Prilagodba kroz planove i programe upravljanja obalnim područjima

Klimatski utjecaji
Nespecifični utjecaji
Sektori
Međusektorska kategorija
Kategorija prema IPCC-u
Institucionalna: Vladine politike i programi

Opis

ECCA Lisabon, 2019. Predstavnici Obalnog plana Šibensko-kninske županije primaju nagradu Medadapt. Projekt je proglašen sveukupno najboljim projektom prilagodbe na klimatske promjene, te posebno u kategoriji “Metode za dizajn i primjenu javnih politika”, u konkurenciji s još 27 projekata iz 9 zemalja Mediterana.
© Damir Matešić

Klimatske promjene imat će značajne posljedice u sredozemnom obalnom području. U posljednje vrijeme, obalna područja izložena su sve češćim poplavama uzrokovanim ekstremnim vremenskim prilikama, često popraćenim jakim kišama i olujama. Predviđeni porast razine mora ove će nepogode učiniti još opasnijima, stoga će rizik od poplava, obalne erozije i gubitka niskih obala (poput delta, laguna, niskih otoka) biti sve veći (vidi Obalni odmak). Salinizacija podzemnih voda, kao i salinizacija tla, dodatni su izazovi za obalna područja. Očekivani rast temperature mora, kao i njegovo zakiseljavanje, utjecat će na morske ekosustave, i to počevši od promjena u morskim strujanjima i biogeokemijskih parametara sve do promjena u ribljim vrstama, njihovoj brojnosti i dolasku novih, nezavičajnih vrsta. Na kraju, zagađenje mora zbog poplava još je jedan utjecaj o kojem treba voditi računa.

Jadransko obalno područje, kao i većina Sredozemnog, visoko je urbanizirano. U svim jadranskim državama postotak izgrađenosti uskog obalnog pojasa daleko je veći od prosječne izgrađenosti na nacionalnoj razini. No, ta izgrađenost samo je djelomično stambene prirode. Velik dio odnosi se na turizam koji je na obali izrazito sezonalan, odnosno vezan za plaže, ljeto i kupanje. Zbog toga se turistički objekti smještaju čim bliže moru, čime se dugoročno gledano neoprezno izlažu rizicima od poplava i podizanja razine mora. Zbog izuzetne atraktivnosti obala za stanovanje i turizam, a potom i za druge aktivnosti, zaštita prirodnih staništa i resursa često je u drugom planu. Podatak da je u RH 2018. godine 94% svih turističkih noćenja ostvareno u obalnim županijama vjerno ilustrira razmjere atraktivnosti obale.

Da bismo sačuvali krhke obalne ekosustave za buduće generacije i pomirili očuvanje prirode s ovako dinamičnom ljudskom aktivnošću, u Sredozemlju se od sredine 80-ih godina provodi integralno upravljanje obalnim područjima (IUOP). Nastalo je kao odgovor na koncentraciju stanovništva i ekonomskih aktivnosti što bliže moru, s ciljem da se zaštite vrijedna staništa i krajobrazi te pronađu održiva rješenja za često konfliktno korištenje obalnog prostora i resursa. Učinci klimatskih promjena predstavljaju dodatni izazov za IUOP, pri čemu poplave i požare treba posebno pažljivo uzeti u obzir.  

Protokol o IUOP-u u Sredozemlju, pripremljen u okviru Mediteranskog akcijskog plana (MAP-a) Programa UN-a za okoliš, ratificiralo je 10 obalnih zemalja i EU. Sabor RH ratificirao je ovaj Protokol 2013. godine. Italija Protokol još nije ratificirala, ali je obvezna držati se odredbi Protokola kao dijela pravne stečevine EU-a. Članak 18. Protokola poziva na pripremu obalnih strategija i planova. Tako je RH već pripremila Nacionalnu strategiju upravljanja morskim i obalnim područjem i Obalni plan za Šibensko-kninsku županiju (koji je usvojen 2016. godine), a u pripremi su i obalni planovi za Splitsko-dalmatinsku županiju, Grad Kaštela te grad Vodice u okviru projekta Adriadapt.

Kroz različite smjernice i projekte (najpoznatiji su tzv. CAMP projekti) PAP/RAC pruža tehničku pomoć sredozemnim državama u provedbi obalnih planova i programa još od 1985. godine. U posljednjem ciklusu ovih projekata izuzetna važnost pridaje se akciji za klimu. Specifičnost obalnih planova i CAMP-ova je integralni pristup, koji iziskuje cjelovito sagledavanje zatečenih problema i budućih izazova, a time i doprinosa ljudskih aktivnosti klimatskim promjenama. Ključni čimbenik uspješne provedbe obalnih planova i programa njihovo je oslanjanje na postojeći sustav „governancea“. Pod time podrazumijevamo uporište u važećoj zakonodavnoj i institucionalnoj regulativi te pripremu dokumenata od strane nadležnih institucija, ali uz uključivanje horizontalno i vertikalno odgovornih tijela, znanstvene zajednice, lokalne zajednice i svih zainteresiranih dionika, i to od samog početka procesa pripreme plana ili programa. Ovakav pristup doprinosi razvijanju odgovornosti i osjećaja vlasništva nad planom ili programom, a time i odgovornosti za njegovo provođenje. Od izuzetne je važnosti uključivanje dionika, posebice u fazi definiranja zajedničke vizije za budućnost obalnog područja te odabir jasnih ciljeva i načina kako doći do te željene budućnosti. Tijekom pripreme plana ili programa definiraju se i mogućnosti financiranja akcija i mjera, ali i način praćenja i revizije. Konačno, imenovanje tima odgovornog za provedbu jedan je od presudnih čimbenika uspjeha. Osim tog provedbenog tima iz odgovornih institucija, osnivanje savjetodavnog tijela kroz koje bi znanstvenici i pripadnici civilnog i poslovnog sektora posvećeni održivom razvoju svoga kraja pružali kontinuiranu podršku administrativnom timu ključan je čimbenik za uspješno jačanje otpornosti obalnog područja i njegov održiv razvoj.

Troškovi i koristi

Trošak pripreme obalnog plana ili programa može varirati, počevši od malih sredstava i velikog entuzijazma lokalne i regionalne administracije, uz pomoć lokalnih znanstvenika, do znatne investicije koja će stvoriti detaljnu bazu podataka i pripremiti provedbu inženjerskih i drugih mjera prilagodbe.

Sredstva koja je osigurao Globalni fond za okoliš za pripremu Obalnog plana u ŠKŽ bila su u visini od otprilike 100.000 USD. Ovaj plan imao je koristi i od usporednih aktivnosti s posebnim financiranjem, ali i ostali planovi pripremljeni u RH bili su sličnog, nešto manjeg financijskog opsega. S druge strane, studija procjene troškova od poplava mora za RH, provedena u okviru istog projekta, pokazala je da bi troškovi od poplava mora već u 2050. godini samo za grad Šibenik mogli dosezati iznos i do 78 milijuna USD godišnje (PAP/RAC, 2015.). Priprema Obalnog plana ŠKŽ početak je procesa prilagodbe, a njegovom se provedbom, praćenjem i revizijom stvaraju temelji za smanjenje očekivanih troškova.

Tipični programi obalnog upravljanja (tzv. CAMP-ovi), koji se od 1985. provode u svim sredozemnim državama,  u visini su do 300.000 €. Financiranje je uvijek podijeljeno: s jedne strane, tu su sredstva Mediteranskog namjenskog fonda, a s druge nacionalna, regionalna i lokalna sredstva.

Za UNDP-ov Plan IUOP-a koji se upravo priprema u Egiptu Zeleni fond za klimu (engl. Green Climate Fund) osigurao je financiranje u iznosu od 1,7 milijuna USD, dok je Egipatska vlada osigurala sufinanciranje od dodatnih 59 milijuna USD.

Studija objavljena 2020. godine (Lincke et al.) pokazuje da se očekivani troškovi od poplava mora za RH u iznosu i do 5,8 milijardi USD godišnje mogu smanjiti i do 93% kombinacijom organiziranog povlačenja i izgradnjom zaštitne infrastrukture. Priprema izgradnje zaštitne infrastrukture dugotrajan je posao. Priprema lokalne zajednice za odabir strategije za prilagodbu obalnog područja i pripremu provođenja te strategije nije ništa kraći. Obalni plan početak je ovog procesa.

Primjena integralnog pristupa omogućava cjelovito sagledavanje jačanja otpornosti i održivog razvoja obalnog područja. Djelovanje u silosima ekonomskih sektora, ali i upravnih administrativnih odjela, dovodi do parcijalnih rješenja pojedinačnih izazova, uz velik rizik istovremenog stvaranja ili pojačavanja šteta na drugim područjima. Klimatske promjene stavljaju nas pred zid i zahtijevaju cjelovit, učinkovit i brz odgovor.

Vrijeme provedbe i vijek trajanja

Prosječno vrijeme pripreme obalnih planova i programa je 2 do 3 godine. Pripremaju se imajući u vidu dugoročan horizont: s obzirom na klimatske projekcije, idealno je da su usmjereni prema 2100. godini. Uglavnom, predlažu mjere za razdoblje od 10-15 godina, i to: kratkoročne (1-2 godine), srednjoročne (2-5 godina) i dugoročne. Predložena rješenja trebaju računati i biti prilagodljiva na neizvjesnosti te biti etapna u realizaciji. Obalni planovi i programi, kao i svi drugi planovi i programi, služe nam kao putokaz u odlučivanju i potrebno ih je revidirati u skladu s novim saznanjima o klimatskim promjenama. Revizijom obalnog plana ili programa revidirat će se i predviđene etape prilagodbe. Zanimljiv pristup nudi se kroz puteve prilagodbe koji možda najbolje dočaravaju potencijalno rješenje za zajedničko putovanje prema održivosti koje čeka obalna područja.

Putevi prilagodbe prikazani u konceptu autorice Haasnoot s 4 različite akcije i s prijelomnim točkama za donošenje odluka te scenarijima niskih i visokih emisija na x osi (Haasnoot et al., 2013.). 

Izvor dodatnih informacija

UNEP MAP PAP: Protocol on ICZM in the Mediterranean:  http://paprac.org/iczm-protocol

Zakon o potvrđivanju Protokola o IUOP Sredozemlja:    https://narodne-novine.nn.hr/clanci/medunarodni/2012_11_8_96.html

PAP/RAC. Coastal Resilience Handbook for the Adriatic. 2020

Haasnoot, Marjolijn, Jan H. Kwakkel, Warren E. Walker, and Judith ter Maat. 2013. ‘Dynamic Adaptive Policy Pathways: A Method for Crafting Robust Decisions for a Deeply Uncertain World’. Global Environmental Change 23 (2): 485-98. https://doi.org/10.1016/j.gloenvcha.2012.12.006.

Lincke, Daniel, Claudia Wolff, Jochen Hinkel, Athanasios Vafeidis, Lukas Blickensdörfer, and Daria Povh Skugor. “The effectiveness of setback zones for adapting to sea-level rise in Croatia.” Regional Environmental Change 20, no. 2 (2020): 1-12.