Škocjanski zatok – obnovljeno obalno močvarno područje koje jača otpornost grada Kopra

Klimatski utjecaji
Ekstremne temperature i toplotni valovi, Jake kiše, Oluje, Poplave
Sektori
Međusektorsko, Smanjenje rizika od katastrofa, Turizam, Upravljanje vodama, Bioraznolikost
Vrijeme implementacije
Rad na očuvanju područja i pravna zaštita: 1993.-1998.; Obnova i uspostava staništa: 2001.-2007.; Priprema dokumentacije i izgradnja infrastrukture za posjetitelje i upravljanje: 2008.-2016.

Geografski kontekst i klimatski izazovi

Škocjanski zatok ostatak je bočate močvare koja je nekada okruživala grad-otok Kopar. Danas je ovaj prirodni rezervat urbano močvarno područje koje predstavlja dobar primjer suživota prirodnog okoliša i urbanizacije, što čini grad sigurnim, otpornim i održivim. Izvori vode na tom močvarnome području bile su rijeke Rižana i Badaševica, kao i morska voda Koparskog zaljeva. Površina močvarnog područja smanjivala se zbog postupnog isušivanja močvare i širenja urbanizacije, a time su nestajala i važna staništa ptica i drugih životinja i biljaka. Posljednji ostaci močvare, između grada Kopra, luke, autoceste i željeznice koja se vrlo brzo razvijala, trebali su biti u potpunosti isušeni, nasipani i prenamijenjeni u industrijsko područje, u skladu s aktima prostornog planiranja iz ranih devedesetih godina prošloga stoljeća. Zbog isušivanja i nasipanja, vodena područja Škocjanskog zatoka smanjila su se s nekadašnjih 230 na 80 hektara. Nakon pretrpljenog potpunog uništenja više od polovice teritorija i ozbiljne degradacije preostalih staništa, Škocjanski zatok 1993. godine našao se na rubu opstanka. 

Općinski prostorni planovi tada su izmijenjeni pod pritiskom organizacije DOPPS-BirdLife Slovenija. Nakon višegodišnjih napora koje je uložila ta organizacija, područje je označeno kao prirodni rezervat. Prirodni rezervat Škocjanski zatok danas je najveće bočato močvarno područje u Sloveniji. Sa svojom okolinom čini ekosustav jedinstvenih staništa koja se protežu preko vlažnih livada, plićaka i muljevitog dna, plimnih područja, obala i bočate močvare do trske i slatkovodne močvare, pružajući visoku razinu bioraznolikosti. Nadalje, područje rezervata vrlo je važno za zaštitu od poplave, jer je služilo kao retencijsko područje u vrijeme visokog vodostaja rijeke Rižane. Štoviše, ova zelena površina osigurava povoljnije mikroklimatske uvjete u gradu Kopru, što je značajna dodana vrijednost u doba sve snažnijih negativnih utjecaja klimatskih promjena. 

Modeli i simulacije klimatskih promjena u Sloveniji predviđaju značajan porast prosječnih godišnjih temperatura zraka do kraja 21. stoljeća diljem Slovenije, bez obzira na godišnje doba. Opseg porasta ovisi o scenariju emisija stakleničkih plinova. Optimistični scenarij predviđa prosječno povećanje temperature od 1,3°C do 2100. godine u odnosu na prosjek za razdoblje 1981.-2010. godine, umjereno optimistični scenarij očekuje porast od 2°C, dok pesimistični scenarij očekuje porast od oko 4,1 C. 

Očekuju se češći i izraženiji ekstremni vremenski događaji, uključujući oluje i jake oborine, osobito tijekom jeseni i zime. To će rezultirati i češćim poplavljivanjem, uglavnom zbog rijeka Rižane i Badaševice.

Ciljevi

Ciljevi očuvanja prirode u smislu zaštite Škocjanskog zatoka kao prirodnog rezervata uključuju očuvanje bočatih i slatkovodnih stanišnih tipova, koji se posebno ističu u slovenskom i međunarodnom kontekstu, kao i staništa ptica koja imaju značajnu ulogu u velikom broju gniježđenja, zimovanja i seoba ptica. Zaštićene su i druge autohtone divlje životinjske i biljne vrste.

Razvojni cilj prirodnog rezervata uređenje je i funkcioniranje prirodnog rezervata otvorenog za javnost, što omogućava edukaciju, doživljaj prirode i podizanje svijesti posjetitelja. 

Cilj u smislu ublažavanja klimatskih promjena na ovome području uključuje regulaciju izlijevanja do kojeg dolazi uslijed visokog vodostaja rijeke Rižane koji uzrokuje poplavu, kao i ublažavanje ekstremnih temperatura u gradu Kopru. 

Provedene mjere prilagodbe u konkretnom primjeru

Revitalizacija i upravljanje obalnim močvarnim područjima
Prilagodljivo upravljanje prirodnim staništima
Unapređenje ekoloških mreža i funkcionalne povezanosti

Rješenja

Prva faza vraćanja područja Škocjanskog zatoka u prirodno stanje bila je usmjerena na pripremu temeljnih stručnih osvrta i podizanja svijesti o važnosti tog područja iz ornitološke perspektive. Međuopćinski zavod za zaštitu prirodne i kulturne baštine u Piranu pripremio je studiju zaštite prirodne i kulturne baštine u Škocjanskom zatoku. Nevladina organizacija DOPPS-BirdLife Slovenija i njezino Povjerenstvo za zaštitu prirode predložili su niz hitnih mjera za zaustavljanje degradacije područja – trenutno zaustavljanje nasipavanja postojećih vodnih područja. Aktivnosti su dovele do projekta „Sanacija i renaturacija Škocjanskog zatoka” u kojem je organizacija DOPPS-BirdLife Slovenija pokrenula veliku kampanju očuvanja prirode radi očuvanja i pravne zaštite tog područja. 

Kao rezultat toga, Škocjanski zatok privremeno je proglašen prirodnim lokalitetom na temelju hitne uredbe Ministarstva kulture u studenome 1993. godine. Istovremeno, Ministarstvo okoliša je, u suradnji s organizacijom DOPPS-BirdLife Slovenija, pripremilo pravni okvir za trajnu zaštitu tog područja.

U sljedećoj fazi usvojen je Zakon o rezervatu prirode Škocjanski zatok (1998.). Slovenski parlament naredne je godine odobrio Akcijski plan zaštite i razvoja područja za narednih pet godina. U rujnu 1999. godine, nakon provedenog javnog natječaja, organizacija DOPPS-BirdLife Slovenija dobiva dozvolu za upravljanje rezervatom s rokom valjanosti od deset godina. Bio je to prvi put da je za upravljanje zaštićenim područjem u Sloveniji zadužena neka nevladina organizacija. 

Prekretnicu u održivom razvoju područja predstavlja projekt iz programa LIFE Nature „Obnova i očuvanje staništa i ptica u prirodnom rezervatu Škocjanski zatok”, koji su zajednički financirali EU i Luka Kopar, a koji se provodio u razdoblju od 2001. do 2007. godine. U okviru tog projekta provedene su sljedeće aktivnosti:

  • Predviđeno je čišćenje i produbljivanje izlaza iz Are, lijevog izljevnog kanala rijeke Rižane i postavljanje sustava zapornica na morski kanal kako bi se poboljšao dotok slatke i morske vode u lagunu;
  • Uklanjanje preko 180.000 kubičnih metara sedimenta (mulja) iz bočate lagune i obnova staništa duž granica lagune (područje plićaka, mulja različitih visina i stvaranje otočića unutar lagune);
  • Stvaranje slatkovodne močvare u Bertoškoj bonifiki – radi postavljanja uzgajališta kako bi se nadomjestila slična staništa izgubljena prije 20 godina;
  • Kružna pješačka staza izgrađena je oko cijele slatkovodne močvare, zajedno sa zaštitnim nasipima, kanalima i skrovištima za promatranje ptica. 

U sljedećem razdoblju (2014. – 2016.) izgrađen je centar za posjetitelje sa svim pripadajućim sadržajima i novim skrovištima i promatračnicama za promatranje ptica. 

Upravljanje zaštićenim područjem pomaže održati dobro stanje okoliša područja obnovljenih i novonastalih staništa, koje je prvenstveno usmjereno na upravljanje vodnim režimima, kontrolu vegetacije ekstenzivnom ispašom i kasnom košnjom, uklanjanje i iskorjenjivanje alohtonih vrsta i širenje domaćih vrsta. Ostala bitna pitanja koja se odnose na upravljanje uključuju osiguravanje infrastrukture, upravljanje posjetiteljima, službu čuvara prirode, praćenje i istraživanje. 2019. godine koncesija za upravljanje prirodnim rezervatom produljena je i dodijeljena DOPPS-u za sljedećih 10 godina. 

Funkcionalne prirodne površine pružaju neka od najboljih prirodnih rješenja za borbu protiv učinaka klimatskih promjena. Heterogene zelene površine smanjuju pojavu toplinskih otoka oko gradova, raspršuju dolazno zračenje i tako povećavaju učinak albeda, kao i hvatanje i pohranjivanje značajnih količina ugljika. Nahlik i Fennessy (2016.) navode da močvarna tla sadržavaju neke od najvećih zaliha ugljika u tlu u biosferi. Očuvana bioraznolikost dodatno podržava funkcioniranje širih ekosustava, jačajući na taj način otpornost regionalnog ekosustava i smanjujući vjerojatnost pojave razorne petlje povratne veze i mogućeg urušavanja sustava potpore do kojih dolazi uslijed klimatskih promjena i drugih antropogenih utjecaja.

Voditelj inicijative i ključni partneri

Bez svake sumnje, ključni je dionik DOPPS-BirdLife Slovenija. Ova je nevladina organizacija imala presudnu ulogu u komunikacijskoj kampanji o ornitološkoj važnosti Škocjanskog zatoka, bez odlaganja je upozorila na potrebu za zaustavljanjem daljnjeg uništavanja staništa i svojim nastojanjima uspješno uključila širu javnost. Osim toga, organizacija DOPPS-BirdLife Slovenija također je lobirala na ministarskoj razini i kod drugih donositelja odluka, što je najprije dovelo do proglašenja privremene zaštite područja, a kasnije i do proglašenja prirodnog rezervata. Nakon dobivanja koncesije, organizacija DOPPS-BirdLife Slovenija uspješno upravlja zaštićenim područjem i vodi razne programe za učenike osnovnih i srednjih škola i širu javnost. 

Međuopćinski zavod za zaštitu prirodne i kulturne baštine u Piranu pripremio je temeljne stručne osvrte u početnoj fazi, koji su poslužili kao temelj koji je doveo do rasprave o zaštiti područja utemeljene na dokazima. 

Ministarstvo kulture proglasilo je najprije privremeno zaštićeno područje, a potom je Ministarstvo okoliša i prostornog planiranja ovom području dodijelilo zaštitu sa statusom prirodnog rezervata. Ministarstvo okoliša i prostornog planiranja također financijski podupire upravljanje ovim područjem. 

Općina Kopar surađuje na provedbi dijela projekata u okviru programa rada rezervata. 

Šira javnost također je izrazila potporu na samom početku i na taj način doprinijela neformalnom pritisku na donositelje odluka s ciljem odgovarajućeg očuvanja ovog važnog ornitološkog područja.

Sudjelovanje dionika

Komunikacija s javnošću vrlo je važna još od trenutka u kojem su uloženi prvi napori za očuvanje Škocjanskog zatoka. U okviru projekta „Sanacija i renaturacija Škocjanskog zatoka“ (1993.), organizacija DOPPS-BirdLife Slovenija pokrenula je opsežnu kampanju zaštite prirode. Organizirana je izložba s prezentacijom idejnog rješenja za uređenje područja kao prirodnog rezervata otvorenog za javnost. Više od 7.000 građana potpisalo je peticiju u kojoj se traži da vlasti žurno zaustave nasipavanje i pristupe zaštiti lagune, čime se dodatno podržalo napore za očuvanjem prirode.

Općina Kopar u početku nije bila sklona zaštiti Škocjanskog zatoka kao prirodnog rezervata. Zahvaljujući širokoj potpori javnosti i kontinuiranoj suradnji upravitelja rezervata i nadležnog Ministarstva tijekom radova na sanaciji područja, Općina je promijenila mišljenje. Danas Općina podupire prirodni rezervat i uspostavljeni su različiti oblici suradnje. Grad Kopar ostvaruje uspješan suživot s prirodnim rezervatom na graničnom području. 

Uz podršku programa LIFE III, organizacija DOPPS-BirdLife Slovenija sklopila je čvrsto i uspješno partnerstvo s Ministarstvom okoliša i prostornog planiranja vezano za organizaciju i upravljanje Škocjanskim zatokom. Takvi primjeri vrlo su rijetki kada je riječ o suradnji vladinog i nevladinog sektora u Sloveniji. 

2002. godine uspostavljena je neformalna mreža upravitelja sjevernojadranskih močvara radi razmjene iskustava i zajedničke promocije toga područja, a ta suradnja nastavlja se i dalje.

Čimbenici uspjeha i ograničavajući čimbenici

Aktivno i snažno angažiranje ljubitelja ptica (preko nevladine organizacije DOPPS-BirdLife Slovenija) bilo je od ključne važnosti za zaštitu Škocjanskog zatoka s ciljem sprečavanja potpunog isušivanja i nasipavanja područja, kao i stručne podrške tadašnjeg Međuopćinskog zavoda za zaštitu prirodne i kulturne baštine. Nakon uspješno održane izložbe kojom je predstavljena ova tema, ove napore podržala je i šira javnost. 

Šira javnost iskazala je podršku peticiji za žurnu zaštitu Škocjanskog zatoka. Peticiju je u vrlo kratkom roku potpisalo 7.000 građana, a budući da se radilo o značajnom dijelu stanovništva, lokalni politički akteri nisu je mogli zanemariti.

Uspostavljena je uspješna komunikacija i suradnja s ministarstvima, što je omogućilo najprije privremenu zaštitu područja, a kasnije i proglašenje područja prirodnim rezervatom 1998. godine. Tijekom narednih godina, Ministarstvo okoliša i prostornog planiranja također je financijski podržalo obnovu i održavanje staništa, iskazujući uzornu suradnju koja traje i danas (dodjela i produljenje koncesije za upravljanje rezervatom organizaciji DOPPS-BirdLife Slovenija). 

Područje prirodnog rezervata nalazi se na samoj granici jedine slovenske trgovačke luke (Luka Koper). Unatoč početnom nepovjerenju, s vremenom je uspostavljena kvalitetna suradnja, koja može poslužiti kao putokaz za suživot velikog trgovačkog društva i zaštićenog područja. Luka Koper također je financijski podržala provedbu određenih projekata u rezervatu. 

Gradska općina Kopar u početku nije podržavala ni proglašenje zaštićenog područja, s obzirom na planove za razvoj urbanih funkcija na tom području. Kasnije su prostorni planovi prilagođeni prirodnom rezervatu, a danas grad i rezervat ostvaruju uspješan suživot i suradnju na razvojnim projektima. 

Pomirenje suprotstavljenih interesa povezanih s razvojem područja i uspostavljanje produktivnih odnosa ili suživota s ključnim lokalnim partnerima (Gradska općina Kopar i Luka Koper) jedan je od najvažnijih čimbenika za uspješan razvoj rezervata. To je zahtijevalo veliku pregovaračku vještinu inicijatora, kao i potporu ministarstava i šire javnosti. Podrška šire javnosti, uz široku potporu peticiji za zaštitu područja, bila je presudna za ovakav razvoj događaja. 

Važan element je i uspješno upravljanje rezervatom, koje se ogleda u učinkovitom osiguravanju sredstava iz različitih izvora (uključujući fondove EU-a) za realizaciju različitih projekata. Uprava također uspješno provodi razne programe koji privlače sve veći broj posjetitelja, što također osnažuje atraktivnost područja. 

Troškovi i koristi

OBNOVA I OČUVANJE STANIŠTA I PTICA U PRIRODNOM REZERVATU ŠKOCJANSKI ZATOK (LIFE00NAT/SLO/7226, Program LIFE III Nature): projektiranje staništa u slatkovodnom dijelu rezervata i brane na Ari, uređen sustav brana na mjestima dotoka i istjecanja vode Are, sklonište kod nasipa i kružna poučna staza na rubu slatkovodnog dijela rezervata, uklanjanje više od 180.000 m3 mulja iz bočate lagune i uređenih staništa laguna, postavljena brana na morskom kanalu. Financiranje: cca. 3,1 milijuna EUR (izvori financiranja: EU (290.935 EUR), Luka Koper (15.000 EUR), ostatak se financira iz državnog proračuna).

ŠKOCJANSKI ZATOK – UČIONICA U PRIRODI ZA SVE (Program Interreg SLO-ITA 2004-06) – uspješno je proveden javni natječaj za projektiranje arhitektonskih objekata i dopunu krajobraznog dizajna u rezervatu, dovršena je projektna dokumentacija za sve planirane objekte i predana je prijava za građevinsku dozvolu, postignuta je funkcionalnost poučne staze pripremljene kroz projekt LIFE. Financiranje: vrijednost projekta: 263.340 EUR (83,07% sufinancirano kroz Interreg).

OBJEKT U PRIRODNOM REZERVATU ŠKOCJANSKI ZATOK (Operativni program jačanja potencijala regionalnog razvoja za razdoblje 2007.-2013.) – većinu sredstava osiguralo je Ministarstvo gospodarskog razvoja i tehnologije iz ERDF-a i nacionalnih izvora, PDV je sufinanciralo Ministarstvo okoliša i prostornog planiranja iz državnog proračuna i viška sredstava Fonda poljoprivrednog zemljišta i šuma Republike Slovenije. Financiranje: vrijednost projekta: 263.340 EUR.

Upravljanje izvorima financiranja rezervata: državni proračun, komercijalne aktivnosti rezervata (prihod od vođenih posjeta i raznih radionica, prodaje proizvoda i pića u centru za posjetitelje, iznajmljivanja dvorana), lokalni, nacionalni i međunarodni fondovi, institucije ili organizacije, kao i međunarodni projekti i donacije.

Koristi od zaštićenog područja – rezervat se uglavnom povezuje s očuvanjem staništa – bioraznolikošću i urbanim blagodatima, poput zelenih površina i rekreacijskih površina, dok istovremeno predstavlja prirodno rješenje za borbu protiv poplava, jer može apsorbirati velike količine vode tijekom jakih kiša i poplava.

Kontakti

Borut Mozetič
Naravni rezervat Škocjanski zatok
Sermin 50, 6000 Koper
tel.: 05 626 03 70
info@skocjanski-zatok.org

Izvor dodatnih informacija

https://www.skocjanski-zatok.org/wp-content/uploads/2012/01/Poro%C4%8Dilo-za-%C5%A1ir%C5%A1o-javnost-obnova-projekt-LIFE.pdf

Nahlik, A. M., i Fennessy, M. S. (2016.). Carbon storage in US wetlands. Nature Communications, 7(1), 1-9.

Zemljovid

C:\Users\slavkomezek\Desktop\Desktop OLD\Dokumenti\2016 2017\Rinfuso\PAP-RAC CRF-ICZM\Map Obala Koper-Izola.png

Slike

Zračna snimka prirodnog rezervata Škocjanski zatok

https://www.skocjanski-zatok.org/wp-content/uploads/2016/02/2015-12-Osrednja_opazovalnica_foto_Tilen-Basle.jpg

https://www.skocjanski-zatok.org/wp-content/uploads/2012/01/vlazni-in-mocvirni-travniki_Borut-Mozetic1.jpg

Naravni rezervat Škocjanski zatok | Naravni rezervat Škocjanski zatok

Dokumenti

https://www.skocjanski-zatok.org/wp-content/uploads/2012/01/Poro%C4%8Dilo-za-%C5%A1ir%C5%A1o-javnost-obnova-projekt-LIFE.pdf