Akcijski planovi zaštite zdravlja u kontekstu klimatskih promjena
OPIS
Dokazi jasno upućuju na to da klimatske promjene, osobito ekstremni vremenski događaji, utječu na ljudsko zdravlje. Visoke temperature mogu dovesti do povećanog mortaliteta i morbiditeta, pri čemu toplinski valovi predstavljaju glavni razlog za zabrinutost u Europi, posebno u južnim i mediteranskim zemljama. Osim toga, očekuje se porast mortaliteta zbog poplava i promjena u raspodjeli zaraznih bolesti. Urbana područja s velikom koncentracijom ljudi i infrastrukture posebno su osjetljiva na zdravstvene učinke klimatskih promjena. Stanje osjetljivosti u gradovima u značajnoj mjeri ovisi o urbanom planiranju (npr. nepropusne/propusne površine, prisutnost/odsutnost vegetacije i zasjenjenih područja, pojava vodenih elemenata, itd.), kao i o dostupnosti prilagođenih zdravstvenih usluga.
Integraciju zdravlja u politike prilagodbe i ublažavanja klimatskih promjena iz drugih sektora te integraciju klimatskih promjena u javnozdravstvene politike i akcije Europski ured Svjetske zdravstvene organizacije (WHO) prepoznaje kao ključne politike u promicanju djelovanja u državama članicama EU-a usmjerene na zaštitu zdravlja stanovništva.
Planovi zaštite zdravlja u kontekstu klimatskih promjena uključuju različite mjere s ciljem sprečavanja mogućih utjecaja klimatskih promjena na ljudsko zdravlje, najčešće utjecaja ekstremnih događaja i morbiditeta i mortaliteta povezanih s vrućinom, osobito zbog pogoršanja kardiovaskularnih i respiratornih bolesti te zaraznih bolesti. Moguće mjere iz planova zaštite zdravlja uključuju meteorološke sustave ranog upozorenja, pravovremeno javno i zdravstveno savjetovanje, zdravstvene usluge usmjerene na posebno ranjive skupine (npr. djecu, starije osobe, itd.), unapređenje urbanog i izgrađenog okoliša (npr. zelene ili zasjenjene površine) i osiguravanje spremnosti sustava zdravstva i socijalne skrbi za poduzimanje potrebnih mjera. Ostale mjere za sprečavanje dodatnih neizravnih učinaka klimatskih promjena također je moguće uključiti u planove zaštite zdravlja u kontekstu klimatskih promjena, uključujući mjere za očuvanje kvalitete i količine vodnih resursa uslijed suočavanja s nestašicom vode, kao i mjere za smanjenje zagađenja zraka (npr. prometna ograničenja), uz značajne posredne koristi od ublažavanja takvih učinaka.
U planovima zaštite zdravlja u kontekstu klimatskih promjena (koji se nazivaju i akcijskim planovima za zaštitu zdravlja od vrućina) kao najčešći izravni utjecaj na zdravlje navodi se porast temperature, posebno s obzirom na toplinske valove i učinak urbanih toplinskih otoka. S ciljem poboljšanja reakcije sustava javnog zdravstva na ekstremne temperature i vrućine, kroz projekt EuroHEAT nabrojene su posljedice vrućina na zdravlje u gradovima u Europskoj regiji WHO-a i identificirane mogućnosti poboljšanja pripremljenosti zdravstvenih sustava i njihove reakcije usmjerene na zaštitu zdravlja. Ključna poruka projekta je da klimatske promjene povećavaju pojavu toplinskih valova i da su visoke temperature opasne za zdravlje. EuroHEAT preporučuje izradu i provedbu akcijskih planova za zaštitu zdravlja od vrućina na nacionalnoj i podnacionalnoj razini kako bi se spriječilo, reagiralo na i obuzdalo zdravstvene rizike povezane s vrućinom.
Akcijski plan za zaštitu zdravlja od vrućina priprema nekoliko europskih zemalja, uključujući Italiju i Hrvatsku. Talijanski operativni plan za prevenciju učinaka vrućine uključuje uspostavljanje sustava upozorenja Health Watch za precizno prognoziranje toplinskih valova, nadzorne sustave za praćenje dnevnog mortaliteta, lokalne planove prevencije i planove za hitne slučajeve na razini općine, periodično ažurirane smjernice za prevenciju vrućine i identifikaciju glavnih skupina riziku izloženog stanovništva. Iako Hrvatska još uvijek nema akcijski plan za zaštitu od vrućina, postoji „Protokol o postupanju i preporuke za zaštitu od vrućine“ koji je izradilo Ministarstvo zdravstva. Sustav temeljen na ovom Protokolu dobro je razvijen: sve potrebne procedure detaljno su opisane, a županijski Zavodi za javno zdravstvo u Republici Hrvatskoj redovito upozoravaju na nadolazeće vrućine i o tome obavještavaju sve zdravstvene ustanove, škole, domove za starije, a putem medija izravno se obraćaju i građanima s preporukama za zaštitu od vrućina.
Utvrđeno je da su procedure za hitne slučajeve, medicinske usluge i sustavi ranog upozorenja neke od glavnih strategija za suočavanje s uzročnicima stresa povezanima s vrućinom i klimatskim promjenama. Izmjene urbanog planiranja (više zelenih površina, uspostava zelenih standarda za nove razvojne projekte, poboljšanje uvjeta stanovanja) također se razmatraju u klimatskim planovima usvojenima na razini gradova s ciljem zaštite zdravlja i dobrobiti ljudi (npr. Barcelona Climate Plan/Klimatski plan iz Barcelone). Informacijske platforme poput inicijative Meteoalarm mogu djelovati kao relevantan alat za sve europske zemlje, jer pružaju relevantne informacije koje su potrebne za pripremu za ekstremne vremenske uvjete koji se očekuju diljem Europe.
Prilikom izrade novih, odnosno unapređenja postojećih planova za zaštitu zdravlja u kontekstu klimatskih promjena, naglasak bi trebalo staviti na razvijanje snažne suradnje između tijela i institucija na horizontalnoj i vertikalnoj razini, uključujući agencije za zaštitu okoliša, meteorološke službe, socijalne službe i zdravstvene ustanove i civilnu zaštitu. Obavješćivanje o rizicima od vrućine ili drugih klimatskih čimbenika i priopćavanje mjera koje su poduzete u sklopu akcijskih planova ključni su za osiguravanje učinkovitosti tih planova.
TROŠKOVI I KORISTI
Većinu postojećih planova zaštite zdravlja u kontekstu klimatskih promjena vode i/ili financiraju ministarstva iz srodnih sektora; u nekim slučajevima, istraživački projekti poslužili su kao početna točka za izradu i (probnu, odnosno pilot) provedbu plana. Potpuna provedba akcijskog plana za zaštitu zdravlja od osoblja zahtijeva rad na različitim područjima vezanima za prevenciju zdravstvenih rizika, stoga je prilično teško procijeniti troškove i resurse koji se odnose na ove planove i koji ovise o specifičnom kontekstu.
Glavne prednosti planova čine prevencija i rana reakcija na štetne učinke na zdravlje, posebno kod najugroženijih ciljnih skupina. Moguće izmjene urbanih planova, kojima bi se osiguralo postojanje zelenih ili zasjenjenih površina ili poboljšanje stambenih uvjeta, imaju veće i dugoročnije učinke, ne samo na zdravlje, već i na druge sektore (primjerice, druge mogućnosti prilagodbe kao što su zeleni krovovi, zeleni prostor i koridori, integrirano planiranje uporabe zemljišta). Izmjene u urbanom planiranju radi unaprjeđenja uvjeta kvalitete življenja dovode i do važnih koristi u smislu ublažavanja posljedica klimatskih promjena, primjerice, osiguravanje većeg broja područja s vegetacijom potiče sekvestraciju ugljika. Ostale koristi od ublažavanja klimatskih promjena mogu proizaći iz mjera usmjerenih na smanjenje onečišćenja zraka (uključujući stakleničke plinove) poduzetih da ublaže povećane utjecaje onečišćenja zraka u uvjetima viših temperatura.
Klimatski akcijski planovi, ako se na pravi način predstave građanima, mogu omogućiti bolje razumijevanje rizika i učinaka klimatskih promjena na zdravlje, čime se potiče i olakšava utjecaj na ponašanje i socijetalna potpora za djelovanje.
VRIJEME PROVEDBE I VIJEK TRAJANJA
Izrada akcijskog plana za zaštitu zdravlja od vrućina relativno je brz proces, koji može potrajati nekoliko godina, ali snažno ovisi o razini nužne suradnje između dionika iz područja zdravstva i sustava ranog upozorenja. Provedba, kao i njezino praćenje, podrazumijeva stalne napore, koji također ovise o dostupnosti medicinskih i socijalnih usluga koje ovise o specifičnom kontekstu.
Da bi bile učinkovite, mjere prevencije moraju se pripremiti u razdoblju tijekom kojega nema hitnih situacija i provoditi odmah nakon pojave prvih vrućina, koje su najštetnije za zdravlje, posebno zato što se kod stanovništva tada još nisu aktivirali prirodni mehanizmi prilagodbe.
Najčešće se pretpostavlja da će se aktivnosti predviđene planovima za zaštitu zdravlja nastaviti provoditi dugoročno. Praćenje, ocjenjivanje i pregled planova bitne su sastavnice svakog plana s ciljem prilagodbe uvjetima koji se neprestano mijenjaju.
IZVORI DODATNIH INFORMACIJA
WHO, Regional Office for Europe (2017). Protecting health in Europe from climate change: 2017 update / SZO, Regionalni ured za Europu (2017). Zaštita zdravlja od klimatskih promjena u Europi: podaci za 2017. godinu
WHO, (2019). Health and climate change survey report. Tracking global progress. / SZO, (2019). Izvještaj o zdravlju i klimatskim promjenama. Praćenje globalnog napretka.
EuroHEAT project, (2009). Improving public health. Responses to extreme weather/heatwaves., Summary for policy makers / Projekt EuroHEAT, (2009). Unapređenje javnog zdravlja. Odgovori na ekstremne vremenske nepogode/vrućine., Sažetak za kreatore politika
Paz, S., Negev, M., Clermont, A., Green, M.S, (2016). Health Aspects of Climate Change in Cities with Mediterranean Climate, and Local Adaptation Plans. Int. J. Environ. Res. Public Health 2016, 13, 438 / Paz, S., Negev, M., Clermont, A., Green, M.S, (2016). Zdravstveni aspekti klimatskih promjena u gradovima s mediteranskom klimom i lokalni planovi prilagodbe. Int. J. Environ. Res. Public Health 2016, 13, 438