Sanacija okoliša pojasa dina na lokalitetu Bevano Sud (Ravenna, Italija)

Geografski kontekst i klimatski izazovi

Lokalitet se nalazi južno od ušća rijeke Bevano, na granici između područja potpune zaštite gdje je pristup neovlaštenim osobama zabranjen tijekom cijele godine i područja djelomične zaštite gdje je pristup zabranjen od travnja do srpnja za vrijeme gniježđenja morskog kulika (Charadrius alexandrinus). Antropogeni pritisak na to područje gotovo je nepostojeći. Ovaj lokalitet dio je ekološke mreže Natura 2000, zaštićeno područje Parka delte rijeke Po; također, to je područje od značaja za Zajednic i područje posebne zaštite, a zaštićeno je i Ramsarskom konvencijom.

Nedavno nastali pojas dina proteže se s bočne strane i uglavnom bez prekida. 2013. godine dina je bila promjenljive visine u rasponu 2-3,5 m, prednji dio imao je oblik okomite litice, što svjedoči o eroziji uslijed olujnih udara, a podnožje je bilo omeđeno pojasom dina u nastajanju s djelomičnim oporavkom prirodnog nagiba, što svjedoči o aktivnoj i nagloj deflaciji i eolskoj akumulaciji.

Plaža je široka oko 30 m, vijugavog uzdužnog profila sa širokim i naglašenim međuplimnim zonama. Prema regionalnoj klasifikaciji ASPE predmetni pojas označen je kao stabilan. Područje nije zahvaćeno strogim mjerama obrane te prethodno nije bilo podvrgnuto sanaciji. U scenarijima opasnosti od olujnih udara ovo područje klasificirano je kao P3, tj. podložno je čestim poplavama s učestalošću od 10 godina. Stopa slijeganja tla na ovom području iznosi oko 7-8 mm/godišnje.

Djelomičnu krhkost sustava dina prije intervencije uzrokovala je ograničena širina plaže, zbog čega su nastajale embrionalne nakupine koje nisu odolijevale najjačim olujama, ali i morfologija dina nalik liticama koje su stalno podložne urušavanju.

Ciljevi

Ova intervencija završna je aktivnost u okviru projekta Riged-Ra – Sanacija i upravljanje obalnim dinama u okolici Ravenne (2013.-2016.). Najvažniji cilj projekta bio je definirati i utvrditi glavnu obalnu dinamiku, stanje erozije i ranjivost obale u okolici Ravenne, od ušća rijeke Reno do ušća rijeke Savio (Ravenna, Emilia-Romagna, Italija), te ostatke dina u tom području, na način da se definiraju odgovarajuće intervencijske strategije za njihovu zaštitu i oporavak. Završni rezultati projekta bile su intervencijske strategije za očuvanje obalnih dina u obliku Smjernica za nadležna lokalna tijela koja su izravno uključena u upravljanje obalnim područjima i njihovo planiranje.

Vjetrobran je pak izgrađen s ciljem smanjenja brzine vjetra kako bi se omogućilo taloženje pijeska i stvaranje embrionalnih dina, kako bi se spriječio gubitak pijeska prema zaleđu i gaženje te kako bi se stvorila prilika za oporavak ekosustava.

Provedene mjere prilagodbe

Odabir jedne ili više mogućnosti prilagodbe iz Adriadapt kataloga.

Stvaranje i jačanje dina

Rješenja

1) Utvrđivanje i karakterizacija područja temeljem integracije podataka prikupljenih tijekom tri godine projekta:

• geografska struktura i struktura okoliša
• litološka i hidrogeološka karakterizacija
• geomorfološka analiza sustava dina-plaža
• proučavanje slijeda obalne vegetacije
• klimatski uvjeti i stanje mora 
• morfodinamičko stanje plaže

2) Odabir najprikladnije intervencije u skladu s Rješenjima temeljenim na prirodi (eng. Nature-based solutions – NBS): Ganivelle ili vjetrobrani

Projekt: Postavljanje mreže drvenih letava koje služe kao vjetrobrani (ganivelle) paralelno uz obalu, a međusobno su povezane pocinčanom i uvijenom žicom. Prvi red postavljen je na visinu podnožja dine, a drugi oko 2 m od prvog prema moru; dvije linije povezane su okomitim dijelovima na svakih 8 m (tehnika ‘mreže’). Ukupan opseg intervencije je 465 m.

Ganivelle su ograde od drveta kestena (to drvo odabrano je zbog svoje otpornosti) čija je svrha zaustaviti protok vjetra koji nosi pijesak i time omogućiti nakupljanje pijeska kako bi se ponovno stvorila dina. Koriste se kako bi se pospješilo stvaranje embrionalnih dina i smanjilo erozivno djelovanje vjetra u njegovim naletima i općenito u diskontinuitetima sustava dina, kako bi se spriječio protok pijeska prema zaleđu i trajni gubitak ovoga sedimenta u sedimentnom sustavu obale te kako bi se spriječio pristup dini i gaženje dine. Ove se intervencije vrlo često upotpunjuju nasadima tako da nakon nestanka zbog zatrpavanja strukture već postoje biljke koje mogu zamijeniti drvenu ogradu u toj akumulaciji. U svakom slučaju vegetacija pronalazi povoljnije uvjete za prirodnu kolonizaciju eolske akumulacije i svojim rastom bitno doprinosi razvoju i stabilizaciji dine. U ovoj studiji slučaja nisu bile potrebne intervencije nasađivanja zbog velike prisutnosti biljnih vrsta ‘graditeljica’. Intervencija treba pogodovati postupnom i gotovo potpunom zatrpavanju drvene ograde pijeskom. Jedini kritičan element je prisutnost metalne žice za konstrukciju i povezivanje ograde – zbog svoje ograničene razgradivosti, u slučaju da ograda ne bude zatrpana pijeskom ili ako bude uništena, žica će ostati na površini. Moguće alternative su užad od biljnog materijala (međutim, takva užad ne traje dugo i nedostupna je na tržištu) ili još bolje poprečni štapovi.

Postavljanje drvene ograde treba dobro isplanirati i pritom treba slijediti nekoliko kriterija:

• najveća akumulacija pijeska dogodit će se okomitim djelovanjem na dominantni vjetar, a u tom će slučaju doći i do maksimalne erozije u podnožju stupova.
• Najveći prijenos događa se kad pušu snažni (> 6-7 m/s) i suhi vjetrovi.
• Prisutnost močvarnih područja i/ili vlažnih plaža u blizini ograde značajno smanjuje prijenos pijeska i prijenosnu moć vjetra.
• i treba se procijeniti prema promatranom području.

Ožujak je najpogodnije razdoblje za provođenje intervencije jer je to kraj zimskog razdoblja i vrijeme najkritičnijih meteoroloških uvjeta na moru (snažne oluje, olujni udari), ali i zbog toga što se tako ostavlja dovoljno vremena za stabilizaciju ograde prije nego nastupi sljedeća zima.

Odlučeno je da se prilikom postavljanja uklonjivih drvenih ograda za zaštitu i rekonstrukciju pojasa dina uporaba mehaničke opreme svede na minimum i da se što je više moguće da prednost ručnim intervencijama.

Nakon postavljanja ograde lokalitet se tri mjeseca nadzire tehnikama digitalne fotogrametrije UAV i 3D laserskim skeniranjem radi procjene učinkovitosti intervencije, nakupina sedimenta i geomorfološke evolucije pojasa dina.

Voditelj inicijative i ključni partneri

Projekt RIGED-Ra rezultat je sporazuma o istraživanju između Eni Divisione E. & P., Zaklade Flaminia, Općine Ravenna i laboratorija IGRG (integrirana istraživačka skupina za geoznanost) Sveučilišta u Bologni, Kampusa Ravenna.

Intervenciju na dini osmislio je i koordinirao laboratorij IGRG zajedno s doktorom geologije Carlom Alfonsom Lipparinijem i u suradnji s EID_ Mediterrenée (dr. Hugues Heurtefeux), francuskim javnim poduzećem koje se još od 1982. godine bavi zaštitom okoliša te upravljanjem i zaštitom obalnog sustava dina.

Dozvole i odobrenja za radove izdali su tehnički uredi Općine Ravenna, Čuvari biološke raznolikosti i Park Delta rijeke Po, odnosno tijela koja upravljaju istraživanim područjem.

Sudjelovanje dionika

Nisu sudjelovali drugi dionici osim onih koji su navedeni u točkama 6. i 14. ovog dokumenta.

Čimbenici uspjeha i ograničavajući čimbenici

Detaljna karakterizacija fizičkog sustava u svim njegovim komponentama (geomorfološkim, geološkim, hidrogeološkim, vegetacijskim, meteorološko-morskim) bila je ključna za pravilno planiranje i određivanje veličine i orijentacije strukture te za povećanje njene učinkovitosti.

Uključivanje ustanova koje upravljaju područjem i osnivanje multidisciplinarne radne skupine sa stručnjacima iz različitih polja znanosti o okolišu osiguralo je integrirani pristup upravljanju predmetnim obalnim pojasom.

Ograničavajući čimbenici koji su djelomično otežavali proces: birokracija i vrijeme čekanja na odobrenja i dozvole; ekonomska raspoloživost kako bi se intervencija mogla proširiti na veće područje; ograničeno sudjelovanje i svijest drugih ključnih dionika, poput npr. korisnika plaže i vlasnika kupališnih objekata.

Troškovi i koristi

Projekt je financirao Eni Divisione E. & P. prema odredbama VI. sporazuma o suradnji između Općine Ravenna i Eni S.p.A. 2011.-2014., a započeo je u okviru posebnog ugovora o istraživanju koji su sklopili Eni i Zaklada Flaminia.

Opće koristi:

• Povećanje otpornosti sustava plaža-dina na klimatske promjene kao što su dizanje razine more i veća učestalost jakih olujnih udara.

Koristi za okoliš i posebne ekosustave:

• Rekonstrukcija kontinuiranog pojasa dina bez erozivnih morfologija (eng. blowout) jamči bolji ekološki i okolišni kontinuitet i pogoduje povećanju biološke raznolikosti (smanjenjem fragmentacije staništa);
• Postavljena ograda sprječava prekomjerno gaženje dine i nastanak erozivnih morfologija te pogoduje poboljšanju očuvanosti dina;
• Sveukupno poboljšanje prirodnog stanja obale;
• S hidrogeološkog stajališta, stvaranje kontinuiranog pojasa dina koji je topografski povišen u odnosu na okolno područje povećava područje infiltracije i pogoduje stvaranju slatkovodnih leća, povećavajući tako dostupnost slatke vode u priobalnom vodonosnom sloju;
• Dostupna je veća količina sedimenta za dinamičku ravnotežu sustava plaža-dina i obranu od erozije;
• Veća zaštita unutrašnjosti i susjednih područja (obalna borova šuma) od olujnih udara i od zaslanjivanja tla i podzemnih voda.

Vrijeme provedbe i vijek trajanja

Fizička karakterizacija sustava trajala je oko godinu dana; još godinu dana bilo je potrebno za izradu projekta, podnošenje zahtjeva i dobivanje potrebnih dozvola te za provedbu i postavljanje intervencije.

Nakon faze fizičke karakterizacije sustava, a kako bi se procijenile stvarne mogućnosti intervencije, organizirana je radionica u kojoj je sudjelovao dio tehničkog osoblja uključenog u projekt (IGRG, EID_ Mediterrenée). Na području istraživanja obavljeni su terenski izvidi za tehničke i logističke procjene i izradu tehničkog izvješća koje je dostavljeno nadležnim tehničkim uredima (Općina Ravenna, Čuvari biološke raznolikosti, Park Delta rijeke Po) radi dobivanja potrebnih dozvola i odobrenja.

Prije izvođenja radova bilo je potrebno obaviti terenski izvid s djelatnicima službe Čuvari biološke raznolikosti (Carabinieri per la Biodiversità) radi sveukupne provjere i mogućeg pronalaska gnijezda morskog kulika. Za prijevoz materijala te postavljanje konstrukcije i znakova za obavješćivanje trebalo je 15-20 dana.

Do danas (2020.) intervencija nije zahtijevala održavanje i očuvana je u izvrsnom stanju, a pokazala se i vrlo učinkovitom u pospješivanju nakupljanja sedimenta, a time i prirodnog rasta dine (zatvaranje ispuha, napredovanje podnožja dine, stvaranje embrionalnih dina, smanjenje nagiba prednjeg dijela dine, povećanje grebena dine).

Kontakti

Autorica: Dr. Beatrice M.S. Giambastiani; BiGeA – Odjel za biologiju, geologiju i zaštitu okoliša; Sveučilište u Bologni (beatrice.giambastiani@unibo.it)

Znanstveni suradnik i koordinator: Prof. Giovanni Gabbianelli (giovanni.gabbianelli@unibo.it)

Ostali suradnici i partneri:

• Zaklada Flaminia (web-stranica: https://www.fondazioneflaminia.it/)
• BiGeA, Odjel za biologiju, geologiju i zaštitu okoliša Sveučilišta u Bologni, Kampus Ravenna-IGRG (osoba za kontakt: Dr. Beatrice M.S. Giambastiani)
• EID Méditerranée, Montpellier (Francuska)
• Ustanova za upravljanje parkovima i bioraznolikost – Delta rijeke Po, regija Emilia-Romagna
• Carabinieri per la Biodiversità (Čuvari bioraznolikosti), Ravenna;
• Centar za edukaciju o održivosti Općine Ravenna.

Zemljovid

Dokumenti

GIAMBASTIANI B.M.S., GREGGIO N., SISTILLI F., FABBRI S., SCARELLI F., CANDIAGO S., ANFOSSI G., LIPPARINI C.A., CANTELLI L., ANTONELLINI M., GABBIANELLI G., 2016. RIGED-RA project – Restoration and management of coastal dunes in the Norther Adriatic coast (Ravenna area, Italy). World Multidisciplinary Earth Sciences Symposium – WMESS 2016. IOP Conf. Series: Earth and Environmental Science 44; doi:10.1088/1755-1315/44/5/052038

Ispravak: stopa slijeganja na ovome području iznosi otprilike 7-8 mm/godišnje, a ne cm/godišnje, kako je navedeno u ovom radu.