatnici koji rade u javnom sektoru te imaju upravljačke nadležnosti. Ukupno je identificirano 80 dionika koji su pozivani sudjelovati u izradi Plana. Dodatno, akademska zajednica uključila se kroz rad studenata, a uz mentorstvo stručnjaka iz projektnog tima ovog plana. 

Komunikacija prema dionicima održavala se putem radionica. Ukupno je organizirano pet radionica participativnog pristupa na kojima su obrađene ključne teme i predstavljen je nacrt Obalnog plana. Radionice su organizirane na način da je uvodničar sažeto obrazložio temu, a potom je slijedila diskusija s dionicima koji su dijelili vlastita znanja i želje vezano uz lokalne prilike. Diskusije su dokumentirane zapisnicima, a radionice izvještajima. Dodatno, dionici su mogli tijekom ili poslije radionica ispuniti upitnike i tako provjeriti saznanja stručnjaka te ih dopuniti po potrebi i predlagati mjere i aktivnosti.

Čimbenici uspjeha i ograničavajući čimbenici

Ključni čimbenici uspjeha su:

  • Obalni plan locirao je i opisao ključne ugroze za obalno područje Kaštela koje će se pojačati pod utjecajem klimatskih promjena u budućnosti i time je omogućio svim sektorima koji upravljaju obalnim područjem da ugrade mjere preporučene u Obalnom planu u svoje planove te da ih dalje razvijaju;
  • Participativnim pristupom koji je uključio velik broj dionika te kontinuiranim obavještavanjem javnosti kroz najjače medije, Obalni plan je upoznao stanovništvo i dionike s ključnim ugrozama za obalno područje Kaštela i mogućim mjerama za ublažavanje istih;
  • Sudjelovanje službi Grada Kaštela u procesu izrade Obalnog plana rezultiralo je njihovom potrebom da se dodatno konzultiraju sa stručnjacima oko mogućnosti ugradnje predloženih mjera u konkretne projekte na području Grada Kaštela;
  • Tijekom participativnog procesa pojavila se potreba te su izrađeni sažetak Obalnog plana i Priručnik za građane s mjerama prilagodbe koje sami građani mogu primijeniti. To je dalje rezultiralo izradom proširenog priručnika kroz projekt Adriadapt;
  • Susjedni obalni gradovi i općine dijele neke od ključnih ugroza te mogu koristiti preporučene mjere iz Obalnog plana i dalje ih razvijati kroz svoje planove. 

Ograničavajući čimbenici uspjeha su:

  • Otežana primjena mjera u obalnom području uslijed nedefiniranih granica pomorskog dobra na velikom dijelu obale;
  • Potreba za osiguranjem površina u prostoru ili prenamjena postojećih, a da bi se mogle provesti sveobuhvatnije i složenije mjere, kao npr. zelena infrastruktura;
  • Provođenje mjera u već izgrađenom urbanom području te na području povijesnih jezgri pod zaštitom može rezultirati tehnički složenijim i skupljim rješenjima.

Troškovi i koristi

Ljudski resursi: U Gradu Kaštelima, 10 osoba bilo je aktivno uključeno u ovu aktivnost, i to iz Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, te Upravnog odjela za komunalno gospodarstvo, imovinsko-pravne poslove i zaštitu okoliša. RERA je organizirala četiri radionice i jednu konferenciju u kojima je sudjelovalo otprilike 150 učesnika. 

Što se tiče financijskih sredstava, potpora Interreg projekta iznosila je otprilike 100.000 €, u što nije uključeno sudjelovanje lokalnih službi.

Provedba Obalnog plana donosi koristi kroz tri skupine ključnih politika upravljanja: izgradnja otpornosti obalnog područja na klimatske promjene, održivi prostorni razvoj te razvoj održivog turizma prilagođenog posebnostima područja plana. Osim poboljšanja okoliša, predložene mjere doprinose stvaranju uvjeta za poboljšanje socijalne kohezije. Mjere koje imaju za cilj poboljšanje kvalitete izgrađenog krajolika, istovremeno imaju za cilj olakšavanje odljeva vode tijekom oluja i poplava. Mjere koje se odnose na zelenu infrastrukturu osiguravaju uvjete za poboljšanje kvalitete života unaprjeđivanjem kvaliteta područja u kojima uživa stanovništvo. Ovim Planom traži se  koherentnost između javnih i privatnih inicijativa, a integralni pristup osigurava da će sve mjere prilagodbe uzeti u obzir stvaranje pogodnih uvjeta za ublažavanje klimatskih promjena. Predlažu se mjere za povećanje otpornosti lokalnog gospodarstva, jačanje zelene i plave ekonomije, poboljšanje mobilnosti, itd. 

Nakon dovršetka Obalnog plana, objavljen je njegov sažetak i priručnik s uputama za kućevlasnike pod naslovom „Što mogu građani? Zaštita od bujičnih poplava“. Ovaj je dokument kroz “Adriadapt” projekt nadopunjen i proširen. 

Kontakti

Boris Škara,
pročelnik Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju

Jure Margeta (stručni voditelj),
Martina Baučić (koordinatorica)
E-mail: mbaucic@gradst.hr

Srećko Randić
Mili Novak
E-mail: mili.novak@rera.hr

Izvor dodatnih informacija

https://kastela.hr/projekti/plan-upravljanja-obalnim-podrucjem-grada-kastela

Zemljovid

Položaj Grada Kaštela
© Grad Kaštela (iz Obalnog plana)

© Obalni plan Grada Kaštela, autorica Martina Baučić

Slike

Povijesna jezgra Kaštel Kambelovca

Primjer dobre prakse – uređena plaža s obalnim zidom u Kaštel Starom
© Obalni plan Grada Kaštela

Koncept prostornog planiranja obalnog područja Grada Kaštela
© Obalni plan Grada Kaštela, autorica Ana Grgić

Dokumenti

https://kastela.hr/projekti/plan-upravljanja-obalnim-podrucjem-grada-kastela